Ka Nupepa Kuokoa, Volume VIII, Number 6, 6 February 1869 — Page 2

Page PDF (1.83 MB)

This text was transcribed by:  Kamaka Meringolo
This work is dedicated to:  Awaiaulu

Ka Nupepa Kuokoa

KE KILOHANA POOKELA NO KA LAHUI HAWAII.

 

KE KUOKOA, HONOLULU, FEBERUARI 6, 1869.

 

English Column.

 

A word to the wise and a word for ourselves.

 

We need not remind our friends engaged in mercantile pursuits of the importance of avertising as a means of insuring success in business. But for our mutual profit, we will remind our friends of the business community of the superior advantages that our columns afford for a large class of advertisements.

In the first place we will notice a fact, with which, owing to our past reticence, probably but few even of our best friends are acquainited, namely, that our weekly circulation and regular subscription list, is three times that of any other paper printed in the land, with the single exception of the Child's Monthly Hawaiian Pictorial, the "Alaula."

Our weekly issue is now twenty-seven hundred copies, and as the Hawaiian is the most accommodating neighbor in the world, it is reasonable to allow that at least four thousand families have the weekly benefit of a perusal of our columns. The subscribers and readers of our paper include all the Hawaiian ministers, very nearly all the lawyers and judges, and with rare exceptions, all the most enterprising and leading Hawaiians of every parish and hamlet in the land. Besides these there is a large and increasing class of foreign settlers who have made these favord islands their home, and who are the bone and sinew of every enterprise, who have acquired the Hawaiian language and who are among our best subscribers.

Started in 1862 by the wonted energy of our townsman Henry M. Whitney, conducted entirely from its first issue as a private enterprise, the growth of the paper in influence and paying subscriptions has been slow but steady. It is now four years and a half since the editing of this journal passed into the present hands, and as it enters upon its eighth year its continued success may be considered assured. Through our columns the Hawaiian of today gains an acquaintance with the ancient and modern history of his country. He is treated to glimpses as well as to the graphic pictures of foreign lands through the letters of Hawaiian travellers.

He become informed through our news columns of all the general political, civil, and religious matters that interest the rest of the world. Letters from travellers in the home lands render him familiar with every surf washed beach, every blooming valley, every dashing waterfall, and every hoary mountain of his island home. On the return of the "Morning Star," with eagerness he turns our pages to the letters of his missionary in the heathen lands beyond, to learn whether his monthly concert contribution is being profitably expended. In short the Hawaiian reader of the "Kuokoa" is quite a citizen of the world.

Those not intimately acquainted with the Hawaiian would be surprised at the thorough and intelligent manner with which every item, and advertisement is read by thousands of those whom they may have considered as illiterate.

The eagerness with which every morsel of literature is devoured by the Hawaiian is one of the most cheering features of this era of our history, and we may say from our own experience makes every literary service rendered them a pleasure. The imperative and prompt demand of the country resident, for his weekly newspaper, is truly encouraging, indicating that mental stagnation is not to be our form of decay. This renders the berth of private mail carrier and "Kuokoa" newspaper agent anything but sinecure.

Here we will remark that the liberal policy which characterizes the management of the Postal department and the prompt and accommodating spirit of the Postmaster General are among the causes that have contributed to the success of this paper.

We thank the many kind friends throughout the land who have rendered the cause of popular education, the people, and ourselves their invaluable assistance by acting as agents for the circulation of the "Kuokoa."

To the many who would find it for their interest to advertise in our columns we will say, that any advertisiements that may be handed in, if in English, will be translated, free of charge, into the best of Hawaiian, and will if desired be inserted in English, by which they will reach the eyes of our many English readers more certainly than they can in any other paper of the land.

 

Illustrative of the new school law.

 

MR. EDITOR :

I to-day visited a government school in our district taught by a friend of mine, a native of at least the average ability of Hawaiian Government school teachers.

My special errand was to vaccinate the children at the request of the parents.

There were present seventeen scholars. The teacher remarked that, on opening his school at the beginning of the month he had more scholars, but he had expelled two as he learned that they had moved into his part of the field from a distance, with their parents.

They had formerly attended school elsewhere and no permit. In self-defense he had turned them away though they were living six miles from any other school house. A third whom he still had in school he feared longer to keep: But a fourth, a little girl of about five summers he said he might venture to teach without permit, even though she had learned her letters, or a part of them, at a government school thirty miles distant, as he might, he thought, consider himself as her first teacher.

The perplexity of this poor man was very considerable. Here in a school of less than twenty, he had met with four children who in justice should have been his scholars, but whom he could not teach, except in contravention of the new school law that has attracted your attention. Written applications from the parents, and written permits from former teachers, would have openned the way, neither parents, or teacher, had thought of attempting that journey to the circumlocation office.                   Yours truly,

Jan. 26th, 1869.     VACCINATOR.

 

FOREIGN NEWS.

 

The Mail Steamer "Idaho" arrived in the night of the 1st inst. Bringing news to the 20th of January, from which we clip the following:

American.

General Rousseau died in New Orleans on the night of the 7th and John Minor Botts, at his residence in Culpepper county, Virginia, on the morning of the 8th instant.

Evarts has instructed all the United States District Attorneys to dismiss all suits pending for treason.

The Congressional Committee apointed to investigate the alleged frauds in the late election in New York city, after examining several hundred witnesses, find that not less than 30,000 illegal votes were polled in the city. Part of the evidence going to show this fact is from parties who had been bribed but were not paid according to promise by the political scoundrels who hired them to do the dirty work of perjury and subornation.

A bill has been introduced in Congress for a Southern Pacific Railway, through El Paso and Arizona to the Pacific ocean. It asks 12,800 acres of land per mile, and, through New mexico and Arizona, $70,000 in 30-year six per cent. United States bonds, and through the rest of the way $16,000 in bonds per mile as subsidy.

Ashely, of Ohio, has introduced a bill to annex the greater part of Utah Territory to Idaho, Wyoming, Colorado and Nevada. He says his object is not to leave enough of Utah out of which to make a State.

The Senate, it is believed, will oppose the present repeal of the Tenure of Office law. The steamship Great Eastern is getting ready to take on board the French and American ocean telegraph cable, and will lay it down next June.

The news from Havana is more favorable to the insurgent cause. The leading Spanish General–Valmazeda–is reported as being in a tight place, surrounded by insurgent armies.

European.

The European Conference on the Eastern question met at Paris on Saturday, January 9th, at four o'clock P. M., holding their session till eleven P. M. The Greek and Turkish Embassadors were present, and manifested a good deal of moderation.

The European Conference does not make favorable progress. Both Turkey and Greece appear to be dissatisfied with the course things are taking, and the Conference appears to wish to offend both so that the offense given to one may offset that given to the other.

Owing to the exclusion of the Grecian Embassador from its sessions, the European Conference on the Eastern question is likely to break up without results.

Turkey is trying to negotiate a loan in Paris for war purposes.

The latest advices from Athens show that preparations for war are actively going on in that part of Greece. The Banks of Athens have loaned the government $20,000,000 for war purposes.

Madrid dispatches report that much agitation pervades all over Spain.

Vesuvius continues to emit fire and streams of lava.

 

NU HOU KUWAHO.

 

Ma ke ku ana mai o ka mokuahi "Idaho" mai Kapalakiko mai, ua loaa mai ia makou na mea hou malalo iho :

No Amerika.

No ka hiki ole ke ukuia na lilo mailoko ae o na loaa o ka Hui Hooholo mokuahi e holo nei mawaena o kakou a me Kaleponi, nolaila ua hoopauia ka hooholo ana mai i ka mokuahi "Montana" ma ko kakou nei mau kapakai, a o ka mokuahi "Idaho" wale no ke holoholo mau ia mai ana ma keia hope aku.

Ke hooili nei ka mokuahi "Hikina Nui" i ka waea olelo maluna o kona mau kihikihi kino, no ka hui hoomoe waea olelo moana, e moe aku ana, mai Barese (Brest) ma Farani a hiki i Amerika. Ma ka malama o Iune e hiki mai ana, oia ka wa e hoomoeia ai. Me he mea la, o kana huakai hou aku e hoomoe waea hou ai, oia no ka hoomoe ana i waea olelo mawaena o Amerika a me Kina, me ke kau ana maluna o na mokupuni uliuli o Hawaii nei. He oiaio ina e hookoia keia, e hiki mai auanei ka wa e hoopokole loa ia ai na lohe a me na mea hou e hana ia ana ma kekahi wahi e ae o ka honua nei.

Ma ka la 10 o Dekemaba, ua hookipa alohaia aku o Generala, Rosecarana, ke Kuhina Noho o Amerika Huipuia ma Mekiko, maloko o ka Hale Alii o Peresidena Huare, imua o kona mau Kuhina a me na Luna aupuni he lehulehu wale.

Ma ka la 30 o Dekemaba, ua malamaia he Halawai Aha Elele ma ke kulanakauhale o Peoria, Ilinoe no ka eli hou ana a hohoeu iho ka auwaha eli mai ka Moana wai Mikikana mai a hiki i ka muliwai Ilinoe, a e hoomahuhua i ka pono holoholo moana ma ia mau wahi. Ua helu ia ka lilo no ia mau mea, aia ma kahi o elua miliona dala.

Ua kukuluia ma ka kulanakauhale o Kikako, i ka makahiki 1865 i hala aku, he 8,045 mau hale. O na lilo no ia mau hale, no ke kukulu ana, he iwakalua kumamalima tausani dala. Ua hoolilo aku hoi keia kulanakauhale, no ka hana hou ana i kona mau alanui, he ekolu miliona elua haneri kanalima tausani dala.

Ua hoopau iho nei o Hon. Burlingame, Kuhina Elele o Kina me Haku Clarendon o Enelani, no ke kukakuka ana i ke kumu o ke kuikahi mawaena o Kina a me Enelani i like me ke kuikahi mawaena o Amerika Huipuia a me Kina.

Ua hooholoia he kuikahi mawaena o ka mokupuni o Cuba a me Amerika Huipuia, e ka Ahaolelo, e like me ka mea i holo mamaena o laua a elua.

O ka aila ma Nu Bepeki, ua haule iho ko ka aila pama i ka $1.75 no ke galani, a no ka aila kohola, he $1.00 no ke galani.

Ua hookuu na kiure o Wasinetona i ka hihia o kela kanaka kaulana i ka hui powa ana ia Aberahama Linekona, oia o Suratta. O ke kumu o keia hookuuia ana, no ka mea, ua hoopuka ka Peresidena i kekahi olelo kuahaua e kala ana i na mea a pau i ala mai e kue kipi i ke aupuni, i ka wa iho nei o ke kaua huliamahi ma ia aupuni.

O kekahi o na Generala kaulana o ke aupuni Ripubalika nui o Amerika Huipuia o Generala Rosseau kona inoa, ua make mai nei ma Nu Olina i ka la 7 o Ianuari. He alii koa nui oia e noho ana maluna o kekahi mau mokuaina ma ke komohana a make a mai wale iho la.

Ua haalele iho ka Mokuahi Ripubalika Nui ia Kapalakiko, a ua holo aku i kona mau awa ku mau. Ua lawe pu aku oia i na dala maole he $758.294, a he $70,000 paha iloko o na waiwai e ae.

Ua haawiia aku e ka Loio Kuhina nui o Amerika Huipuia ka lono i na Loio Apana a pau o Amerika Huipuia, e hookuu aku i na kanaka a pau i hoopiiia mai no ke kipi.

Ua koho iho nei ke Komike o ka Ahaolelo nui, e huli pono i ke kumu o ke koho balota hewa ana ma ke kulanakauhale o Nu Ioka, i ke kau koho balota ana no na Peresidena. I ka nieleia ana, he nui na haneri i hoike mai, aole i emi iho malalo o 30.000 balota komo hewa i ka la koho. Oia ka mea i emi ai ko Kalani balota a nui ko Simoa. O kekahi kumu i ike ia ai, no ka uku ole ia o ka poe i hoolimalimaia e hooikaika i ko Simoa balota. Na lakou no i hoike okoa mai.

Ua hookomoia mai iloko o ka Ahaolelo he bila no ka hoomoe ana i alanui hao ma ka hema, ma ke ala aku o El Paso a me Arizona a hiki i ka moana Pakipika.

O ka lono mai Havana mai, ua oi aku ka ikaika o ka poe kipikipi mamua o ke aupuni. O ka alihikaua Sepania, ua olelo ia mai, ua punia pu oia a me kona puali i na kipi, a ke hele la a kupilikii.

No Europa.

Ma ka hora 4 o ke ahiahi o ka Poaono, la 9 o Ianuari, ua halawai na Elele o na mana nui o Europa, ma Parisa, no ka noonoo ana i na mea e kau ai i ka maluhia mawaena o Helene a me Tureke. Ua noho ia Aha a hiki i ka hora 11 o ka po. Aohe i holo ka hana a ka Aha Halawai o na mana nui. Ua hiki ma na Elele o Helene a me Tureke, aka, ua like ole nae ko laua mau manao ma na mea i hanaia.

No ka ae oleia ana o ka Elele o Helene e noho loihi mai iloko o ka aha halawai, nolaila, me he mea la, e pau wale ana ka hana aia aha me ka loaa ole o kahi waiwai.

Ke hoao nei o Tureke e aie dala mai i ka poe hoopukapuka dala o Parisa, i dala e lawe ai i ke kaua.

O na lono hope mai ke kulanakauhale nui mai o Helene, oia o Atenai, ua makaukau loa i ke kaua. Ua hoaie aku ka poe malama dala o na Banako o Atenai i iwakalua miliona dala i ke aupuni, i dala e hoomakakukauia ai no ka lawe ana i ke kaua.

He lono mai Madarida mai, Sepania, he pihoihoi a puni o Sepania.

He lono, ua pahu ae kekahi haunaele kipi ma Milana, Italia. Ina pela, alaila, o keaha koe ?

POHO PAHA AUANEI KA POPE.–Ua hoike ae ke Komisina o ke Aupuni Pope e noho la ma ke kulanakauhale o Madarida, Sepania, ma ke auhulihia ana o Sepania iloko o ke kaua huliamahi, ua poho aku ka waihona o ka Pope no ka makahiki hookahi, he 32.000,000 hapaha Farani, ua like hoi ia me na dala $6,400.000. Puu dala nui maoli keia a ua Ekalesia la i poho aku la. Pehea la auanei e paniia ai kona hakahaka ?

NA KII A ME NA KEA o ka poe haipule i kauia ma na kulanakauhale a me na kaona o Sepania, a hoomalamalamaia i ka po e na kukui malamalama, ua hoopauia. Pau paha auanei na heiau hoomana a ka Pope i ke kuipaluia, a ano e ae paha auanei ia aupuni ? E komo hohonu paha auanei ka heluhelu Baibala ana a me ka hoolaha ana o ka Baibala ma ia aupuni ?

Ua hiki ae kekahi lono ma Ladana, i ka la 5 iho nei o Ianuari, ua hoonaueue iho na olai kupinai ma ke kulanakauhale Taberese, Peresia, nona na kanaka he kanaono tausani. Aohe nae he ola i poino.

Mamua iho nei, ua make aku o Rikeke Pusa, (Purse) iloko o na makahiki hookahi haneri me ka umikumamalua o kona ola ana. Ua oleloia, oia ke kanaka kahiko ma Enelani. Ua hele mau oia i ka hana lima a hiki i na makahiki ehiki mamua iho o kona make ana.

 

KA LUNA HOOPONOPONO. - - L.H.KULIKA.

KA HOPE LUNA HOOPONOPONO, J. KAWAINUI.

POE HAKU MANAO NO KE KUOKOA.

Rev. L. Laiana (Lyons)

Rev. M. Kuaea.

D. Malo. (Lokoino.)

S. M. Kamakau.

Rev. C. B. Anelu. (Andrews.)

 

Ka Nupepa Kuokoa.

 

HONOLULU. FEBERUARI 6, 1869.

 

He wahi manao no ka poe naauao,

A HE MANAO NO MAKOU IHO.

 

Ua ike ka poe a pau i hapai i ka hana kalepa, he mea nui e holo ai ka lakou hana ka hoolaha ana ma na nupepa i ke ano, a me ka nui, a me ka makepono o ka lakou waiwai kuai, i ike ka lehulehu a hele mai a kuai.

He makepono loa ka hoolaha ana o ka poe kalepa ma na kolamu o ke "Kuokoa" nei, mamua o ka hoolaha ana ma kahi e ae, no ka mea ua oi pakolu ka nui o ka poe e lawe nei a e heluhelu nei i ke "Kuokoa" i kela pule keia pule, mamua o ka poe e lawe nei a e heluhelu nei i kekahi nupepa e ae i pai ia ma Hawaii nei, ina paha i pai ia ma ka olelo Hawaii, a ma ka olelo haole paha, koe wale no kahi nupepa kii a ua kamalii, oia ke "Alaula".

O ka makemake o ka mea hoopuka i na Olelo hoolaha o ka heluheluia mai e ka lehulehu ; nolaila ina he pakolu ka nui o ka poe e lawe nei i ke "Kuokoa" mamua o ka poe lawe i kekahi nupepa e ae, alaila aole anei i pakolu ka makepono o ka hoolaha ana i na manao ma keia pepa mamua o ka hoolaha ana ma kekahi nupepa e ae ?

O ka nui o keia pepa e paiia nei i kela pule keia pule ua hiki aku i ka elua tausani ehiku haneri.

Ua ike no kakou i ke ano aloha a kokua wale o na kanaka Hawaii i ka hoa i nele, nolaila, ke manao nei makou aole i emi malalo o ka eha tausani, na ohana o ko kakou lahui nei, i ike i na manao o ke "Kuokoa" i kela pule keia pule.

Iwaena o ka poe e lawe mau nei i keia pepa, e heluia na Kahunapule a pau, ka hapanui o na loio, a me na Lunakanawai, a o ka hapanui o na kanaka noiau a eleu i ka hana ma na kihapai a pau o na moku ewalu, a me na kai ewalu o ko kakou pae aina. He nui hoi na haole i hoolilo i keia mau pukoa uliuli e waiho lai nei ma ka poli o ka moana Pakipika i home no lakou. Ua loaa ia lakou ka olelo o ka aina o Keawe a ke lawe nei lakou a heluhelu mau i keia pepa.

Mamuli o kona ano mikiala mau, o ka hapai i na hana nui ano hou, ua hoomaka o Mr. H. M. Wini i ka hoopuka ana i ke "Kuokoa" i ka M. H. 1862; a maluna ona wale no na lilo a pau me ke kokua ole ia mai e hai, a hala na makahiki elua a me ka hapalua. Ua hala eha makahiki a me ka hapalua mai ka wa a Mr. Wini i hoolilo mai ai ia makou keia pepa. Maluna wale no o makou na lilo a pau o keia pepa i keia mau makahiki eha a me ka hapalua. Ua pii akahele aku ka nui o ka poe e lawe nei i keia pepa iloko o keia mau makahiki. Eia ke komo aku nei makou iloko o ka walu o na makahiki o ke ola ana o keia pepa me ka manao kanalua ole, me ka maopopo ua loaa ia makou ke kahui paa iloko o na puuwai o ko makou lehulehu heluhelu.

Ma ka heluhelu ana i ke "Kuokoa" e ike ai na kanaka o Hawaii-opio i ka moolelo kahiko o ko lakou lahui a me na hana kaulana o na'lii o ke kau i hala, a me ka moolelo oiaio o keia kau e hele nei.

Ma na palapala a na kanaka i holo makaikai aku, a e noho nei paha ma na aina e, e ike pono iho ai kakou i ke ano a me ka waiho ana o na aina puni ole i ke kai. Ma na kolamu Nu Hou ua ike mau ia na hana kalepa nui o ke ao nei, na ano o ka noho aupuni ana a me na ano hoomana, ma kela aina keia aina, a me na mea hou e hana ia ana. Ma ka heluhelu ana i na palapala a ka poe kaapuni ia Hawaii nei, ua ike aku kakou me ko hai maka aniani i na wahi pana a pau, i na kai hawanawana, na awawa lipolipo, na pali hauliuli, na wailele e pio ai ke anuinui, na waoakua kanaka ole, a me na mauna papale kapu keokeo. A loheia ua hoi mai o "Hoku Ao" mai na aina pouli, miki koke na hoe e heluhelu i na palapala a ko lakou misionari i haalele i kona aina hanau e lawe i ka olelo o ke Ola; a hoomaopopo iho ua hoahanau nei i ka makepono o kona hapa Kokua Mahina Hou e lilo nei i na aina e.

O ke kanaka e heluhelu mau nei i ke "Kuokoua," ua noho oia he makaainana no ke ao holookoa: Aole oia he makaainana o keia aupuni uuku hookahi wale no. Ua ike oia i na hana o kela aina keia aina, a ua noho makaainana no ke ao nei a pau, no keia honua poepoe a puni.

He mea e ka makaala ana o na kanaka naauao o keia kau ma Hawaii nei, i ka heluhelu nupepa, a o na hunahuna mea nu hou a pau loa, ua lilo ia me he hua ai momona loa la i na puuwai o kanaka. He hoopilikia loa ia ka luna lawe Kuokoa i keia manawa ke ole oia e hiki koke aku me kona ope nupepa. Huhu nui ia kona lohi iki ana.

O ko makou ike ana i keia makaala loa ana o kekahi hapa o keia lahui i ka imi a me ka hoopaa iho i kela a me keia ano ike, he ouli maikai loa no ia o keia kau. Ua akaka aole no i hiamoe ko lakou lolo, a emi pu wale iho iloko o ka nenelu poho o ka noho hupo ana.

He makaala maoli o Hawaii-opio i ka heluhelu, nolaila ua hoihoi makou i ke kakau, a haku manao, a hoopuka i nupepa no lakou. O na luna lawe hoi kekahi, e makaala nui pu kakou.

O kekahi mea nui i kokua i ka holo ana o keia nupepa, a me na nupepa a pau, iwaena o keia lahui, oia no ke ano oluolu a naauao hoi o ka hooponoponoia ana, a me ka hooko ia ana, o ka Oihana Lawe Leta o ke aupuni; e lawe wale nei i na nupepa a pau, ma o a o, me ka uku ole. O ka lokomaikai mau no hoi kekahi o ko makou makamaka o Arthur P. Brickwood Esq., ka Luna Leta Nui.

Ke wehe aku nei makou i ko makou papale, me ke aloha aku i na makamaka a pau i kokua mamuli o ka hoonaauao ana, i kokua i ka pono o ka lehulehu, a i kokua hoi i ka makou hoopuka nupepa ana, a ma ko lakou noho ana he mau Luna no ke "Kuokoa."

 

Na Hana Misionari ma Tahiti.

[Lawe ia mai ka Palapala mai a Rev. J. L. Green]

 

He hapa keneturia makahiki aku nei i hala mamua o keia manawa, ua hoouna aku ka Ahahui Misionari Hoolepope o Ladana i kekahi mau Misionari i na Pae Aina o Tahiti, e hoike i ka Euvenelio maikai a ke Akua; a hala na makahiki he umikumamaha o ko lakou hooikaika ana me ka hoomanawanui, akahi no lakou a hoohauoliia na manao, i ka lohe ana aku i ka hanu mua o ke ola, i puka ae, mailoko o na lehulehu o kekahi kanaka oia lahui. Ua loheia keia leo pule i ka wa e hohola ana ke kaua maluna o ia aina. Ua lilo hoi keia i mea e hauoli mau ai na hoahanau a me na kokua i ka hana mau ana a hiki mai i keia la. Ua hohola ae na kukuna malamalama o ka la maluna o ka nui o na mokupuni liilii o ia Pae Aina, i noho iloko o ka pouli mamua. Ke hauoli nei lakou i ka lanakila a me ka hele akea ana o ka ke Akua Euvenelio; a mailoko mai olaila, i hemo ae ai lakou, mailoko ae o na kaulahao a ke kuapapanui a ka hewa a me ka pouli. Ua puipui a ua ikaika ka puali kaua o ka Haku; ke komo mai nei ka nui o na kanaka o na mokupuni nui iloko o ka huakai imi i ka Haku, i kela a me keia la.

Mamua iho nei, o na hana a ka Ahahui Misionari Hoolepope o Ladana ma kela mau mokupuni, ua kapae lao ia, mamuli o ka opukekeue o na Mana aupuni Farani malaila. Nolaila, ua haalele iho na Misionari i ko lakou mau kihapai, a ua hoi aku i Enelani. No ka ike ana o na kanaka, ua hoonele ia lakou i ka poe ole nana e kuhikuhi i ke kuamoo e hiki aku ai i ke aupuni uhane, a i mea hoi e haalele ole aku ai i ka manaoio i loaa ia lakou, nolaila, ua koho lakou i kekahi poe o lakou iho i mau Kahu, a ua hoapono pu ia mai hoi e ke aupuni Farani. He oiaio no paha, o kekahi o keia mau kahu, he mau pomaikai uuku ka i loaa ia lakou, aka he opiopio nae kahi naauao ame ka pono Karistiano. Mahope iho o ka hooponopono ia ana o na makaainana malalo o ua Mana o ke aupuni Farani, ua ae hou ia o Mr. Howe a me kekahi mau Misionari e ae e hoi mai i Tahiti. Aka aohe i emo iho, loliloli hou no, a haalele mai la, koe no nae o Mr. Howe. Mahope iho, ua lilo ka malama maikai ana malalo o kana hana. Ua loaa mai iaia ke aloha ia e na Luna Farani i noho malaila, a me ko lakou ahonui, ua ili mai kekahi mau pomaikai. O na pomaikai nae i loaa mai, ua oi aku ka maikai ole mamua o ka maikai io, a he mea ole wale no ia i na kamaaina, aka o ka nui o ko lakou mau hewa i hooponoponoia, a o ko lakou mau naau mae wale, ua hoohauoliia me na olelo maikai a mahalo mai ko lakou mau kokua mai, me he mau kulu wai la e kulu ana iloko o ka uhane malohaha a e like hoi me ka mea ala la iloko o ka uhane haukae. E hoomanaoia, me ka Hae Farani e malama ana ia Tahiti i kukuluia ai ka ekalesia Katolika Roma ma ke kulana paakiki, me ke oino ana i ka hapa nui o ka loaa makahiki o kela aupuni. He $15,000 i haawiia aku e ke aupuni no ke kukulu ana i Halepule Katolika, aka no na makahiki loihi he umikumamalua o ka hana ana, he umi wale no kapuai ke kiekie o na aoao o ka Hale, a ano ua ikeia aohe i paa pono kona kahua, a ke kanaluaia nei, e haawi hou ia ana paha he makana no ke kukulu hou ana i Hale hou o ia ano, ma kekahi wahi e ae.

Me ka hoomaopopo ole ana i ka emi nui o ko ke aupuni mau haawina i na makahiki 1866 a me 1867 i hala, ua olelo ia, ua moni aku ka Misiona Katolika Roma i ka makahiki i hala i na dala, he umikumamakolu tausani mai ka waihona aku o ke aupuni, a he hookahi tausani eha haneri dala wale no i haawiia aku i ke kokua ana i ka Misionari Hoolepope. Mai kekahi mau lono mai i loaa i ka mea nana i kakau i keia, ua hoomaka mua ia ka ekalesia Katolika Roma malaila no ka wa loihi, me ka moni mau ana i na dala aupuni o ka lehulehu o na Hoolepope, i hookupu aku ai i ke aupuni, aka, he 500 wale no wahi hoahanau Pope mailoko mai o 6,000 a 8,000 ma Tahiti. He hooiaio keia, aohe he hoomana kulike i ka manao o kanaka ka hoomana Pope, a aole e hiki ke oleloia, "he hoomana no na kanaka."

Elima paha makahiki i hala aku, ua hoomaka ka Ahahui Misionari Hoolepope o Farisa e hoouna i mau misionari i Tahiti i hookoia ai ke noi a kekahi poe i noi aku ai. Ua hoounaia he kahunapule Farani hoolepope, a nana i wehe mua. Ua mahalo mai ka Ahahui o Ladana i keia hana, me ka manao ana, o ka hookomo ana aku a na kahunapule Hoolepope o Farani, malalo o kahi e malamaia ana e ka malu o Farani, he mea ia e puipui ai a ikaika ka pono. Mahope koke iho no, ua hoolaulaha loa ia ae keia oihana Misionari mamuli o ka hiki hou ana mai o kekahi mau kahu a kumu hou. Aka o ka poe i hiki mai, aohe ia i lawa e like me ka makemake. Ke makemake nui loa nei na kanaka i ka hoonaauao a me ka ae ana a na Misionari o Europa.

O na halepule ma Tahiti i keia wa, ua hoemiia iho i ka 20; a o ka hapa nui o lakou, ke nohoia nei e na kahu @ o lakou, eia hoe e like me ko lakou mau kahu ekalesia e noho nei. He poe @ a kupono lakou no ka hapai ana i @

Ua kauia hoi ma Tahiti kekahi kanawai oluolu a kupono loa mawaena o na Katolika a me na Hoolepope. Aole e ae ia kekahi kahunapule hoolepope a Pope hoi, ke komo aku iloko o ke kihapai o kekahi @ e konoia mai oia e komo aku ma ka apana e, e ka mea e noho kahu ana ma ia apana. Aole hoi e ae ia kekahi kahunapule a kumu paha, ke kukulu i wahi hoomana a hale kula paha ke kono ole ia mai e na mana aupuni ma ia apana. Nolaila, ua hiki ole i na Katolika, ke kukulu ia lakou iho ma Moorea a me kakahi mau mokupuni e ae e noho nei malalo o ka Hae Farani.

Ke hauoli nei kakou i keia mau kanawai oluolu i kau ia a hooponopono maikai ia, i kupono loa i ko kakou makemake, a he mea hoi e hoohaiki mai ai i ke komo ana mai o ka Pope e hololiloli.

Aole no hoi au e poina i ka hai aku i kekahi mau mea e pili ana ia lakou i hoike ia mai ia'u. I ko'u wa e makaikai ana ma kekahi o keia mau mokupuni, ua oluolu loa lakou i ka hookipa ana aku ia'u. Ua koi mai lakou ia'u e hele hou aku e ike ia lakou: a ma kekahi mau wahi, ua koi loa mai ia'u e noho paa aku me lakou.

I ka la a makou i haalele ai ia Tahiti, a hoi aku i Enelani, he kanawalu paha o na hoahanau o ka ekalesia o Papeete i hele mai me na makana, oia hoi na ai kamaaina a lakou, ka niu, ipu haole, maia, moa, puaa a me na mea like; a noi ikaika mai ka la ia makou e lawe mai i keia mau mea ai, ma ke ano hoailona o ko lakou aloha ia makou; a hoike pu mai hoi i ko lakou aloha no na misionari hoolepope mua i hanai aku ia lakou i ka olelo o ke Ola; a no lakou ka lehulehulehu o ia pae aina e kali aku nei o ka hiki mai o na kokua hou, me ke noi ikaika mai hoi ia makou, aohe make noho i enelani, aka e hoi mai i Tahiti a noho maweaena o lakou, no ka mea, ke noho nei lakou me ka naaupo a me ka makapo.

Ma na wahi a pau a'u i hele aku ai, ua kamailio oluolu wale mai no ka poe a pau a'u i halawai aku ai. I ko'u makaikai ana ma Moorea, ua oluolu loa au i ke kulana o na halepule malaila. O ka ikaika a me ka pololei o ke ao ana, me he me la, e lanakila ae ana na ekalesia mai na hewa mai he nui e poai nei i na ekalesia ina Tahiti. He manolana nui ko'u ina he kanaka kupono kekahi kumu Farani hoolepope malaila, e pii auanei a ulu koke ka ekalesia malaila. Ke nohoia nei na ekalesia o Haapiti, Teaharoa a me Afereaitu e na kanaka opio ekolu o ke kula Kahunapule i kukuluia malaila.

 

LA HOOKAHAKA O NA KAA WAI.–Mahope iho o ka hora 10 o ke kakahiaka Poakolu iho nei, ua puka ae ka Oihana Kinai Ahi Holookoa o Honolulu nei, me ko lakou mau aahu a me na Kaa Kinai Ahi pakahi o na Puali Eha a me ke Kaa Alapii. Ua houluulu lakou mamua iho o ka Hale Kaa wai Helu 2, ma Alanui Hotele, malalo o ka hooponopono ana a ka Luna Nui C. E. Williamas a me kona mau Hope Jho. A. Hassinger a me E. V. Harper. Ua hoonohoia ka huakai e like me na Helu; a kai aku la ma ia alanui, a huli ma ke alanui Maunakea, a huli ma ke alanui Moi, a iho ma ke alanui Nuuanu, huli ma ke alanui Moiwahine, pii ma alanui Papu, naue pokole ma alanui Kalepa, a pii ma alanui Betela, a huli ma ke alanui Moi, a huro mawaho o ka Pa Hale Alii. Hoomau aku no ka huakai i ka hale ana a hiki ma alanui Puowina, pii malaila a hiki ma kahi uapo i Manamana, alaila huli ma alanui Beritania, a hiki mawaho iho o ka pa o ke Kiaaina, huro malaila. Naue hele aku la no a hiki ma alanui Alakea, iho a huli hope ma alanui Hotele, a iho ma alanui Rikeke, a mawaho iho o ka hale noho o Jho. A. Hassinger, hoomaha. Hookuuia ae la e komo maloko o ka pa, a paina iho la maluna o na pakaukau i hoomakaukauia e na Luna Nui Kinai Ahi. A pau ka paina ana, kai hou ka huakai, iho i kai, a huli ma ke Alanui Moi; hele a huli ma Alanui Papa; pii loa a huli ma ke Alanui Kukui, a hiki ma alanui Nuuanu, huli hoi mai la. I ka hoi ana mai a hiki ma ka Hale Kaa wai Helu 4, ua huro mai na hoa, a hoi aku la na kaa e ma ko lakou mau Hale Kaa wai iho. Hookuuia, a haule iho la lakou a pau e hoohialai maluna o na papakaukau i hoomakaukauia ma ko lakou mau Hale iho. I ka hele ana, ua alakaiia ka huakai e ka Poe Puhi Ohe o Honolulu nei. Mawaena hoi o na kaa wai, o ka puali nui a ikaika ma ka puka ana, o ka Helu 1 no ia. Ua hauoli no hoi na kii onohi i ka ike ana aku i ua Kaa Wai Helu 1 la, ua kahikoia i na pua a me na lau nahelehele o ko kakou mau kuahiwi, me ke kaimahine a me keikikane i hoonohoia maluna iho. Pela no hoi ke Kaa Wai Helu 2, aka, aole no nae e loaa aku ka Helu 1, "o ka oioi no ia o Maui Hikina." O ke Kaa Wai Helu 4 hoi, ua uluwehiwehi no i na ano lei o na lau nahelehele, o ko kanaka mau no hoi o ke ake a nuanua i na lau nahele. O kekahi mau kaa iho hoi, he maloohaha loa. O keia la a lakou i malama iho la, oia no ka la i hookumuia ai ke kukuluia ana o ka Oihana Kinai Ahi ma Honolulu nei, i ka makahiki 1856. Ua puipui loa ua Oihana nei a ua ikaika hoi, aohe mea hiki ke kinai. E hoomauia keia Oihana, i mau ai hoi ka malamaia ana o ka waiwai o ka lehulehu o keia kulanakauhale, mai ka inaina mai o ka mea ana ole he ahi.