Ka Nupepa Kuokoa, Volume VIII, Number 9, 27 February 1869 — Page 2

Page PDF (1.62 MB)

This text was transcribed by:  Lauren Ka'iuakaleiola Condon
This work is dedicated to:  Condon 'Ohana, Kumu Lilinoe

Ka Nupepa Kuokoa

KE KILOHANA POOKELA NO KA LAHUI HAWAII.

 

English Column.

FOREIGN NEWS.

__________

@ @ @ @ @ @ @ @

@ @ @ @ @ @ @ @

@ @ @ @ @ @ @ @

@ @ @ @ @ @ @ @

 

American

@ @ @ @  of New York

@ the following resolution , January

@

 

That a @ of five be appointed

with @ to propose for the consider-

ration @ Chamber at the next regular

@@ with the  following instructions

 

1. @ @ @ @ @ @ @ @

2. @ @ @ @ @ @ @ @

3. @ @ @ @ @ @ @ @

4. Good @ must be legal

5. @ @ Government gold @

6. @ @ @ @ @ @ @ @

7. @ @ @ @ @ @ @ @

8. @ @ @ @ @ @ @ @

@ @ @ @ @ @ @ @

@ @ @ @ @ @ @ @

@ @ @ @ @ of the "Alabama"

@ @ @ @ @ @ @ @. There i@ no doubt

@ @ @ @ @ @ @ @ expression

@ @ @ @ @ @ @ @

@ @ @ @ @ @ @ @. The Senate

@ @ @ @ @ @ @ @

@ @ @ proposed.

 

The Secretary of the Interior, in replay @ @ @ of the Senate, states that the

@ @ @ @ to the States, Ter- @ @ @ for railroads canals, @ @ @ @ 23,000,000 acres.

 

@ @ @ @ @ @ @ @

@ @ @ @ @ @ @ @

@ @ @ @ @ @ @ @

@ @ @ @ @ @ @ @

@ @ @ @ @ @ @ @

@ @ @ @ @ @ @ @

 

The "Herald's" Havana special says that @ has been received that Puerto @ was captured be the Patriot focus

@ Quesada on the 16th of January. The@ in the city is intense, and the @ of enemy between the Spanish vol-

@ @ @ @ @ @ @ @. A number of persons are killed nightly.

 

Later news is received from Paraguay.The town of Angostura, to which the Para-

guayan retired after the battle of Villetta,was soon after captured by the Allied forces,

@ @ @ @ @ @ @ @ of his army.

 

European

@ -- The Provisional Government has issued an address to the nation, in which

they declare any active step against the  @ :-- they declare they are closely

watching it and if necessary, will @ All @ questions are to be left to the @ @ of the Constitutional Courts

which will soon assemble and to which they  also @ the petition relative to the aboli-

ation  of @. It is said that all the members of the Cabinet now favor the Duke of Mont@ for King

 

@ @ - A dispatch from Athens @- @ that a majority of the Greek Cabinet @ @ to agree to the proposition of the @ @. Four

Ministers voted for signing the protocol and three including @ President of the Ministry, against.

 

@ @ @  The third dispatch just @ @ Athens to day, conveys the

@ @ that the Greek Min- @ @ @ to agree to the protocol

@@ Paris Conference, and have tendered @ @ to the King.

 

@ @ 1st. - The Reichrath has @ a @ trail by guru in all  @  of the laws regulating the @

 

The article last week in our Paper @ The New Esa should be credited to

! @ Christendom  of Dec. 1565

 

Ua huhuloa ma ke kulauahauhale o Ku- @ kekahi luakini o ka poe ludaio a o

@ @ @ @ i hooliloia uo ke kapili ana @ @ na hana aua a pau a maikai iaia. he @ @ hauaiius tausaui @.

 

I ha wa i @ loa ia ae ai ke koho io ia ana o Genetaia Kaiani i Peresidena no ke @ o Amerika Huipua. ua waiho aku @ B@@@ Medotika i palapala hoomaikai @ hona kohoa ana e ka hapa nui o na ka-@ oia aupani.

 

I ka @ ana aku ka o ka Moi o Siama, oa waiho @ oia mahope nei @ elua tau-@ ana wau wahine kauemake. He moi @ lekuleku ka keia! eia la ke pa tausaoi nei na wahine. Kupanaha no boi ka hana a ka Moi epa. @ na makahiki hope o kona ola ana. ua imi ikaika oia i na mea e pili ana i ka hooaiana Siama a me ke @ ana i ! @ hana mau wahine he lehulehu. Auwe! @ make aku la oia iloko o ka noho ana wahine lehulehu. inna keia honua. i ka @ @ e ikeia ai ma ika a kela a me @

 

NU HOU KUWAHO.

Ma ke ku ana mai o ka @ @ Haze mai kapala@ko mai. iloko o @ la IS, na loa a mai oa papepa o ia wahi a @

na na hou a makou i @ @

 

NO AMERIKA.

Ua kauoha ai ka Peresidena Aoaru loanekama, e hoopukaia i olelo Kuahaua e kala aku ia Kauaka Mada. Dr Mudd kekahi e na haole powa i komo iloko o ka powa ana i ka Peresidea maikai Aberaham Linekona. Ke hoomakaukauia nei no hoi ha mau kumu e @eku ai ia Anoia (Arnold) a me Spanakala. (Spangler) kekahi mau haole lima koko i komo pu iloko o ia hewa pepahi kanaka. He humu no e manau. A maniea o ka wanawa e pau @ ko loanekaua noho Peresidena ana e pau aua ka pae hipi a pau i ka hookuuia

 

Ua holo aku ka Luna Ahaoielu @ o Amerika Huipuia i ka mokupuni o Cuba. e hoonana ai no kona nawahwah kino.

 

Ma ha la 5 o February nei ua hooholu ka Ahaolelo o ka @ ma he kuiamakuhale o @. Gerotia e waho aku imua o na Ana Hookolokolo i ko lakou manao no ke kupono a me ka ole o na negro ke noho mai i @ Luna Ahaolele e like @ na haole @ he kahua aka ua @ lakou i ho @ e @ noa i ke @ o na Aina Hookoikoio e hana i Bila a iawe koke mai imua o na Aha Hookolokolo. O kekahi noi hoi e hooiano and i ka ka Hale aohe make ae aku i ka na Aha Kanawai hooholo ana.

 

Ma ke kulauakauhale o Montariolo Canada ma ha o i ka la 1 o @ i ke anaina nui elua tausani e akoakoa aua ma loko o kekahi hale nur no ka hooiehe ana i na ieo @ aia hoi lohe ia aku la he leo e pae @ ana ua @ kaupaku o ka @. O ka poe a pau e noho ana iloko holo @ aku la iwaho. Aka i ka lehulehu e hookeke ana e puka iwaho haule iho la o luna o kaupaku he nui loa ka pue i hoehaia aka aile paha he mea i make.

 

Ua hooholo ka Ahaolelu o Mesiko he Bila e ae ana e @ i alanui hao i kapaia "Guama" a me 'Rio Grande' a e hoomoeia hoi i waena olelo mahope iho i ko lakou hookolo a ma i keia ua hoopaneeia ka Ahaolelo

 

Ua ukuia na kanaka koa a me ha poe a pau i hoolimalimaia e ke aupuni Mesiko mai i ka manawa mai i ae likeia ai a hiki mai i ka malama o Ianuari.

 

Ua papa ia na @ o Havanan aole e hoolaha i na nu hou mai ke kahua kaua mai I papaia keia i ole ai e ide wale i =a ke kule na o na liana.

 

E lilo ana paha o Hou. T.F. W@ i Kuhina Noho no Amerika Houipuia, ma ke alo alii o Kopenahagena ko Denemaka kulauakauhale nui.

 

Ua @ mai o @ Hauakoka e lilo i Kiaaina no ka mokupuni o Peniselvania aka ua hoole kela no ka men. he Oihana Aupuniu no kana e noho nei. Aohe on a makemake e alunu mai a nui na hana aopuni i ke kamaka hookahi. Manao mikai kela a in a no hoi pela ka poe alunu haua e haoa'i; in a ua ike au lawa i ka hana hookahi waiho aku ka @ na kekai poe e aku.

 

Ma ke kulanakauhale o Betela ma Koaetikuka, i ka la 1 iho nei e Februari an make i ka wai halana a me ke koekoe ke @ kumamalima kauaka. He umikumakahi i loaa ae @ kino make a eha i koe.

 

Ua hoonei kupunai iho na @ ma Guatemala iloko o ka makama o Dekemabe i mue aku.

 

Ua hoouna aku ka Peresidena noko o ka Hale Ahnolele Nui. he ekolu mau haneri inow @ i koho ai no kekaho mau @ I waihoia aku keia mau inoa no ku hooopaio mai o ka Ahaolelo Nui. Maalea uo ua Peresidena nei @ e nei

 

Ma ka naoa iho ma na nupepa me he mea la pahu aohe e ae ana ka Ahaolelo nui o Amerika Huipuia no ke kuikahi e hooponopono ai i ka hihia o ka moku Alabama.

 

Eia kekahi põe wa Wasinetona me na palapaoa hookohu mai ka Peresidena Bacza mai. me ka @ e hoohui ia Sana Domingo me Amerika Huipuia.

 

NO EUROPA.

 

Ua loheia ma ke kulauakauhale o Madaria, Swpauia, ua lokahi ka manao o o na Kubina a pau i ke Duke o Monpensier i mea e noho maka Noho Alii o Sepalila.

 

Ma ke kulauakauhale o Atenai, @ i ka wa i hawaiia ai kekahi akaaina nui ua ku ae ke Kuhina Noho o Amerika Hupuia malaila a hai mai la i ka manao oluolu a me ka mahalo i ke aupuni Amerika Hupuia ia Helene: a in a koinohia ana o Helena iloko o na kaua aoie no e ola ke Amerika Huipuia kokua mai iaia.

 

Aohe i ikeia ka manao o ka Moi o Helene. no ka haua a ka Halawai Hui o na Mana Nui o Europa.

 

I ka Akibihopa Pope o Burgos Sepania, ua bopuia e ke Aupuni a ke hoopaaia la malalo o ia mana. Aohe i loheia mai ke kumu o ia hoopaia ana, aka, e lohe ana no kakou mahope.

 

Ua hooikaika ke aupuui o Kuisa ma o kona Kuhina Noho la ma Atenai, e koi aku i ke aupuni o Heleue e ne aku i na kumu kuhikuhi a ka Halawai o na Mana Nui i hooholo ai.

 

 Ma ka la 31 o Ianuari ma Parisa ua hookipa aku ke Kuhina Noho o Amerika Huipuia ma ia Alo Alii i ka Elele Kuhina o Kipa.

 

KE KUOKOA HONOLULU FEBRUARY 27, 1869.

 

Ua @ @ @ @ @ @ @ ma ka la 31 o Ianuari ua @ pono o Heiene a e  kakau ana paha malaloo o ka palapaia a ka Halawai Hui o na Mana Nui o @.

 

Ma he kulanakauhale o Catalonia ma @ @ aku ak puula hapi Carist i ko @ @ @ @ @ @ @ @ @ @ @ @ @ @ @ @  @ @ @ @ @ @ @ @ @ @ @ @ @ @ @ @ @  @ @ @ @ @  @ @ @ @ @ @ @ @ @ @ @ @ @@ @ @ @ @ @ @ @ @ @ @ @ @ @ @ @ @ @ @ @ @ @ @ @ @ @ @ @ @ @ @  @ @ @ @ @ @ @ @ @ @ @ @ @ @@ @ @ @ @ @ @ @.

 

O ka nui o na dala maoii a me ma dala iloko o ke gula maloko o ka Banaho Aupuni o Farani ua @ ia a kokoe e hiki aku i ka umi miliona hapaha Farani.

 

O @ kekahi o na Luna koa @ nana e maiama nei i ke Aupuni Kuikawa o Sepania ua makemakeia o ia e hono i Luna Ahaoirio no ka Hale Ahaolelo Alii o Sepania.

 

Ca weid @ ka inaina o na Helene a pau na ke @ o Atanai. no ka hana a ka Halawai a na Mana Nui o Europa ma Parise. He wahi hoopanee iki no ka pane aku a Helene no ka olelo ao mai a ua Halwai nui la.

 

O ka aku makahiki o ka Moiwahine Ka@ o Beritania Nui he kanaono tausaui paotia ka pii he mai panalaeu kona he @ mine eli dala a he mai wabi hana @.

 

Ma ka pule mua o Februari ua haawi @ ke @ Ahiwahine Matilede ke kaikawahine a ka Moe Vicetor Emamoela o @ a an @ @ @  @ @ @ @ @  @ @ @ @  @ @ @ @ @  @ @ @ @ @ @ @ @ @ @ @

 

Ua hiki ae ka lono ma Ladana mai Atenai ar ma Heiene ua ae ka hapa nui o na Kuhina o Helene i na Kuikahi @ ia lakoa i @ ai e koho he eha wale no i ae e hoapono ana i ka hana a ua Halawai la a he ekolu o ka Peresidena kekahi o ka Aha Kulana.

 

Ua hiki ae ka lono ma ka waea olelo i ke kulanakauhale o Parisa mai Konatinopelane ua hoonaauaoia mai ke Kuhina Noho o Amerika Huipuia ma Konainopela e ke Kuhina Nui Suwada e hai aku i ke aupuni o @ e komo aku o America Huipuia e @ i @ no ka hihia o Helene.

 

Ua haalele iho he hookahi tausani koa @ ia Madarida a ua kau maluna o ka @ a holo aku i Havana e hoopuipui i ea koa mua.

 

No ka like ole o ka manao o na Kuhina o Helene ma ka ae an aa me ka hoele ana i na mea a ka Halawai o na Mana Nui i hooholu ai nolaila ua hoihoi aku na Kuhina a pau i ko lakou mau Palapala Hookohu . Pela ka lono i hiki ae i Ladana.

 

Ma ke kulanakauhale nui o Ladana noua ma kanaka i oi ae mamua o ka akahi milioua ua hoomalamalamaia kona mau alanui i ka po e na ipu kukui he Ekolu @ kanaono tausuni.

 

@ ae o na kauaka ola a pau o ka honoa nei, he hookahi @ elua haneri laualima tausami o lakou he poe i komo i ka Hui Maiu (Free Mason)

 

I ka uak o Generala Napier no na malama @ o kona noho ana Luna koa nui maluna o na koa o Berinania iaia ma Abisinia, he @ tausani eiwa haneri @ @ @.

 

Me he la e makemake koa ana ka Muiahine Isabela ia Parisa ma keia wa iho no @ @ @ @ @ @ @ @ @ @ @ @ @ @ @ @ @ @

 

@ @ @ @ @ @ @ @ @ @

@ @ @ @ @ @ @ @ @ @

@ @ @ @ @ @ @ @ @ @

@ @ @ @ @ @ @ @ @ @

@ @ @ @ @ @ @ @ @ @

@ @ @ @ @ @ @ @ @ @

@ @ @ @ @ @ @ @ @ @

 

@ @ @ @ @ @ @ @ @ @

@ @ @ @ @ @ @ @ @ @

@ @ @ @ @ @ @ @ @ @

@ @ @ @ @ @ @ @ @ @ @ @ @ @

@ @ @ @ @ @ @ @ @ @ @ @ @ @ @ @ @ @ @ @ @ @ @ @ @ @ @ @ @ @ @ @ @ @ @ @ @ @ @ @ @ @ @ @ @ @ @ @ @ @

@ @ @ @ @ @ @ @ @ @

@ @ @ @ @ @ @ @ @ @

@ @ @ @ @ @ @ @ @ @ @ @ @ @ @ @ @ @ @ @

 

Ua hiia ae ka lono ua hoolilo ku @ @ @ @

@ @ @ @ @ @ @ @ @ @ @ @ @ @ @ @ @ @ @ @ @ @ @ @ @ @ @ @ @ @

@ @ @ @ @ @ @ @ @ @

@ @ @ @ @ @ @ @ @ @

@ @ @ @ @ @ @ @ @ @ @ @ @ @ @ @ @ @ @ @

@ @ @ @ @ @ @ @ @ @ @ @ @ @ @ @ @ @ @ @ @ @ @ @ @ @ @ @ @ @

@ @ @ @ @ @ @ @ @ @

@ @ @ @ @ @ @ @ @ @

@ @ @ @ @ @ @ @@ @ @ @ @ @ @ @ @ @ @ @ @  @ @

@ @ @ @ @@ @ @ @ @ @ @ @ @ @

@ @ @ @ @ @ @ @ @ @