Ka Nupepa Kuokoa, Volume VIII, Number 42, 16 October 1869 — Page 2

Page PDF (1.71 MB)

This text was transcribed by:  Sierra Lynne Hau'oli Gould
This work is dedicated to:  To my family and friends

Ka Nupepa Kuokoa

KE KILOHANA POOKELA NO KA LAHUI HAWAII.

English Column

 

The Act to church the growth of in-

dependent Schools again in operation

 

We had @@@@@@@ @@@ January to notice

the law requiring @@@@@@@@@@@ of permit for

children @@@@@ parents might @@@ them to

change their attendance from one school to

another. The design most evidently of the

law @ it @@@@@@@@ from the Government

Department of Education, was to check the

growth of many too popular independent

schools. The particle working on the law

has confirmed our first impressions of its

character, formed upon taking but a glance

at its ugly face.

 

The rumors of the great difficulty experi-

nerd by parents @@@@@@@ to @@@@@@@ rificates

of @@@@@@@@@ for their children from the Mi-

@@@@ government school are again in @@@@-

@@@@@. If any one thinks it an easy matter

for parents to obtain parents for withdrawing

their children from that school let them in-

@@@@ in the streets of Honolulu of parents

whom they meet and who have made the

attempts.

 

We will take this occasion kindly to re-

@@@@ the teachers of the Millilani and of @@@

@@@ government schools, and also officials of

the Educational Department whose personal

influence i a @@ these matters, is what is the matter.

that the law in question provides a

time of five dollars for first offense, and ten

dollars fine and removal from office for the

second offense of a teacher who shall refuse,

upon the written applications of a parent, to

grant a certificate of discussion to a scholar

 

We intend to redeem the pledge made to

our readers to keep them informed of the

@@@@@ that this law may be made to work

against the cause of popular education

 

The Coolie Trade to be continued.

 

It is with the deepest regret that we have

to record that at the meeting of Government

officials and of planters, on the 9th and 11th

most, it was resolved that a the coolie tarde.

the sheet-@@@@@@ upon which hope of our pro-

sperity depends, be continued. The impota-

ant of bond@@@ already commenced by the

Board of immigration, from the Polynesian

islands, met the approval of the meeting, but

in their opinion further laborers should be

@@@@ also in China. The board of immi-

gratin was endorsed, as best @@@@ to con-

tinue the trade, and to see that the contracts

are fulfilled. The system of bond-labor, or

bondage, known tot he commercial world hy

the @@@ savored term @@@@@ system, was pro-

moaned a blessing to the native laborer

@@@@@@ to the Asiatic immigrant, and a good

thing all around! The Board of Immigra-

tion was counseled to prompt action in procur-

ing the requisite coolies, but incases which

@@@@@@ might wish to make their own

@@@@@ for coolies the Board was advised

to @@@@@@ such engagements. It was recom-

mended that the contracts with the coolies should be made

except with clause of the Board of

Immigration.

 

A reasonable proportion of married women

should if possible be made the victims, - or

the happy recipients of the blessing of their

institution devised for enriching the few of

Hawaii nei, and for elevating the multitudes

of Asia. The granting of an Opium license

was pronounced the source of much evil.

With this idea we fully concur.

We give the resolutions in fall as they

were passed at the planters meeting.

1. Resolved. That supply of labor is also innately necessary for the agriculture intreats of this country upon which our hope of prosp-perity depends 2. Resolved That in the opinion of this meeting a supply must be sought in foreign countries 3. Resolved That the Chinese laborers in this country have as a rule been faithful industrious and reelable : that the instances to the country have been the expectations, not the rule: and that though this meeting @@@@@@ endrose @@@ approve that recent attempts of the of the Board on Immigration and Agriculture to induce and immigration from the Polynesian Islands, yet we are of opinion that a supply of good, agricultural laborers should be sought also in China

4.Resolved. That the Board of Immigra-

tion best calculated to supervise the ob-

@@@@ of should continue to conduct such enterprises for the public i@@@: to overlook and causer the rights of all pauses: and to see that the contracts @@@@@@@ complied with. 5. Resolved That the system of contract labor for a limited and exact period, has been advantageous to the native laborer, and @@@@@@@ necessary to the Asiatic immigrants, who during the team of their contracts, have an opportunity to become habituated tot he languages in use in this counter, and to our laws and customs. 6. Resolved. That we think it best that the contracts of Immigration should be made imminently with the Board of Immigration @@@ principles and by them assigned to such @@@@@@@ as may be designs of employing such @@@@@ though we would recommend that to @@@@ where individuals may wish to engage persons for their own services abroad and desire that the contracts should run them @@@ alone and are willing to undertake all @@@@@@@@@@@@@, that the Board should @@@@ such @@@@@@@@. 7. Resolved That the clause of assignment of contracts should not be paid in advance but that assignments should not be made, or allowed except with the concur@@@@ of the Board on Immigration. 8. Resolved. That a esonable proper @@@@@@@@@@@@@@@@@@@@@@@@@@@@@@@@@@@.

 

 

 

9 resolved That whoever an employer @@@ to part with his contract with @@@@@@@ the laborer shall have the @@@@@@@@@@@@@@@@@@@@@@@@ the employers a proper proposition of the same advanced for him the amount to be @@@@@@@@@@@@@@@@@@@@@@@@@@@@@@@@@@@@@@@@@@@@@@@@@@@@@@@@@@@@@@ to the original term. The tenth and last @@@@@ depressed the granting of an @@@@ license as the source of much. We rejoice to know that there were a few friends of freedom at the painters meeting who raised their voices and cat their influence ageist the continuance of this system, which at farthest, is first cousin to slavery. Hawaii, now fully launched upon the business, may with Peru be added to the last of the the few nations who in this enlightened age permit and anchorage the coolie trade. That the highest happiness and the greatest prosperity cannot be attitude by a people under a system of bond labor or by the nation @@@@@@@@@@@@@ that permits in within its bounds. we are assured and therefore deeply mourn this retrograde movement, in the rapidly raised its @@@@ to the position of free men and voters

 

FOREIGN NEWS

By the steamer Idaho which arrived on Wednesday morning we are in receipt of news from America and Europe. NEW YORK Sept. 24. The excitement in the Gold room resulted this morning in an @@@@@@@@@@@@@@@. THe @@ rose rapidly from 1171 to 153. The bulls effaced to settle with the shorts at about 151. Few, however accepted being intensely anxious to hear whiter something could not be done at stances having been made to the President and Secretary of the Treasury, but not a word came.  While the bears were waiting the bulls were carrying up the price by rapid jumps to 1624. About noon the shorts surrounding all hope began to accept the offers of settlement. Some operators lost heavenly. THe shorts compromised on the basis os @@@@@@. About noon an order came from the of the Treasury to sell, tomorrow, four millions of gold and purchase an equal amount of bonds. Time order, however came after the main operations of the Bulls had been consumed when there was a sudden drop to 131. The speculation @@@@@@ without an effort to compel payment of the extraordinary rate for borrowers The Bull @@@@ claim they made eleven millions from their operations. The enormous transactions in the Gold room produced a complete block in the business of the Gold Exchange. The bath found it impossible to make @@ their clearances within the usual hours, and several firms have been forced in temporary suspensions, with serious embarrassments to the whole market. On Wednesday the busyness amounted to three hundred and twenty four and a half millions, and todays translations must have largely exceeded that amount. A tribute special says the corner in gold was manipulated by William S. Woodward, James Gould, JAmes Fisk Jr.. Marvin Bros and co: Smith Gould, Martin and co. and other prouminentoper, Smith Gould MArtin and co. suffered very heavily. It is reported that they have failed but their names were not officially devolved on the Gold Room today. Jay Gould and James Fisk have probably lost largely from having bought heavily when gold was above 150, and not selling before the @@@ tumbled to about 130. NEW YORK,Sept 25. The Episcopal Convention in New York will meet next Wednesday. It is understood that the subject of the recent introduction to several @@@@@ @@@@@ at St. Albans will be brought before the Canon. The complaint comes from the High Church men themselves. LONDON,Sept. 25 139,000 were withdrawn item the Bank of England of New York: also a large amount from the Bank of France. LONDON,Sept 25. A newline of trlrgraph cable is to be laid between I related and Nova Scotta. @@@@@@@@@@@@@@@@@ with Endernburg and Loo Koolita, two Esquimaux and three daughters, arrived yesterday on the ship Ansel Gibbs, from Repulse Bay, August 23rd. Dr. HAll brings as the results of his five years residence in the Arcrete regions interesting regarding the death of Sir John Franklin and company, and proof that none of them ever reached Montreal Island. He states that he saw the natives who were the last to look upon Crozier and party. The Dr.. also brings the remains of a young man who belonged to that expedition: also various relies of his exploration. Dr Hall proposes next spring to start again, and push his journey to the North Pole. He regards the experience of the past ten years indvidaudual  to him as preparations and @@@@@@@@. Whenever he found where Sir @@@@@@@@@@@@@@ companions had died, he erected monuments fired @@@@@ and waved the Star Spangled banner over them in memory of the discovery of the Northwest Pass age.

 

 

HE NA KANAKA MAKAU OLE I KA HOLO ANA MA KA WAA MAI KAH LOIHI MAI- Ua holo mai keia mau kanaka mai hilo a hiki i kahala mawena me oia holo ana ae, eha lakou a kahuli ka waa a o ka mea nona ka waa ao no uka me ka manao ole i kona waa i lilo ai kana hala he kanahiku, o kona ola kana i manao o kekaunui kona inoa, no @@@@@@: he makuakane no kamea nana e kakau nei keia hunahuna. O ka waa na na hoa holo i hoolana a hiki iuka, i ka hoolana ana nae a na hoa a lana ka waa, make loa iho la kekahi hoa holo waa o lakou aole nae i loaa ka inoa ia'a. Mai Kohala mai iaua a hiki i Maui mailaila mai a Molokai ma Pelekumu, a mailamaila @@@@@@ a kui Waimanalo nei i ke ahiahi o ka la 25 aku la i hala a ha;awai kino  ana makou, a hoi loa aku la no i ke ana hanau mluna no ka waa. No hawaii mai no kona ho koolua o ka helehele ana mai makau @@@@@@@@@@@ lana nei. @@@ inoa ke @@@@@ e HAwaii, o kaikua hue no kohala a o na hoa @@@@@@@@@@@@@@@@ iloko o ka honoua @@@@@@@@@@@@@@@@@@@@@@@@@@@@@@@@@@@@@@@@@@@@@@@@@@@@@@@@@@@@@@

 

 

@@@@@@@@@@@@@@@@@@@@@@@@@@@@@@@@@@@@@@@@@@@@@@@@@@@@@@@@@@@@@@@@@@@@@@@@@@@@@@@@@@@@@@@@@@@@@@@@@@@@@@@@@@@@@@@@@@@@@@@@@@@@@@@@@@@@@@@@@@@@@@@@@@@@@@@@@@@@@@@@@@@@@@@@@@@@@@@@@@@@@@@@@@@@@@@@@@@@@@@@@@@@@@@@@@@@@@@@@@@@@@@@@@@@@@@@@@@@@@@@@@@@@@@@ E chi hou ia ana na Pake kepa paa ia.

 

Ma ka Poano a @@ ka @@@@@@@ iho nei ua hui na poo Aupuni a ue na haku mahi ko ma ka hale @@@@@@@@@@@ e kukakuka pu no ka mea e loa hou mai ai na o paahana e hooholo ai kamahi kou ana. He mea kaumaha @@ ia makou ka hui ana aku i ka hooholo ana a lakou e hooinau hou ia aku ke kii ana i Kina me ke kepa ana malaila i na Pake mahalo o na olelo ae like e hoopaa ia lakou ma ka hana a pau no makahiki i olelo ae like e hoopaa ia lakou ma ka na palapala ae like. Ua apono ua halawai la i ke kui mua ana aku nei o ka Buro Eemoku i na Malihilihi i lawe ia mai a hoonoho paahaua i na na mahiko, aka, no ka lawa ole ka makemake noliula @@@@ lakou e ku hou ia ma Kina e  kepa hou i na Pake a lawa. O keia hana i hoowahawaha i ma na aina naauao, a i pepa ia na moku Ameri ka mau na kanawai o Amerika aole e lawe i kekahi o ka poe paahana i kepa ia ma keia  ano, oia ka keia halawai i a halapono ai, me ka olelo iho. he mea keia e pomaikai ai na paahana kanaka Hawaii, a he mea e pono ai hoi ka malihini mai Asia mai a he mea maikaikai like I no  me pau. Ua paipai ia ka Buro Eemoku e imi koke i na paahana ma kua me ka kalu ole, me ka hookomo ia hoi ma na palupalu mau Pake mai kekaihi haku hana a i kekahi ae, ae @@@ luhi ke kuai lilo ia aku na paahana mai kekahi ae, a r luhi ke kuai lilo ia aku na paahana mai kekahi haku hana a i kekahi e like me ke huai ia ana o na mea waiwai e ae. Ua hoolo hoi lawe pu ia mai na wahine i mahe ia e komo pu me na kane a lakou iloko o na poina o keia noho hooluhi ia ana a i ole hoi ae e @@@@@@@ no ia a pomaikai nui wale i loa mai ma keia hana i manaola e hoowaiwa i ke kaula poehuku o Hawaii nei we ka hoopomaikai aku hoi i na @@@@@@@@@@@@@@@@@@@@@ o ho Asia aina Pouli. Ua holoholo hoi ha halawai o na haku mahiki he olelo e @@@@@ ana i ka lakou mana au. o ka Palapala ae kui @@@@@@ he me ia e nui ai ka mu. He mea maopopo loa ia makou ha mo io au o he kaui opiuma. Wa oluolu makou i ka ike ana, he mau wahi makamaka kakaikalu ma ha aoao o o ka noho kuakoa ana hai kue ma ia halawai i keia hana o ka lawe ia mai o na paahana hoohuli ma Haawaii nei. Kue ikaika kakuu i keia hana ano ike iki me ka hooluhi kauwa kaupaa ana. Aka he poeuuku no ia poe iwanea o ka lehulehu o na poo Aupuni a me na laku mahiko. Aole i hoolohe oa ka lakou. Ke komo loa aku nei ke Aupuni o Hawaii nei iloko o keia hana hoepaahana aku mahalo o na olelo ae kepa loilo, a na lahui paauao o keia kau i hoowahawaha ai. Alole keia o ke alanui e hoopu ai i kekahi lahui ma ka ike, haumana a me ka pono o ke kualoa a me ka noho hooluhi ole ia ana, o ke kepa ana i na paahana e noho paa ai. O ka noho hoopaa ole ia me ka hooluhi ole ia o ua kanaka a pau mahalo o ka hoomalu like ia e ke aupuni oia no ka mea e pomaikai like ai aole o ka hookaa walena he kanawai ohoa no kekahi poe me ke kapa ana aku ia lakou he poe paahana. I ke au ia Kamehameha 111. ua pii mama keia lahui holookoa malalo o ke kumuhanawai maikai, mai ka noho pepe ana malalo o na lu a ua lilo mau kanaka noho kuokoa a noho lanakila, maluna o ko lakou  mau luleana aina iho, e paa ana i ka @@@@@@ ma @@@@@@@@@@@ mau lima. Ke @@@@@@@@@@@@@@@@@@@@@@@@ nei makou i ka aupuni a iho hou iloko o na hana o ka hooluhi paahana.

 

Ke kanawai e hoopilikia ai i na

KULA KUOKOA

 

Ua kamailio nui aku makou i ka malama o @@@@@ i hala aku nei, no ke ano ino o ke kanawai e hoopaa ana i na kehi i ole e luhi i na nakua e lawe ae ia lakou mai he palapala be hookuu mai ke kumu o he kula kalu i ao moa lai ke haumana @@@@@@@@@@@@@@@@@@@@@@@@@@@@@@@@@@@@@@@@@@@@@@@@@@@@@@@@@@@@@@@@@@@@@@@@@@@@@@@@@@@@@@@@@@@@@@@@@@@@@@@@@@@@@@@@@@@@@@@@@@@@

 

@@@@ hoi me ka makou mea i manao mua

ai pele io no ka hana ia ana nalalo o keia

@@@@@@@@.

Ke @@@ nui hou @@@@ na olelo wawa

no ka @@@@ ole mai o na palapala hookuu

i na makoa mea kaiki ma ke kula o Mih-

lani ma Honolulu nei. I ke kui ana aku

o na inakua aole iki mai na palapala

hookuu no na keiki a lakou.

Eia makou i na makua o Honolulu

hoopilikia ma keia ano. He hiki ia ou-

kou e kakau i palapala i ke kumu o Mi-

lilani e koi ana iaia e hookuu mai i ka ou-

kou mau kaiki ke manao oukou pela, ala-

ila in a aole kela e haawi mai i ka palapala

hook, e like me ka ke kanawai i olelo ai, alaila he hiki no ia oukou e lawe i

na keiki. Aole oukou e luhi malaila,

aka ua hihia ke kumu o ke kula aupuni

i ana i ka palapala hookuu a e ku ua

kumu kula aupuni la i ka hoopai ia i eli-

ma kala no ka hewa nua ana, a he umi

ia o kona oihana kumu kula.

He hooke manli ke ano o keia mau

luna aupuni i na kula @@@ me ka

hoopilikia i na makua mea keki.

 

Na palapala mai i ke Knokoa.

 

Ua loaa mai ia makou mai a M.K Kiha

mai o Honolulu, Maui, he palapala, a malo-

ko o laila makou i ike iho ai i ka pau ana o

kekahi mau hale elua i ke ahi a me kekahi

lanai waa. O ke kumu o ia pau ana, no ha

waiho hoohemahema wale no o na ahi-koe

mai ke alo aku o ka lakou mau kamaiki.

Ua hoouna mai o D.M kekoa i keia nu-

pepa i naa haina o na ninau Baibala a Ka-

ohuanohopal'i. O ka haina o ka ninau 7, ua

hoopukaia ma Isaia 12:6. O ka pololei-

ma Isaia 11:6. Pela no hoi ma ka ninau

elina a D.M.K i nsiu si, e olelo ana

"Heaha ke aupuni o ka hale pakui o Babe

la?" O ka pololei wahi a ka mea ninau

"Heaha ke aupuni o ka hale pakui o Babe-

la?"

Ua palapala mai o J.W.E. Kanohoima

una, o Lihue, Kauai ia makou, a maloko o

laila ike ai makou ua nalowale aku la mai

kela wahi aku la mai

kela wahi aku malua kekahi wahine. O ke

kumu o ia nalowale ana, ua loohia oia i ka mai hehana.

"ka pepa pili  dala ma ua Waieha a me

ke kue i ka maluhia Sabati." oia ke poono

kekahi palapala i hoounia mai ia makou.

E hoopauka aku no makou i kau palapala i keia pule ae ke kaawale.

 O kau palapala e J. Maawe, o Koolaupo-

ko. Oahu, noun @@@@@@@@ Make i ka pono,

kue i ka hewa." eia no ke wahio nei ma ko

makou papakaukau.Ke haawai aku nei ma-

kou i ka ae, e hoopuka kela Kumumanao

maluna ae i keia pule ae ke kaawale.

O kau palapala e J.L Kaulukoa, o Ke-

auhou, Kona Akau, nona ke poo "Aole ka

ia he mau kanawai no ka pono io maoli."

Aole makou i halo a keiki ma na kumaa o

kou koulu manao ana, malalo iho o keia

poo, aka,he manawa no nae i ae mai ia

makou hookuu ana aku imua o na maka o

ka lehulehu. E manao iho no mea ka mea

kakau lehulehu. Emanao iho no nae ka mea

kakau, in a e puka aku ana alaila ua hoapo

noia e ko makou mau manao: a in a e moo

nopepa o "Kona kai opua i ka lai."

Elua mau palapala pane i heoa mai nei

ma ko makou Keena, mai ka peni mai a J.

L.N. Kamakauahoa-opio o Wailuku, Ma-

m a me S.P Nawaa o ia wahi hookai no.

Ma ke poo o keia maou palapala. e pane ana

no ia S.M. Kahoano, no kana mau olelo i hoopukkai ma keia

i hala. E heluhelu pakahi ana makou, a o

ka mea e hoaponoia, oia ke hoopukaia aku

 

Halawai a na haole Mahiko

Ma ka Poaopono o ka pule i hala a me ka

Poakahi o keia pule, oia na la 9 a me 11 o Okata nei, ua malama

na Agenda o na Mahiko, na Luna Mahiko a

me ke kahi mau kamaaina kekaikahi o keia

kulanakauhale. i mau halawai me ke

nei, no ka hoolohe ana i ke kapao ka poe

Mahiko, i hoolahia ma na nupepa haole o

Keia kulanakauhale.

Ma keia halawai, ua koakoa nui mai ke

hapanui o ka poe i ilihi i loko o na Mahiko o

keia Pue Aina. Aole no hoi e pono e hoo-

poinaia, he elua o na Kuhina o keia Aupuni,

a hookai Lunakanawai Kieki i komo pu

iloko o keia halawai ana, oiai he mau lihi

ko lakou iloko o kekahi mau Mahiko o keia

Pae Aina.

Mahope o ke koho ana ia Hon. S. N. Ka-

kel, i Lua Hoomalu, a ia S.G Waila Esq.

i Kakauolea no keia hapa, ma ka heluhelu ana

i na kumu manao no ka halawai ana a me

ka heluhelu ana i kekahi mau palapala mai kekahi mau On a mahiko mai o na Mahiko o

Kaulanui, ma Makawao, o Mr. Hobron ma

ia wahi hookahi no,  o Turton and Campbell o

Lahina, o S. L Auesta o Onomea, Hilo

a me Kauka D.J Lee.

No ka nui ole o ka makou pepa, e hiki ai

he hookomo pau i na halawai nei a ka

@@@ Mahiko, nolala, ua hookole ia a peuai

wale no ke ano nui:

Ma na Mahiko o Kaluanui a me Lahaina ke

hoike mai nei laua, he mau kanaka ma-

ole ale no oia paahana o ia mau mahiko,

aka, ke makemake nei no nae laua, e hoola-

 

 

Koia na @@@@@@ a nui. Ua mahalo keia mau mahiko i na kanaka, no ka holopono o kalaua mau hana. Ua makemake hoi kekahi o laua i na Makihiki. Ke palapala mai nei hoi o S.L @@@@@@@@ o na pake @@@@ i makemake ai e hookomeia mai i mau @@@@@@@@. Ke palapala mai nei hei o Kauka D.J. Lee o na lapuna kana mau lima hana i makemake loa ai. Mahope iho o ka heluhelu ana o keia. ua heluhelu mai ke Kakauolelo he mau olelo hooholo nana i haku, mamua o ka halawai ana, a oia keia malalo iho nei.

1. Hooloia- O ka hoolako ana i na paahana, oia ke kuhua no na pono mahiai o keia aina: maluna iho on a i @@@@@@@@ ko kakoa manaoloa no ka pomaikai. 2. Hooholoia- Ma ka manao o keia @@@@ wai ma na aina e e hiki ai ke koolakoa na paahana. 3. Hooholoia- O ka hapa nui o na pake paahana ma keia aina, ua ikeia, he poe malama pono, hooikaika i ka hana, a e hiki hoi ke hilinai ia. He kakaikahi o lakou i ku ke hilinai ia. He kakakahi o lakou i kuole i keia ano: a oia ke kokua aku nei kea halawai me ka hoopono aku i ka imi ana iho nei o ka Papa Hoopae Lima Hana a me naka mai na mokupuni Polynisia mai, ke manao nei makou, he pono e miia na hoi na paahana inahiai maikai ma Kina. 4. Hooholoia- Ua oi ka pono, na ka Papa Hoopae Lima Hana e hooponopono i ka imi ana o ia poe e hoomau lakou i ke alakai ana ma na hana o ia ano no ka pono o ua aoao a pau a e nana i ka hooko pono ia ana o na palapala aelike 5. Hooholoi- Ua pomaikai na paahana kanake maoli ma ke ano hana i na kanaka i joopaeia mai Asia mai, oiai iloko o ko lakou ka manawa e hoomaamaa ai ma ka olelo, ma na Kanawai a me ka noho ana o keia aina. 6. Hooholoa- I ko makou manao ua oi ka pono, ke hoopaa mua ia na palapala aelike o ka poe e hoopaeia maiana, me ka Papa Hoopae Lima Hana, ma ko lakou ano haku hana a na lakou e hoolilo aku i ka poe makemake mai ana kekahi poe hoolimalima o koa i na kanaka no ko lakou hana pono me ka hookaokoaia o na palapala elike ia lakou wale iho na ( na haku hana) a me ka hooilia o ua pilikia a me na ilo naluba o lakou iho, ua pono no ke ae aku Papa Hoopae Lima Hana i na hoolimalima o ia ano. 7. Hooholoia- loa he mea hiki, he pono e hoopaeia mai ka @@@@ kupono o na wahine i @@@@@@ iaena o ka poe e laweia mui ana. Ua hooholoia ka olelo hooholo Ina ua hooholoia me ka nui ole o ka poe i ku iluna i ka wa a ka Luna Hoomalu i ninau ai. O ka olelo holoholo @kolu, ua hoopaapaa nui ia, a na ka Loio Aeko i wehe mua ma ka olelo ana, ahoe make kii i mau lima hana ma na wahi e aka, @@@ e hoomahuahuaia ae ka uku o na paahana kanaka, alaila, ua hiki no i na kanaka ke hoopiha i na lima hana i makrmakeia. O na uku hoolimalima, oia ke kahua o ka pomaikai o na lahui a pau. E nana aku i ka panalanu o Nu Hoilsni, i ks hoemi sns i ns uku o na kanaka, ua hoemi pu ia na lima hana a me na hana. Ioa paha auanei e lawe ia mai keia poe malihinai maanei a hiki i ka wa e pau ai o na makahiki o ko lakou maluna o keia aupuni e hoohihia ai. Kamailio mai o Mr. Kakela, me ka heluhelu pu mai he nupepa Amerika, no ka halawai ma @@@@@@, no ko lakou mahalo i na pake i mau panahana Ku hou mai ka Aeko, a kamailio, e hookuu akea ia ka ipuka no ke komo ana mai o kela a me keia mea e makemake mai ana e komo me ka keakea ole ia.Ku mai o Mr. Gree, a kamailio mai, no ka makemake mo e loaa na paahana, a pela aku: me ke nei mai i ka huaolelo "hui" e hoo mai. Ua hooloia a ma ka ninau ana i ka olelo hooholo hoolokoa, ua holo, oiai o ko ka poe Mahiko hulu a no ia. Ekolu a eha paha poe kue. Heluhelu hou ia ka olelo hooholo eha, a hooholo loa ia, oiai o ka hapa nui o ka poe iloko o ka hale, he poe mahiko wale no. He ekolu a eha no poe kue. O na wahi mea kue no i ka olelohooholo akolu , oia o A.F Kauka, C.J Laiana a me S.B Dole. Heluheluia ka olelo hooholo a ua noi ka hoopaapaa. O.A.F Kauka ka mea i kue mua, a ninau mai. "Aole anei i pomaikai kekahi haole mahiko me na wahi kanaka maoli kakakahi i hoolawa pono ia ka uku, mamua o na kanaka he @@@ wale i uuku kahi uku, a komo iloko o ka aie? I ka hana ana i ka manawa hana a pau, hana hou aku no ka aie" a pela aku. Ku mai Mr. Waila a olelo mai " Ua oi ae no ka uku o na kanaka mamua o ko na pake, aka, na hooluhua pinepineia nae au, no ka hele mau mai o na kanaka Hawaii a koikoi mai, i hapalua, nau ua pau kuu.

 

 

lio i ka pa aupuni- na hiki mai nei kuu makukane, i ku mai nei au mea kuai ia pela aku. Oke kanaka, na ikeia no he ikaikai ka hana  na hoopii no ka uku, aka anie nae e hiki ia @@@@@@@@@@@@@@@@@@@@@@@@@@@@@@@@@@@@@@@@@@@@@@@@@@@ Olelo mai o Kapena Ki. "Aole au i hoa@@ a hookiekie i la uku hoolimalima e na kanaka, aka na haawai aku au i ka uku e lihe me ka hana ana a ke kanaka in a he maikai a in a he kapulu. Ua like loa nae ko'u me ko Waila, e ke kanaka uku mahinahua ka mea nui e ka aie." Olelo mai e Samuela T. ALekanedro. "he mea ole wale iho no ke kamailio ana aia a hoopii ae i ka uku alaia nui na ka naka hana no ka mea aohe lima hana ma ka anina. Kamake hikiwawae nei na kanaja , a nolaila in a loaa e mai na lima hana alialia pono a in a aole e oki ana ka makahiki ana. Aole hoi he pono ke pono ke hoopii ka uku o na paahana, no ka mea, in a e hoopii alaia, aohe wahi puka iki u ka mahiko, O na paahana kanaka a ma na pake, ua like ne ma ka hana ana." Ua like no hoi ko Sherman Peek mana me ko ka mea mainua ae.  F. nana aku i na kanaka holo okohoia, no ka haawai muana o kekahi mau hala, i ae ai na kanaka. Pela no hoi, na Mahiko, aia a haawi muana kekahi mu hal i konohi alaina hana ia kanaka, nolaila, ua hoomaka ke kanaka i ka hana iloko o ka aie. Olelo mai o Mr. Bele o Wailuku, he poe makemake hana na kanaka a ua hilinai nui hoi au maluna o lakou. O ka hoopii ana ae i na uku aole oia ka mea he nui wa;e ko lakou wa :noho wale." He oiaio paha he nui na paahana kanaka ke kauohaia aka makemake na kanaka i ka hana oluolu e like me hoaa hana pono ma kona loi kalo. Olelo mai o Kauka G.P Judd aole e loaa na paahana maanei aole hoi o ka hoopuani ae i ka uku ka mea e kaueha aku ai ia lakou e hana. Nolana e hele kakou e imi lima hana ma na aina e. (1) Ninau mai o Mr. Barlett, pehea la e hiki ai ke laweia mai na pake, mailoko ae la o ko wai pakeke e ukuia ai ko lakou maa uku eemoku? Eia in a ma ka poe mahiko uku ko lakou uku no e ihoiho mai ai ko lakou uku maa ke kulana maikai. O ka io aku koe, aohe nae he makalua e komo mai ai. (2) Olelo mai o Mr. C.J Laiana, aohe he maikai na keia halawai, ke hoino aku i na kanaka Hawaii, he poe molowa. O ka Pauku 1420 o ke Kanawai Kiwia, oia ke kaua o na luna hana pake maanei. He loihi aku na olelo aole kaana e komo mai ai. Olelo mai o Mr. Dloe na kue loa ia i keia hana a ua haole mahiko, no ka mea, ke hana nei lakou me he mea aha l. He laula uku koe, aohe nae komo. Aka i ko makou manao, he pono no kakou, ke mahalo aku i na keiki Hawaii i hue i kela hana a ka poe ekeehe, i manao imi i ko lakou loaa ma me ikaika o hai no kahi uku uku haalele. He nui noka poe kamailio e ae, aka e kala mai no ia makou, no ka hookoo ole ana i ka lakou mao olelo maloko nei, oiai, o ka hapa nui o kel poe i koe, ma ka aoao hoopae pake no lakou koo: a no ka mea no hui lua ikaika kolakou koo, ma ka wehewehe ana a kekahi poe i hoikeia aenei. Ma ka ninauia ana, ua hooholoia ka olelo hooholo alima, he elima wale no kue, oia o Alabati F. Kauka, C.J Laiana, S.B. Dole, Iosepa O. Carter a me P.C Jones. Heluheluia ka olelo hooholo aono, a he mau hoopaapaa n, aka, no ka nui wale no o ka poe mahiko,  ua ko aku la e like me ko lakou makemake. O ka poe mua no i hoole ai i kela olelo hooholo maluna ae, o lakou no kai kue i keia. Mahope o kekahi mau hoopaapaa, ua hoopaneeia ka halawai a akoakoa hou malako o ia hale i ka hora 10 o ke kakahiaka Poakahi. Poakahi, Okalaha 11. Mahope o ka hora 10, ua wehe houia ka halawai. Hon S. N. Kakela Esq, a me ke kakauolelo ma ka kaua maunoho. Olelo mai ka Luna hoomalu o ka hana o keia halawai, o ka hoopapaa akeaia o na kumu hana. Heluhelu mai ke kakauolelo, he palapala na Kapena Loke, e hoole ana i ka pono o na Manihiki, a nolaila, e imi aku i mau pake, Iapana a i mau kanaka paha no Inia hikiina mai. Hapaiia ka noonoo no ka olelo hooholo ahiku. Mamua o ka ninauia ana, ua @@@ lelo mai o Mr. C.C Bennett no ka pono ole ke hookomo mai i na pake, he poe hoopuni puni wale, aihue a homo wale i ko kakou lahui. Iloko hoi o kana haiolelo loihi, ua ole lo oia he hiki iaia ke hookomo mai i eilima haneri Nouaiki a Sue ma ka uku hoolimalima haahaa. Mahope o kaua, hoikeike mai ke Kuhina Waiwai (oia o C. C Hairasi) i ka palapala ae like o na Manihiki. Ua kokua mai hoi oia ia C. C. Bennett ke laweia mai, he 500 poe Sueken a Nouiki. He hoopaapaa loihi no keia olelo hooholo, mai na waha mai he lehulehu, me ke noi mai, e waiho i kekahi poe e noonoo. Ua haule keia noi. Ma ke noiia ana ua hapai hou ia ka noonoo ana i ka olelo hooholo eono i hooholoia ma ka la Poaono. Mahope o ka hoopaapaa loihi ana, me ka hoolohi mai a kekahi, ua minania ka hoololi, a ua hooleia. Ninauia ka hooholo i ka olelo hooholo e like, a me mamua, ua hooholoia. He eono a ehiku kua, oia o Alabati F. Kauka, C. J.