Ka Nupepa Kuokoa, Volume IX, Number 11, 12 March 1870 — Page 2

Page PDF (1.94 MB)

This text was transcribed by:  Uagaaf Yelsew
This work is dedicated to:  Awaiaulu

Ka Nupepa Kuokoa

KE KILOHANA POOKELA NO KA LAHUI HAWAII.

English Column

-----------------------

FOREIGN NEWS

---

            A petition for the recognition of the Cabans as

belligerents signed by 72,000 citizens of New                                                                                                                              York. was sent into Congress.

            In the Senate, the Vice President presented a

communication from the South Carolina legislature

asking Congress to recognize the independence of Cuba.

            The population of British Columbia has dwindled

down form 20,000 to 8,000 in the last three years.

It costs each colonist @ to sustain the Colonial Government.

            Prof. Neumann. the German historian. says if Dante bad lived in the 13th century he would have

given Jeff Davis and Robt. E. Lee prominent places

in his Inferno.

            The Inman line has concluded an arrangement

by which its steamers will now touch at Halifax.

on their way home. and call Boeton, on and

after the 1st of next January.

            A new series of postage stamps has been decided

upon and will soon be issued by the Post Office

Inpartment. The new stamps will be one-third

larger than the present stamps and consist entirely

of profile boats.

            The Boston Daily Advertiser has been made into

a stock company. Some of the former editors and

publishers retire. Six ears ago it sold for $40,000.

Last week it brought $225,000. It is one of the

very @ papers in the country.

            The United States flag was hoisted on the Island

of Carenero. in the Bay of Sama@. December 6th.The American government has paid the North

German line of steamships at the rate of over $7000

@ for carrying the mails @ has just concluded

an arrangement to have it done for $2150 per

ton @ first class @ on the same steamers is car

ride for $10 per ton.

            Chief Justice @. at a recent session of the Supreme Judicial Cour of New Hampshire. ruled

that where property is transported over a railroad

line coposed of several distinct roads. the origi-

nal company which received it is liable for the

loss or injury. should any occur. whether the dam-

age he on its own read or any other

            The question as to the constitutionality of the

@ of that part of the District of Columbia

which includes Alexandria to Virginia is soon to be

brought @ the courts. Certain tax payer.

who have paid taxes to the State. are to institute a

@ to recover. on the ground that they are still in

the District.

            Train didn't know that Canada was a free coun-

try so @ telegraphed to Gov. Mcdonald to find

out. The Governor @ in the @

@ George @ replies thanks

Shall lecture Quebee Montreal Ottawa Toronto

Hamilton @ --- Harper may not Canada

with propriety regret its freedom?

            @ --- Harper shows figures to prove

that in 50 @ suits instituted against newspapers

in the east during the last 10 years the gross

amount of money collected is only 3,000 Parties

who have @ newspapers on the Pacific coast

@ done a little better than that owing to ob-

tuseness or prejudice on the part of jurors.

            A late visitor to Chicago writes to his home

newspaper:   I went to hear Dr. Hatfield preach

and pray yesterday afternoon. He prayed that the

Lord would remove from Chicago all intemperance

Sabbath-breaking. Licentiousness fraud. profanity.

cheating and every form of vice and then I did

not hear the next few sentences because I was

thinking what would be left in Chicago

            The Revolution has perpetrated first joke

some unknown and obscure person having remark-

ed that Mrs. Stanton was the salt. Anna Dickinson

the pepper and Miss Anthony the vinegar of the

female suffrage movement. the fair editors make the

pungent comment that these are then very elements

to get the white male into a pickle.

            New York papers having called attention to the

fact that all the actors in the Richardson McFarland

tragedy originally hailed from Boston. Boston re-

joins that while they remained in New England

they were all respectable people and that it was

only after they had been brought under the @

encase of New York life that they went to the bad.

            The simplest post office in the world is to be

found in the striate of Magellau it consist of a

barrel suspended by a chain oppose Terra del

Fuego. Every ship that passes @ it a point to

open it and deliver the contents as far as its desti-

nation will allow.

            Large Figeres --- American dairying now repre-

senates a capital of $700.000.000. The cheese product

 of 1869 sold for $25,000,000 and the butter produce

of New York alone was nearly $5,000,000 pounds

and the quantity of cheese made 72,000,000 pounds.

The value of these products at a very moderate es-

timate was $50,000,000.

            Secrets of Health--- First keep warm second.

eat regularly and slowly third maintain regular

bodily habits fourth taker early and very light

 suppers fifth keep a clean skin; sixth, get plenty of sleep at night; seventh, keep cheerful and respectable company; eight, keep out of debt; ninth, don't set down your mind on things you don't need; tenth, mind your own business; eleventh, don't set yourself up to be a sharper of any kind; twelfth, subdue curiosity; thirteenth, avoid drugs.

            THE CUBAN WAR - General Letona, a prominent Spaniard under Dulce, has published a paper in Cuba in which he admits the ferocity of the colunteers toward the Cubans, the general cruelty of the war, indomitable will of the Cubans, and the necessity of a large army to overcome them. He says the revolution cannot be mastered by anything like 20,000 men, and the picture he draws is in the main favorable to the insurgents. About five thousand Spanish troops have freshly arrived out, and still they come. Yet the rebellion extends, and is as earnest and hopeful as at any period of its life.

            THE PRESS AND THE PULPIT - It was announced that Bigelow had been offered $10 000 a year and some interest in the paper to take editorial control of the New York Times. Greeley

 

@

@

@

@

@

@

@

@

@

@

@

@

@

@

@

@

@

 

 

NU HOU KUWAHO.

            -----

            Ma ke ku ana mai o ke kaipa Comeda a me

ka mokuahi Amerika Huipaia mai Kapaiaki-

ko mai ua loaa mai ia makou na nu hou

malalo iho nei

 

No Amerika

            Me he mea ia ma ka nana iho he manao-

lana no ke koe ne no ke hooholoia ana o ko

Hawaii nei Kuikahi Panai Like me ke au-

puni Ripubalika o Amerika Huiia

            Ma ka poaono la 2 o Ianuli ua hoike aku

la o his honor Elisha H. Allen ko kakou

Lunakakawai KieKie a Elele Kuhina hoi i

ke aupuni o Amerika Hui imua o ka Peresi-

dena i kona mau palapala kookohu Kuhina

Elele mai ke aupuni aku o Hawaii nei. Ho-

ko o kana haioleolo ana aku imua o ka Pere-

sidena ua hoike aku oia o ka hapa nui o na

malihini ma ka pae aina o Hawaii oia no

na haole Amerika a no ko lakou mau ma-

nan nui i ka mahiai  hooholo moku a me ke

kalepa ana malaila nolaila ua maopopo o

ka hana hou ana i kuikahi he mea i make-

make a mahalo nui ia. Ua iini nui ka Moi

o ko Hawaii Pae aina, e hooloihi aku i ka

noho oluolu pu ana o kona aupuni me Ame-

rika Huiia, a ua manaolana oia, o ka mau o

kona launa maikai ana a noho like ana me

Amerika Huiia i na wa i hala, o ia noho an@

malaria like no ke palahola aku a loihi a

palahalaha i keia wa aku o hiki mai. Ua

pane mai ka Peresidena malalo iho:

            "Mr. Allen; Ua oluolu loa au i ka hoo-

kipa mai ia oe ma ke ano he Elele oe no ke

aupuni o ka aina i ike nui ia e ko Amerika

Huiia o ke aupuni o Hawaii. O kona iini

no ka hooloihi ana aku i ka noho ana hoalo-

ha mawaena o na aupuni elua, ua maopopo

e au i ka panailike no ia mea. O kau mau

hana a me kou ake nui ana no ka pili ana

hoaloha au i hoike mai nei, ua maopopo e

no ia'u, a ke hooikaika nei ma oa mea a pau

e hoomahuahua ia mau mea ma ke kuikahi

hou, i manaoia he pomaikai a he kupono. E

manaolanaia, o kou noho ana @aanei ma ke

ano Luna aupuni, e hoopuipui mai ia i ka

ikaika no ka hopena o keia mea."

            Ua haalele iho ke Keiki Alii Arthur a

Victoria ia Nu loka, a ua holo aku la kela

maluna o ke kaa ahi i Vosetona no ke komo

pu @na aku i ka hoolewaia ana o Geoti Pe-

bode, kekahi o na haole waiwai Amerika, i

haawi nui a kokua nui i ka poe ilihune o

Ladana, a i make malarial iloko o kona wa

waiwai.

NU HOU KUWAHO.

            -----

            Ma ke ku ana mai o ke kaipa Comeda a me

ka mokuahi Amerika Huipaia mai Kapaiaki-

ko mai ua loaa mai ia makou na nu hou

malalo iho nei

 

No Amerika

            Me he mea ia ma ka nana iho he manao-

lana no ke koe ne no ke hooholoia ana o ko

Hawaii nei Kuikahi Panai Like me ke au-

puni Ripubalika o Amerika Huiia

            Ma ka poaono la 2 o Ianuli ua hoike aku

la o his honor Elisha H. Allen ko kakou

Lunakakawai KieKie a Elele Kuhina hoi i

ke aupuni o Amerika Hui imua o ka Peresi-

dena i kona mau palapala kookohu Kuhina

Elele mai ke aupuni aku o Hawaii nei. Ho-

ko o kana haioleolo ana aku imua o ka Pere-

sidena ua hoike aku oia o ka hapa nui o na

malihini ma ka pae aina o Hawaii oia no

na haole Amerika a no ko lakou mau ma-

nan nui i ka mahiai  hooholo moku a me ke

kalepa ana malaila nolaila ua maopopo o

ka hana hou ana i kuikahi he mea i make-

make a mahalo nui ia. Ua iini nui ka Moi

o ko Hawaii Pae aina, e hooloihi aku i ka

noho oluolu pu ana o kona aupuni me Ame-

rika Huiia, a ua manaolana oia, o ka mau o

kona launa maikai ana a noho like ana me

Amerika Huiia i na wa i hala, o ia noho an@

malaria like no ke palahola aku a loihi a

palahalaha i keia wa aku o hiki mai. Ua

pane mai ka Peresidena malalo iho:

            "Mr. Allen; Ua oluolu loa au i ka hoo-

kipa mai ia oe ma ke ano he Elele oe no ke

aupuni o ka aina i ike nui ia e ko Amerika

Huiia o ke aupuni o Hawaii. O kona iini

no ka hooloihi ana aku i ka noho ana hoalo-

ha mawaena o na aupuni elua, ua maopopo

e au i ka panailike no ia mea. O kau mau

hana a me kou ake nui ana no ka pili ana

hoaloha au i hoike mai nei, ua maopopo e

no ia'u, a ke hooikaika nei ma oa mea a pau

e hoomahuahua ia mau mea ma ke kuikahi

hou, i manaoia he pomaikai a he kupono. E

manaolanaia, o kou noho ana @aanei ma ke

ano Luna aupuni, e hoopuipui mai ia i ka

ikaika no ka hopena o keia mea."

            Ua haalele iho ke Keiki Alii Arthur a

Victoria ia Nu loka, a ua holo aku la kela

maluna o ke kaa ahi i Vosetona no ke komo

pu @na aku i ka hoolewaia ana o Geoti Pe-

bode, kekahi o na haole waiwai Amerika, i

haawi nui a kokua nui i ka poe ilihune o

Ladana, a i make malarial iloko o kona wa

waiwai.

 

NU HOU KUWAHO.

            -----

            Ma ke ku ana mai o ke kaipa Comeda a me

ka mokuahi Amerika Huipaia mai Kapaiaki-

ko mai ua loaa mai ia makou na nu hou

malalo iho nei

 

No Amerika

            Me he mea ia ma ka nana iho he manao-

lana no ke koe ne no ke hooholoia ana o ko

Hawaii nei Kuikahi Panai Like me ke au-

puni Ripubalika o Amerika Huiia

            Ma ka poaono la 2 o Ianuli ua hoike aku

la o his honor Elisha H. Allen ko kakou

Lunakakawai KieKie a Elele Kuhina hoi i

ke aupuni o Amerika Hui imua o ka Peresi-

dena i kona mau palapala kookohu Kuhina

Elele mai ke aupuni aku o Hawaii nei. Ho-

ko o kana haioleolo ana aku imua o ka Pere-

sidena ua hoike aku oia o ka hapa nui o na

malihini ma ka pae aina o Hawaii oia no

na haole Amerika a no ko lakou mau ma-

nan nui i ka mahiai  hooholo moku a me ke

kalepa ana malaila nolaila ua maopopo o

ka hana hou ana i kuikahi he mea i make-

make a mahalo nui ia. Ua iini nui ka Moi

o ko Hawaii Pae aina, e hooloihi aku i ka

noho oluolu pu ana o kona aupuni me Ame-

rika Huiia, a ua manaolana oia, o ka mau o

kona launa maikai ana a noho like ana me

Amerika Huiia i na wa i hala, o ia noho an@

malaria like no ke palahola aku a loihi a

palahalaha i keia wa aku o hiki mai. Ua

pane mai ka Peresidena malalo iho:

            "Mr. Allen; Ua oluolu loa au i ka hoo-

kipa mai ia oe ma ke ano he Elele oe no ke

aupuni o ka aina i ike nui ia e ko Amerika

Huiia o ke aupuni o Hawaii. O kona iini

no ka hooloihi ana aku i ka noho ana hoalo-

ha mawaena o na aupuni elua, ua maopopo

e au i ka panailike no ia mea. O kau mau

hana a me kou ake nui ana no ka pili ana

hoaloha au i hoike mai nei, ua maopopo e

no ia'u, a ke hooikaika nei ma oa mea a pau

e hoomahuahua ia mau mea ma ke kuikahi

hou, i manaoia he pomaikai a he kupono. E

manaolanaia, o kou noho ana @aanei ma ke

ano Luna aupuni, e hoopuipui mai ia i ka

ikaika no ka hopena o keia mea."

            Ua haalele iho ke Keiki Alii Arthur a

Victoria ia Nu loka, a ua holo aku la kela

maluna o ke kaa ahi i Vosetona no ke komo

pu @na aku i ka hoolewaia ana o Geoti Pe-

bode, kekahi o na haole waiwai Amerika, i

haawi nui a kokua nui i ka poe ilihune o

Ladana, a i make malarial iloko o kona wa

waiwai.

 

NU HOU KUWAHO.

            -----

            Ma ke ku ana mai o ke kaipa Comeda a me

ka mokuahi Amerika Huipaia mai Kapaiaki-

ko mai ua loaa mai ia makou na nu hou

malalo iho nei

 

No Amerika

            Me he mea ia ma ka nana iho he manao-

lana no ke koe ne no ke hooholoia ana o ko

Hawaii nei Kuikahi Panai Like me ke au-

puni Ripubalika o Amerika Huiia

            Ma ka poaono la 2 o Ianuli ua hoike aku

la o his honor Elisha H. Allen ko kakou

Lunakakawai KieKie a Elele Kuhina hoi i

ke aupuni o Amerika Hui imua o ka Peresi-

dena i kona mau palapala kookohu Kuhina

Elele mai ke aupuni aku o Hawaii nei. Ho-

ko o kana haioleolo ana aku imua o ka Pere-

sidena ua hoike aku oia o ka hapa nui o na

malihini ma ka pae aina o Hawaii oia no

na haole Amerika a no ko lakou mau ma-

nan nui i ka mahiai  hooholo moku a me ke

kalepa ana malaila nolaila ua maopopo o

ka hana hou ana i kuikahi he mea i make-

make a mahalo nui ia. Ua iini nui ka Moi

o ko Hawaii Pae aina, e hooloihi aku i ka

noho oluolu pu ana o kona aupuni me Ame-

rika Huiia, a ua manaolana oia, o ka mau o

kona launa maikai ana a noho like ana me

Amerika Huiia i na wa i hala, o ia noho an@

malaria like no ke palahola aku a loihi a

palahalaha i keia wa aku o hiki mai. Ua

pane mai ka Peresidena malalo iho:

            "Mr. Allen; Ua oluolu loa au i ka hoo-

kipa mai ia oe ma ke ano he Elele oe no ke

aupuni o ka aina i ike nui ia e ko Amerika

Huiia o ke aupuni o Hawaii. O kona iini

no ka hooloihi ana aku i ka noho ana hoalo-

ha mawaena o na aupuni elua, ua maopopo

e au i ka panailike no ia mea. O kau mau

hana a me kou ake nui ana no ka pili ana

hoaloha au i hoike mai nei, ua maopopo e

no ia'u, a ke hooikaika nei ma oa mea a pau

e hoomahuahua ia mau mea ma ke kuikahi

hou, i manaoia he pomaikai a he kupono. E

manaolanaia, o kou noho ana @aanei ma ke

ano Luna aupuni, e hoopuipui mai ia i ka

ikaika no ka hopena o keia mea."

            Ua haalele iho ke Keiki Alii Arthur a

Victoria ia Nu loka, a ua holo aku la kela

maluna o ke kaa ahi i Vosetona no ke komo

pu @na aku i ka hoolewaia ana o Geoti Pe-

bode, kekahi o na haole waiwai Amerika, i

haawi nui a kokua nui i ka poe ilihune o

Ladana, a i make malarial iloko o kona wa

waiwai.

 

NU HOU KUWAHO.

            -----

            Ma ke ku ana mai o ke kaipa Comeda a me

ka mokuahi Amerika Huipaia mai Kapaiaki-

ko mai ua loaa mai ia makou na nu hou

malalo iho nei

 

No Amerika

            Me he mea ia ma ka nana iho he manao-

lana no ke koe ne no ke hooholoia ana o ko

Hawaii nei Kuikahi Panai Like me ke au-

puni Ripubalika o Amerika Huiia

            Ma ka poaono la 2 o Ianuli ua hoike aku

la o his honor Elisha H. Allen ko kakou

Lunakakawai KieKie a Elele Kuhina hoi i

ke aupuni o Amerika Hui imua o ka Peresi-

dena i kona mau palapala kookohu Kuhina

Elele mai ke aupuni aku o Hawaii nei. Ho-

ko o kana haioleolo ana aku imua o ka Pere-

sidena ua hoike aku oia o ka hapa nui o na

malihini ma ka pae aina o Hawaii oia no

na haole Amerika a no ko lakou mau ma-

nan nui i ka mahiai  hooholo moku a me ke

kalepa ana malaila nolaila ua maopopo o

ka hana hou ana i kuikahi he mea i make-

make a mahalo nui ia. Ua iini nui ka Moi

o ko Hawaii Pae aina, e hooloihi aku i ka

noho oluolu pu ana o kona aupuni me Ame-

rika Huiia, a ua manaolana oia, o ka mau o

kona launa maikai ana a noho like ana me

Amerika Huiia i na wa i hala, o ia noho an@

malaria like no ke palahola aku a loihi a

palahalaha i keia wa aku o hiki mai. Ua

pane mai ka Peresidena malalo iho:

            "Mr. Allen; Ua oluolu loa au i ka hoo-

kipa mai ia oe ma ke ano he Elele oe no ke

aupuni o ka aina i ike nui ia e ko Amerika

Huiia o ke aupuni o Hawaii. O kona iini

no ka hooloihi ana aku i ka noho ana hoalo-

ha mawaena o na aupuni elua, ua maopopo

e au i ka panailike no ia mea. O kau mau

hana a me kou ake nui ana no ka pili ana

hoaloha au i hoike mai nei, ua maopopo e

no ia'u, a ke hooikaika nei ma oa mea a pau

e hoomahuahua ia mau mea ma ke kuikahi

hou, i manaoia he pomaikai a he kupono. E

manaolanaia, o kou noho ana @aanei ma ke

ano Luna aupuni, e hoopuipui mai ia i ka

ikaika no ka hopena o keia mea."

            Ua haalele iho ke Keiki Alii Arthur a

Victoria ia Nu loka, a ua holo aku la kela

maluna o ke kaa ahi i Vosetona no ke komo

pu @na aku i ka hoolewaia ana o Geoti Pe-

bode, kekahi o na haole waiwai Amerika, i

haawi nui a kokua nui i ka poe ilihune o

Ladana, a i make malarial iloko o kona wa

waiwai.

 

NU HOU KUWAHO.

            -----

            Ma ke ku ana mai o ke kaipa Comeda a me

ka mokuahi Amerika Huipaia mai Kapaiaki-

ko mai ua loaa mai ia makou na nu hou

malalo iho nei

 

No Amerika

            Me he mea ia ma ka nana iho he manao-

lana no ke koe ne no ke hooholoia ana o ko

Hawaii nei Kuikahi Panai Like me ke au-

puni Ripubalika o Amerika Huiia

            Ma ka poaono la 2 o Ianuli ua hoike aku

la o his honor Elisha H. Allen ko kakou

Lunakakawai KieKie a Elele Kuhina hoi i

ke aupuni o Amerika Hui imua o ka Peresi-

dena i kona mau palapala kookohu Kuhina

Elele mai ke aupuni aku o Hawaii nei. Ho-

ko o kana haioleolo ana aku imua o ka Pere-

sidena ua hoike aku oia o ka hapa nui o na

malihini ma ka pae aina o Hawaii oia no

na haole Amerika a no ko lakou mau ma-

nan nui i ka mahiai  hooholo moku a me ke

kalepa ana malaila nolaila ua maopopo o

ka hana hou ana i kuikahi he mea i make-

make a mahalo nui ia. Ua iini nui ka Moi

o ko Hawaii Pae aina, e hooloihi aku i ka

noho oluolu pu ana o kona aupuni me Ame-

rika Huiia, a ua manaolana oia, o ka mau o

kona launa maikai ana a noho like ana me

Amerika Huiia i na wa i hala, o ia noho an@

malaria like no ke palahola aku a loihi a

palahalaha i keia wa aku o hiki mai. Ua

pane mai ka Peresidena malalo iho:

            "Mr. Allen; Ua oluolu loa au i ka hoo-

kipa mai ia oe ma ke ano he Elele oe no ke

aupuni o ka aina i ike nui ia e ko Amerika

Huiia o ke aupuni o Hawaii. O kona iini

no ka hooloihi ana aku i ka noho ana hoalo-

ha mawaena o na aupuni elua, ua maopopo

e au i ka panailike no ia mea. O kau mau

hana a me kou ake nui ana no ka pili ana

hoaloha au i hoike mai nei, ua maopopo e

no ia'u, a ke hooikaika nei ma oa mea a pau

e hoomahuahua ia mau mea ma ke kuikahi

hou, i manaoia he pomaikai a he kupono. E

manaolanaia, o kou noho ana @aanei ma ke

ano Luna aupuni, e hoopuipui mai ia i ka

ikaika no ka hopena o keia mea."

            Ua haalele iho ke Keiki Alii Arthur a

Victoria ia Nu loka, a ua holo aku la kela

maluna o ke kaa ahi i Vosetona no ke komo

pu @na aku i ka hoolewaia ana o Geoti Pe-

bode, kekahi o na haole waiwai Amerika, i

haawi nui a kokua nui i ka poe ilihune o

Ladana, a i make malarial iloko o kona wa

waiwai.