Ka Nupepa Kuokoa, Volume IX, Number 21, 21 May 1870 — Page 3

Page PDF (1.84 MB)

This text was transcribed by:  Taylor
This work is dedicated to:  To My Best Friend

KE KUOKOA, HONOLULU, MEI 21, 1870.

 

English Column.

 

Foreign Miscellany.

            It is said that a "Lean Men's Association" is about forming in Hackensack. Crawling through a key-hole is the first step in the initiation ceremonies.

            The following questions belongs to the mixed mathematics, and a great many people have got mixed up in trying to solve it: "If three cats kill three rats in three minutes, how many cats will it take to kill one hundred cats in fifty minutes?" The answer is, six cats.

            An informal meeting of the San Francisco Chamber of Commerce was held on Tuesday with regard to the Fiji Islands. Winters is en route to Washington as representative of the Polynesian Society, to solicit the protectorate of the United States.

            There is a Colorado romance that seven miners, exploring the mountains, found an enormous chunk of gold. They fought for its possession till all were killed but one. It was too heavy for him to carry off, so he sat down beside it and starved to death.

            Wisconsin will take the lead in the manufacture of beet sugar, several factories being now in process of erection. They say they can make sugar from beets that can't be told from cane sugar.

            It is a curious fact that oranges, brought hundreds of miles from beyond sea, sell in New York at less than half the price of apples, of the same size, which grow almost at our very doors.

            GLYCERINE FOR BRUNS. - Glycerine, as an application to burns, is recommended. Through the explosion of a spirit lamp the greater portion of a face had been covered with rather deep burns, which healed in a week by the immediate and often-repeated application of glycerine, without producing blisters or festering, or leaving any scar.

            THE GREATEST OF BORES. - The Mont Cenis tunnel will be finished this year, 10,598 metres have been excavated, leaving only 1,621 metres (less than one mile) to be done. Meanwhile, such improvements have been made in engines and cars for very steep grades that the railway over the mountain may prove to be quite as economoical, and quite as safe and comfortable, as the railway through it.

            NOVEL BUSINESS. - The Government of India has bought 2,000 copies of a novel, a given £100 to its author, a Government Officer; but this novel in a vernacular language is a novel for native ladies, written for the purpose of promoting the cause of female education, and so the Government thinks it discharges a duty in encourgaing "The Bride's Mirror."

            We clip this from the Washington Chronicle: "The typo who was dismissed from the New York Herald office for too truthfully making the editor call that city New Cork, has, it seems, found a place on the World. His last exploit was to make a democratic leader, in a legislative speech reported in that paper, speak of the masses of his party as 'them asses,' showing him as true representative, even in grammar. That compositor plainly knows the party."

            The English Royal Humane Society has given its silver medal this year to Lord Walter Kerr, commander of the Hercules, iron-clad. One of his men fell overboard in the Tagus, and, striking his head into the chains, was stunned. Lord Kerr, seeing that he could not be saved if he waited for a boat to be lowered, sprang from the bulwark of the ship - a height of thirty feet - into the stream, and swam to the seaman, whom he succeeded in holding above water for ten minutes of terrible endurance until the ship's boat reached them and took up the commander and his man nearly dead.

            A Joliet, Ill., clergyman, Mr. Jenkins, has issued a circular announcing that arrangements have been completed whereby, during the coming summer, clergymen of all denominations can procure for themselves, and member of their families, excursion tickets from Chicago to San Francisco and return. These tickets will be sold at $118 for the round trip. They will be sold only at the Chicago office of the Chicago, Rock Island and Pacific Railroad. They will be issued, to persons properly accredited, from June 15 to July 15. Each ticket will be good for sixty days from the date of its issue, and permission will be given to break the journey on the return, to visit Salt Lake City or other places.

            STREET SONGS IN PARIS. - An English paper says: Not less than twenty-seven thousand penny song books are being sold every day throughout France. What is still more surprising, is the immense number of persons engaged in the trade. It is custom for a man or a family of beggars to procure the song books and tramp the whole country round, singing the songs in them. This attracts a good deal of attention, and then they sell the little books. The singers in France number as high as eight hundred thousand. They may be dividied into three great orders: those at fixed posts, tramps who wander about and sing in the streets, and those who frequent the low eating houses. The song book which has been sold the most if the one containing the Femme a Barbe which Theresa made notorious. This song, however, is of German origin.

            LAKE TUNNELS. - A decided impetus has latterly been given to the tunneling business, and no less than a dozen or more bores are under way or being projected. The success of the Chicago Lake Tunnel, in supplying the city with fresh water, causes the people of Cleveland to be very sanguine as to the results of a similar work now being carried forward for furnishing them with Lake Erie water. The Cleveland Tunnel, now commenced and to be completed in 1872, is to extend under the bed of the lake for the distance of a mile and a quarter in a straight line at right angles from the shore. It is to be elliptical, with a horizontal diameter of four feet, and a vertical diameter of five feet two inches. During the past year the plans of the work have been completed, the soundings made, the shore shaft finished, and the tunnel excavated for a distance of 120 feet. In the coming spring, the crib is to be placed at the lake end of the tunnel, and the shaft sunk, so that the excavations can advance from both extremities and meet in the middle. It is estimated that the tunnel will cost $300,000, necessitate the removal of 220,000 cubic feet of clay, and employ in its construtions over 2,000,000 of bricks.

 

NU HOU KULOKO

Oahu

            Ua ku hou mai he mau moku pepa no keia kalaoakauhale, mai na awa kua laau mai o Oregona.

            KA HALE NOHO O NA KOA - Ke hoomakaukauia nei ka Hale noho o na koa mauka iho o ka pa o Hale Alii, malalo o ka noho luna ana o Mr. Osborve.

            HOOLAHA HEWA IA - I ke la pole aku nei, ua hoolaha hewaia e makou kekahi olelo hoolaha, me na hua olelo, lio wahine ulaula he lio kane ulaula ka pololei.

            Ma ka makou holoholo lio ana i keia may ahiahi iho nei, ua ike iho makou, e ku ana he wahi kuai lole ma ke alanui Nuuanu na J Alapai e kuai aoa.

            E holo koke ana ka Ekale me ke kali ole aku. E kali wale ana no i ka mokuahi o Sikane mai, a in a e ku mai, hoololi ae na ohua, a holo aku i Kapalakiko.

            NA IPU HAOLE - Ua ike iho makou i na ipu o keia ano, i keia mau la i hala aku nei, a i ka nana aku, ua makapai o no na kumukuai i auhauia maluna o na ipu pakahi.

            I KA NANA HANA KEAKA - Ua lohe mai makou, i ka nana hoonanea ae Mriss Cleavelane ke Alii ka Moi a me ka Moi wahine Emma Kaleleonalani ma ka po Poaono iho nei.

            I KA AINA HANAU - Ua lohe mai nei makou, ma ka holo ana aku o keia Idaho i keia huakai, e hoi aku ana o Rev J Bissell, Kahuanapule o Kankeano no ka manawa, i kona one hanau.

            KA MAKU HELE MAKAIKAI - Ma keia huakai a ka Idaho e hoi aku ai, e kau pu aku ana ka makua o na keiki kula kahuuapule o Wailuku, e holo ana e ike i kona mau kini makamaka ma ka aina hanau.

            HOOMAEMAEIA. - Ua ike iho makou, ua miki ae ka poe hana puna a me ka poe pena, i ka hoomaemae ana i ka Hotele nui e kunei ma keia kulanakauhale. No ka hookipa paha i ka poe malihini e ku mai ana.

            NA MOKUMAHU - H mau la ku keia no na mokuahi elua, ka Idaho a me ka Melbourne, mai Kapalakiko a me ka Kikane mai. Maluna mai o laua, e lohe ia mai ai na mea hou o na aupuni mai a me na mokupuni ma ke hema.

            KAUKA L. H. KULIKA - Ua lohe mai makou, ua hoohihi loa aku la ke Kauka ia Amerika Huipuia, a ke lawelawe la oia i ka Oihana Luna Kakau Leta no kekahi Ahahui Misionari ma Bosetona, aole oia e huli hoi mai ana. Aloha ino ka makamaka o ha kanaka Hawaii.

I keia la e ku mai ai ka mokuahi Idaho, mai Kapalakiko mai me na ukana a me na ohua no keia awa.

Ia wai pu no paha e ku mai ai ka mokuahi Kikane e hoomaoe mai mei i ka hooholo, a in a e ikea iho, he wahi miki poi kahi, alaila, loihi aku, ai ole, oki pu iho la.

            NA MALOLO MAU O KE KAU - Ua hoolakoia mai ko kakou makeke i kela a me keia la o ka hebedoma, koe hookahi la, i na ia eheu o ke kai lipolipo, he malolo. Ua maopopo, ma muli o ka hiki ana mai o kona manawa, i lawaia ia aku ai ia, a lona, lawe mai i ka poe ono ia oia ano. He nui mai koe.

            KA MAKAHIKI IUBILE - Ua lohe mai makou, ua hui iho nei kekahi mau Kahukula Sabato o keia kulanakauhale, e noonoo no ke kai huakai ana o na Kula Sabati a pau o ka aoao Euenelio ma Honolulu nei, ma ka Poaono la 11 o Iune; a ma ia la, e hui mai ana na makua Misionari a komo iloko o ka huakai hookahakaha a na keiki. He la nui ia no na keiki o ke kulanakauhale alii. O ka puni ana keia o ka hapalua Keneturia o ka noho ana o ka Olelo a ke Akua ma Hawaii nei, a nolaila, aole he mea hewa i ka poe a pau e haliu aku ana i ka hoomanao ana no ka puni ana o na makahiki he kanalima, o ko lakounoho ana he qupuni Karistiano, naauao a kuokoa hoi. Ua lohe pu mai no hoi makou, e noiia ana na keii o ka Ekalesia Enelani ma keia kulanakauhale, e komo pu mai ma kela la kai huakai. He pono no keia ke ae mai lakou, no ka mea, aole o na hana o ia la, e kue ana i ko lakou manaoio, a oiaio no hoi, hookahi no wahi e pau aku nei na kuli a pau i ke kukuli, o ua Ihiihi la no o ka lani no Polohiwa.

 

"E na Hoa Lunamakaainana"

            O kela mau huaolelo e kau ae la maluna, oia ke poo o ke kukulu manao ana kekahi mea hohe wale, i huna i kona inoa ponoi, apee malalo o ka inoa "Kekahiooukou," in a o "Ke Au Okoa" ia, a ina paha o kekahi "Lunamakaainana" ia, ahoe no a makou mea e nele ai i ka hoopuka i ko makou manao. Ua kuhihewa ka mea kakau maluna ae, he mea hookahi ka mea nona ke kamailio ana no ke "Kanawai o na Haku a ma na Kauwa," e pili ana i ka hana palapala hoopaa kino i hanaia inawaena o na aoao elua, me he moiaki ana la i ka waiwai.

            Ua kamailio nui ia keia mea, (ka hoopaa palapala ana o ke kino o ke kanaka) ahoe na makou hookahi, ake, na ka lehulehu no a puni, mai na nupepa kuokoa a pau o keia kulanakauhale, haole a Hawaii, koe wale no na wahi nupepa aupuni elua, haole a kanaka. Ina oia mau wahi nupepa kai kapa ia "he manao no ke kanaka hoonkahi," alaila, ke hooia mai nei ka lehulehu o na nupepa e ae pela, no ka mea, hookahi no poo o ia mau nupepa elua, a nolaila, ma ka hoomaopopo ana, aole e pono e kapaia ma olelo i puka ina ia mau nupepa elua, he kaawale laua. No kekahi ka manao, a pili wale aku la no kekahi; oia ka makou mea e ike nei i kekahi wa; a in a ua ike ole o "Kekahiooukou," alaila, e huli aku ia i hope i na kamailio ana a ia mau nupepa, a e hooia mai no auauei e like me ka makou.

            Ua kuhihewa hou o "Kekahiooukou," i ka olelo ana, "ua like makou me ke Akua, ka ike e i ko ke kanaka manao maloko, a kapa aku he hoopilimeai, hoopilioihana, hoopilimeainu, a pela aku: a kapa aku he pili Kuhina a kuokoa. "E ike ia ka laau ma kona hua," a e ike ia hoi ke ano o ke kanaka ma kaoa hana, in a paha he piliwale a in a paha he kuokoa.

            Ma na aupuni nui a naauao o ka honua nei, ua ikeia iloko o ko lakou mau Ahaolelo, he aoao kuokoa a pili Kuhina, ma Amerika Huipuia, Beritania Nui, Farani a me kekahi mau aupuni e ae o Europa, aka, ma Hawaii nei, ua kapaia ka hookaawale aoa i na aoao elua, he mana e like me ko ke Akua ka ike i na manao. Ke hoole nei makou, aole pela, a ke manaolana nei, ua hui pu mai ka L.H. o kela mau nupepa aupuni elua me makou, ma ia mau ike no kela mau aupuni elua me makou, ma ia mau ike no kela mau aupuni nui i haiia ae la, a in a e hoole mai, he "hoole manawaino ia."

            E like me ka hele mana lua ana o ka pono a me ka hewa malona o ka ili palahalaha o ka honua, pela no e hele nei na inoa like ole o na aoao o ke kanaka e koho ai, in a paha, he hoopilimeaai a in a paha he Kuokoa.

            I na hookahi aoao wale no a ke kanaka e hele ai mai ka hoomaka aoa mai o ke ao nei, alaila, he makehewa ke kukulu ana i mau Ahaolelo, mau Aha hookolokolo a pela aku. Ma keia mau kumu maluna ae, e hala ole ai makou i ke kapaia ana mai he ano like me ke Akua.

Aohe a makou olelo no ko makou akamai ole, no ka mea, ma ko makou ano ku hoe i hoopka ai i ko makou mau manao, aia no ia oukou ka hoopono me ke kue, aohe a makou kii aku a ka mea manao like ole me makou, powa a pepehi paha. O ka puka no o ko makou manao ka makou, in a e maliu ia mai ana, a in a paha, aole.

 

NU HOU KUWAHO

            Ma ke ku ana mai o ke "D.C. Murray" i ka Poaono iho nei, ua loaa mai ia makou keia mau mea hou malao iho:

No Amerika.

            Ua aa aku la ka Hui hoehoe waapa o ka Muliwai o Hodesona i ko Enelani mau Hui hoehoe waapa e holo mai i Amerika eu heihei ai me na hui hoehoe waapa o ia aina, a na lakou e uku i na lilo o lakou a hiki i ka elima tausani dala ka nui.

            He lono lauahea kai hauwawa ae ma Europa e manao ana o Peresidena Kalani e holo aku ai i Europa. Ua lono ia mai no noi na hoomakaukau ana ma Saua Peteroboro no kona hookipaia aku, mamoa ae ka laualaha ana o keia lono wahahee.

            Ua waihoia aku imua o ka Aha Senate ka noonoo ana i ka ila e hoohui ana i hookahi Ahahui nana e hoomoe i ka uwea Teregarapa o ka Pakipika; a he bila hoi e kauoha ana i ka Hui hoomoe alanui o Minesota Hema, e hoohui aku i kona laina me ka laina alanui hao o ka Pakipika Akau.

            Ua hiki ae la ma Bosetona ke kino kupupau o Mr. Bulinagame i make ai ma Rusia, ma ka la 20 iho nei o Aperila, a i ka la 21 mai ka lawe loa ia ana i ke Keena nui Fareiula kahi e weheia ai no ka lehulehu.

            Wahi a ka hoike a ke Kanikela Amerika e noho la ma Zanziba, he 15,000 poe make malaila i ka mai Korela iloko o na pule eono.

            Ua koho mai nei ka Peresidena ia Adamu Baoleau i Kanikela nui ma Ladana. Imua o ke Senate i kumailio ae ai ke Senatoa Sumena, ua hoohaahaaia o Amerika hupuia, e Wasaburena, ke Kuhina noho i Parisa, a me lnoes, ke Kuhina noho i Berusela.

No Europa.

            Ua lono ia mai ua hooholo like o Beritania Nui a me Rusia e koi akuia Perusia no ka hoemi ana i na mea kaua.

            He haunaele ma Potugala a pau, a he kaua ana kekahi. Ua nui ka poe i make, a eha.

            Ma Beritania, ke kakahe nui nei na kanaka i Berigatona, mai na wahi mai a pau o ka aina, no ka makaikai ana i ka paikau hoikeike koa nui malaila ma ka la 19 mai o Aperila. Ua piha loa ke kauhale o Berigatona i ka poe malihini.

            Ua hoopuka ae na nupepa "Repubelika" o Sepania, e koi ana e hookaawalia ke ano o ka noho aupuni kuikau ana me ka ekalesia, a o na kahuna a pau, a me na bihopa e hoole ana i ka hoohiki malalo o ke Kumukanawai, e hoonaia lakou i Roma.

            O ke lii, ke Duke o Monetepenesia i hookukeia mai Maderida aku iloko o ka malama i hala aenei, ua holo loa aku la ia i Sevila.

            Ma ka la 19 o Aperila, he umi mau mokuahi i haalele aku ia Livapula no Amerika Huipuia me na poe lima hana he 6500.

            Ma kahi kauhale o Koronela Irelani, he puu pauda nui kai hao ia e ke aupuni ma ka la 15 o Aperila. I ka manaoia oa na Feniana i hoahu ia pauda no lakou.

            He mai loa ke Kuhina Count Bisemaka ma ka la 19 o Aperila, ua kiiia na Kauka e hele mai e nana.

            Ua hoole mai la ka ohana o Prince Heneri de Bourebona i ka lawe ana in a dala he $6000, i haawina aku ai e ke Duke Monetepeneria.

            He lono kai wawa ae maloko o ke kulanakauhale o Ladana, a mera ana ka ka Moi wahine Vitoria o Enelani me ke alii o ka Hale o Segeleseviga Haoleseteioa.

            Ua hoolaha ae ka nupepa Journal o Parisa i ka haiolelo a ka Emepera i ka poe kanaka Farani, me ke kokala akea ana. O ke Kumukanawai o ka M.H. 1852 i lawe ia ai e na mana nana i haawi aku ia ia, a i hooko ia ai hoi ma ke koho ana o ka poe kho balota he ewalu miliona, oia ke kumu a me ke kahua o ka maluhia a me ka pomaikai o Farani, iloko o na makahiki he umikumamawalu i hala. Ua waiho akea ia aku no hoi a ua Emepera la, o kekahi mea i hana ia me ko lakou ae ole mai, aole no ia e lilo i Kanawai.

            Ua lono ia mai Maderida mai, no ka hoopaapaa ikaika mawaena o ka Aha Kuhina o Sepania, a o na poe i pili mahope o Moaetepenesia ke aneane ae la lakou e lanakila. Ua lono pu ia inai no hoi o ke Keiki Alii Asutoria kekahi e hilinai nui ia la, e kekahi poe i MOi no lakou.

            Ma Helene he wahi haunaele malaila, no ka mea, ua hele mai la kekahi puali powa e hao, a e luku walk, a ua lilo aku kekahi poe Pelekane me ka hoomainoino ia e lakou, o ke Kakauolelo Elele kekahi o Italia, i lawe pio ia, ua hoihoi hou ia mai no nae. Ua hoouna aku ke aupuni, i na Koa on a e hopu, a hoopaa i na poe powa, a ua manaoia e pau ana lakou i ka paa, a i ole ia, e puehu liilii aku ana.

            Ua halawai mau ia ka Emepera o Rusia me ka mai leleriume teremena, oia ka mai i loaa i ke kanaka ma ka hookina ana i ka inu rama. Ina manawa on a e loohia ia ai i ka mai, ua hoopoluluhiia kona mau noonoo e na manao ana nona ponoi no i pepehi kona makuakane, o Nikolao, a i hoomake hoi i kana keiki hanau mua, me ka laau make.

            Ua hoopuka mai nei kekahi nupepa o Parisa, i keia mau olelo malalo iho nei. He mau la pokole mahope iho o ko Louis Napoleona koho ia ana i Peresidena no ka Repubelika o Farani i ka makahiki 1848; hele aku la o Piere Bonepate laua me Jerome Bonepate, i kahi o Sederu Rolina, kekahi o na alakai ikaika o ka aoao Repubalika. Mahope iho o ko Piere ma noho ana no kekahi manawa, unuhi ae la ia i kana pahi kaua pokole mai kona poli ae, a i ae la: E Sederu Rolina, ke ike nei anei oe i keia pahi ka ua pokole? Ua hoolaa ia ia no ka puuwai o ko maua kaikuaana hoahanau Louis Napoleona ke hoao oia e hookahuli i ka noho ana Repubelika o ke aupuni! A i hiki ole ia'u ke hana aku ia ia pela, na kuu kaikaina nei e hooko aku i ka hana ku i ka pono a me ka hoopai kupono ana maluna on a!

            Ua loaa mai nei kekahi mea lai kii ano hou, na Mr. Mckinley o Enelani i hoao mai nei keia mea hou. Na ka uwila no e hana i keia mea pai kii me ka hiki wawe loa, ua hiki no ke pai ia ke kii iloko o ka hapa miliona hookahi o ke Sekona. Iloko o ka owaka ana a me ka anapu ana o ka uwila, ua paa no ke kii. Mahope o ke ki ia ana o ka pu hoolele poka e hiki no ke paiia ka poka oiai oia e lele ana, a oiai hoi oia e pika mai ana mailoko mai o ka pu.

            Ua pilikia loa kela Emeperese opino o Kalota, ka wahine kane make a Makimiliana. Ua halawai pu ia mai oia me kekahi ano mai piwa, nolaila, ke kumu o kona pilikia loa.

            Ua hoopuka ae o Valamazeda elua mau palapala kukala, e hoike ana, i ke komo ana mai o na koa kipi iloko o Bayomo, a ua hoouka ia ke kaua ma Kueneto Abaja. Ua hoouka mai la na ipi, a lawe pio, me ke puhi ana ike ahi ia Capitenio Horono. O ka nui o na make iloko o keia hoouka ana, he 40 o ka poe kipi a he 35 o na koa aupuni. Ua lanakila nae na koa kipi. Ua pakele aku na poe i hoeha ia o Sepania. Eono mau bataliona o Sepania e alualu ala in a kipi i ole ai lakou e komo mai iloko o Siera. Ke hoouka nei kekahi poe kipi ma keia aoao aku o o Janto.

            Ua lono ia mai he makani ino ma Bueno Sare ma ka la eiwa o Maraki. Ua puhi pu ka makani me ka ua. Ua halana ia ka hapaui o ke kulanakauhale e ka wai. No ka hikiwae loa o ke kahe ana o ka wai, a he nui hoi na kanaka i pakele maunehune ae i ka wai. He nui na hale i hiolo.           He nui hoi na moku i ili iuka, a i ka ia e ka makani; o na luina maluna o ua mau moku nei, ua pau ka hapanui i ka make. Ua nui na waiwai i poino.

            He ino nui ma Lisebona i ka la 19 iho nei o Aperila, ua poino ia na waiwai, a ua make hoi kekahi poe a eha ia. He nui na moku i ilihia, a ua poino. Aole he moku Amerika i lono ia mai, ua poino, o na au moku Beritania, ua holo e no lakou mamua o ka ikaika loa ana mai o ka makani a no laila, pakele no lakou.

            Ua hoike ia mai, e haalele ana o C.E. de Long ke Kuhina ilaila, a e hoi ae ana oia i Nevada e hapa ai i kana oihana he loio, in a nae o ka mea e hookohu ia aku ana no ua wahi la on a i noho ai, he kanaka i  oi ae ka makaukau mamua ae on a.

            Ua haiia ae e hoomakaia ana ka hooaupuni kuokoa hou ana ia Paragua, malalo nae o na hoomalu ana mai, a me na hooponopono ana a Berazila.

Nu Hou Hope loa.

            Ma ke ku ana mai o ka mokuahi Ekake Kapena Floyd, ua loaa mai ia makou keia mau inea hou malalo iho.

            Ua hoi mai nei o Rev. S.C. Damona, kana wahine a me na keiki mai ka lakou hele makikai ana kau i na aina o na makua.

            Ua napiia mai nei ka mokuahi nui Ekake ma kahi o ka mokuahi Idaho no ka manao e nui ana na ohua ma ka hula hoi ana aku, aole hoi e like me mamua ka puku puu.

            Ua haalele mai ke kiapa Cometa he ekolu la mamua mai o ka Ekake, aia maluna mai on a, he mao ohua a he mau ukana no keia awa.

            Ke manao nei ke Kuhina nui o Amerika Huipuia, oia o Fish, (la) e haalele i kona kuiana kuhina, in a e hooholo ana ka Ahaolelo Senate o ke aupuni, e hoohui mai ia Sana Dominigo. I ka wa e haalele ai, ua makaukau e no he pani nona.

            Ke liuliu nei ka Ahaolelo a ka Poe Hoole Pope ma Nu loka, a ke hoouna mai nei na Ahaolelo o Beritania nui i ko lakou mau Elele, a pela no hoi kekahi mau aupuni a ae.

            Ua uku aenei o A.T. Stewart a me Mose Grunnell, ua keiki lala-wai o Nu Ioka, he $52,000 i ka ohana o Generala Rawlins i make, oia ke Kuhina i popilikia mai nei i ko Peresedina Kalani ooho aupuni ana.

            E uku mau ia ana he $3,000 i kela a me keia makahiki i ka wahine a Aberahama Linekona.

            Ua halawai oa Komite i kohoia e noonoo no ka hoonee ana mai i ke kulanakauhale hui o Wasinetona, aole nae i holo. Ua hoomakaukau lakou, e kahea i Aha Elele Lahui, e halawai ma Cinitinati.

            He Aha Halawai ka na Kauka lapaau ma Wasinetona, a ua hooholo lakou, aole e pono e ae ia kekahi e lawelawe i ka oihana Kauka ke ike ole i ka Latina a me ka Helene.

Ka Baluna lele.

            Ma ka la 3 o Mei, ua loaa kekahi palapala i haule iho mai ka biliona a i ka honua, ma kahi kokoke i Montplier. Ua hikiiia ua palapala la i kekahi apana laau a me ka hao, a penei ka heluhelu ana:

            "Haalele ia Torotono, Aperila 28 a holo i Nu Ioka. Halawai me ka makani pakuikui. Ma kekahi anuu ino ana o ka haluna, haule aku la o Lagrange mawaho a lele aku la i ke lewa. Ke manao nei au ma ka hoomaopopo iho maluna ae o ka hema o Mikikana. No ko'u ike ole i ka hana ana i ka haluna, ua kaiewaia au imua a i hope mai ka wamai i haule aku ai o Lagrange. Owau wale no. Aohe wahi mana honua e hoola mai ai ia'u. I kakau iho wau i keia mau wahi laina, me ka manaolana, e loaa ae ana i kekahi poe, a na lakou e hai aku i ko'u mau makua i ka lono o ko'u popilikia kupanaha. Ke waiho aku nei au i ko'u uhane i ko ka lani. E oluolu, e hoouna aku i keia palapala ia Ralph Lawrence o Canada Luna."

"Bertha Lawrence"

            Ua loaa kekahi mekini i hoomakaukauia e hoopahu i ka Emepera o Farani, me ka manao e lawe i de ola a me ke aupuni mai kona lima mai. Ke huliia nei ka poe nana ia mau kiu, a ua hoopaaia kekahi mau mea.

            Ua hoolaha ae kekahi nupepa o Rappel ka inoa, he palapala mai a Generala Garibaladi mai, e kahea ana i na koa o Farani, e ala a kau ne i ka have o ka hoohaunaele.

            He haunaele nui ma ka la 2 o Mei ma Sana Quentina, Farani. O ke kumu, o ka hopuia ana o kekahi hoa o ka Ahahui Lahui. Ua ala mai he 200 mau kanaka paahana a poi po mai o na koa hou, ua puehu liilii aku ka poe hoohaunaele.

            Ua hopuia a hoopaaia he 20,000 na lala o ka Ahahui Lahui ma Lyons, strasbourgh a me Rouen. Ua manaoia o lakou kekahi i hui keia Hui imi e hoopoino i ke ola o ka Emepera a e hoauhulihia i ke aupuni.

            Ua loaa mai i ka Emepera o Farani na palapala hoalohaloha mai a Victoria mai, ka Emepera o Perusia a me ka Emepera o Rusia, no ka pakele ana mai komo i ka poino,

            Ua hoopaaia e kukulu i Ahahui Hoikeike Nui ma ke kulanakauhale o Vienna i ka 1872 aku. Ua pau ka Hale Alii o ka Moi o Aigupita, e ku kokoke ana i Alexandaria, ma ka Poalima, la 29 0 Aperila i ke ahi.

            Ke makemake nei ke Suletana o Tureke, e hooponopono hoi ia na auhau kuloko o ke aupuni.

            Aole no i akaka loa ka hooko koke ia ana o ka haalele o Serrano, i ka noho ana malama no ke aupuni o Sepania.

            Ua hoolimalimaia ka mokuahi Kahikina Nui, no na makahiki 5 i hiki ai e hoomoe i ka waea i noe moana Pakipika. Aia maluna on a ka waea, a e holo mai naa paha i keia mau la koke mai Europa mai. O Cyrus W. Field ka mea hoomoe.

            Ua hoolahaia ke Kuikahi mawaena o Hawaii nei a me Perusia, o ka Ahaolelo o Perusia.

 

I Lio Kano Kaa Maikai

UA MAKEMAKEIA Lio laka maikai i hookaua Kaaia, a e makemake ana e kuai, e kakau ae i ka Hale Leta, Pahu Helu 101.

 

HOO LAHA KOMOHEWA!

O NA KANAKA a pau i losa e hele ana maluna o kuu aina i kapaia o ONOULI-NUI, ma Kona Heona, Hawaii, e hoopilia no e like me ke Kanawai; a o na holoholona a pau, Hipi, Lio, Hoki, Kekake, Hipa, Kao, Puaa a pela aku, ke loaa e hele hewa ana ma kela aina i oleloia ae la, mahope iho o keia la e puka nei ma ke nupepa, e laweia no lakoa i ka Pa Aupuni.     THOMAS HUGHES.

Onouli-nui, S Kona, Hawaii, Mei 21, 1870.

 

HALE KUAI LOLE!

Ma Momikahane, makai iho o ka Hale Kuai

O AKE, oia ka Hale Kuai o

GRUNWALD a me SCHUETTE.

UA HOOEMI LOAIA NA KUMUKUAI LOLE A PAU.

I MEA e kulike ai me ka Manawa, ua hooemi iho mana i na kumukuai o ka maua mau lole ilalo loa, i mea e kahaha ai. Auhea oukou e na kane a me na wahine o Honolulu nei in a makemake oukou e uhauha nei ole i ka oukou mau data, in a e papa leo e mamau ma ke koakuai, e hele pololei mai i ko maua Hale Kuai ma Monikahaae, mamua o ka hele ana aku i na hale e.      GRUNWALD & SCHUETTE

 

LIO NALOWALE A AIHUEIA PAHA.

Ma kaala, Honolulu, ma nalowale a aihoeia paha kao

LIO KANEULAULA

I kuniia i ka honialoea hoa kuni 44, ma ka ai, a me kekahi hao e me ma ka uha hope, a e aku aku no au i ka mea nana e hoihoi mai a loaa ae ma KANEOHE, Koolaupoko, a e uku ia ka mea nana e hopa a paa i ka mea nana i aihoe, a hai mai ia'u he $10.00 ke maopopo ua aikoeia.

Kaneohe, May 3 1870.        Serumella P. Kana.

 

OLELO HOOLAHA.

E IKE auaanei na kanaka a pau, owau o ka mea nono ka inoa malalo nei, ke papa aku nei au ian mea holoholona a pu, hipi, ho, hoki, ,iuka, kao, kupa, aole e hehe wale ma kua aloa hoelimalima, a aloa kuai oia hoi na mina a KAAOIKI a hiki i AU ma Hamakua, Hawaii. A loa e loaa ia'u kekahi o keia poe holoholona i $1.00 no ke poo hookahi; Koe wale no oia holoholona makapakeheheke e hele ana makuna o kuuu aloa. Mo'u ao ia no ia oua ooea ia Aina. A in a i ikeia kanaka e ki pe ana e uku oia i $5.00, a i ole, e hoopili no au ia la ma ke Kanawai. E lilo keia i kona wai pua mai keia la aka.        S. KAAUKAI

Hamakua, Hawaii. Aperila 26, 1910.

 

HALE KUAI MEA AI.

KUAI EMI! KUAIHOLO!

Ma ka hale o UILAMA!

Hale Kuai Ala Holoo o Uilama (Ryan)

Ma ke kahi o ke Aluma Nauana a mo Paoua

 

No ka Poe Aie.

E IKE ananei na kanaka a pau i aie aiaia ma ku'u Hale Kuai ka kamohaia aku nei makou a paia loaa e hale kuai mai o Haukaua i ka upiou mau maa a iloko o na mahina ekolu mai kena ia aku. Ina noke oukou e hookaa mai, alaila, e hoopii ao ana ko makou ma ke Kanawa.     JOHN KAI AKING

Hilo, Hawaii. Aperila 1, 1870.

 

MAKEMAKEIA!

UA MAKEMAKEIA HE

100 a 150

POE PAAHANA HAWAII.

NO NA AINA HANA LEPO MANU.

E HAAWIIA NO KA UKU, HE $10.00 NO ka malama hookahi, a he KANAHA DALA ($10.00) aka mua, a he hookahi makahiki e kepa ai. O ka koo makemake e kepa, e hele mai ana ke Koena o ka Lana Kina awa o Honolulu, a ma ke Moena o.

C.A. WILLIAMS

NA LAAU LAPAAU

A DR. JAYNE.

OIA NA

LAAU KUNU.

LAAU HOOPAU NAIO ME KA KOE

KAAU HOOPAA HI

LAAU HOOMAEMAE KOKO

LAAU HAMO -- PENIKILA.

HU'ALE OLA.

AIA MA KAHI O

KAKELE me KUKE.

Honolulu.

HALE MU!

HALE KUAI MEA AI!

HE OLUOLU LOA KE KUAI ANA O NA mea ai ma keia hale, i lohe oukou e na makamaka i'a wau a pau:

RAIKI no Waimea, Kauai mai,

PALAOA maikai loa,

KAMANO io ula no Keamolewa mai

BIPI uahi no Kaleponi mai

KOPA keokeo -- KOPA ulaula

AILA Honua! AILA Kohola,

KOPE -- PAAKAI

AI no na Lio me na Moe

Na mea ono he nui wale o kela ano keia ano.

PIA NO HAWAII MAI.

PIA AI --

AH he nui loa no na mea ai maikai e ae.

Nolaila la ea, e na makemake, e hele mai no me kahi dal ike maka no oukou i keia mau mea i haila aela maluna.

Me ka mahalo,

I. BATALETA

 

HALE KUAI BUKE

O

HENERE M. WINI.

Aia ma HOnolulu Hale, oia ka Hale Leta, aia oiaiaila he wahi e kuai aku ai i na buke haole he nui wale,

O KELA ANO KEIA ANO.

BUKE Kula haole,

KUHIKUIII o ke kanaka Hawaii,

NA OLELO kike, (Phrase Book)

BUKE PA, KO, Li, (Cramina)

A ME NA BUKEKULA E AE HE NUI WALE.

Malaila no na Buke uo ke Kakau Waiwai no kela oi hana keia oihana, mai ka mea nui a ka mea liilii.

AIA NO HOI

NA KANANA leta rulaia a rula ole ia,

PENI hoa maikai loa,

INIKA, Ipi-inika,

PENIKALA ULIULI, eleele a ulaula

KUMU Peni

WEPA ulaula a eleele,

WAHI palapala ulaula, keokeo a eleele (mea kakau)

PAPA POHAKU a me ka penikala pohaku,

INIKA ELEELE, ulaula a uliuli.

Mo kekahi mau mea e ae no he nui no na Kula a me na Oihana Kakau. A he makepono no ke kuai ana malila no keia mau mea. E hiki no i na kamaka maoli mai Hawaii a Niihau ke hele mailaila e kuai ai.

 

UA LOAA! UA LOAA!

NU HOU! NU HOU!

HE MEA E HAUOLI AI KE AO!

NA LAKO HAO!

NA LAKO HAO! NA LAKO HAO!

UA LILO AE NEI MA KE KUAI IA

J.W. WIDDIFIELD

Ka Hale Kuai Mea Hao Holookoa o

W.N. LADD (NUKA),

a e hoomau aku ana oia i ka lawe ana i ka hana ma ia wahi kahiko, malalo o ka Hale o ka Pie Hui Mau, MALAILA e kualia aku ai na ano a pau loa o na lako nao ma ke kumukuai emi loa.

HEA MEA MAIKAI I KA POE KAEPA PAA-hana a me ka poe MAHIKO, ke hele e mai ia'u nei, mamua o ka hele ana aku e kuai ma kahi e,

-NO KA MEA-

E KUAI KU ANA AU MA KE KUMU- kuai mua ma kekahi mau mea, a he uea mau ka hoemi ka ana iho malalo o ke kumukuai mau.

J.W. WIDDIFIELD.

 

O NA KAUOHA A PAU MAI NA MOKUPUNI E  ae o kakou nei, e hooko pololeiia, a e hoopihaia me ke akahele nui.