Ka Nupepa Kuokoa, Volume IX, Number 24, 11 June 1870 — Page 3

Page PDF (1.71 MB)

This text was transcribed by:  Kaniala
This work is dedicated to:  Kamehameha Schools Maui High School

Ka Nupepa Kuokoa

KE KILOHANA POOKELA NO KA LAHUI HAWAII.

 

Foreign Miscellany.

Rome by a new census, has 220,532 in @ 7,480 of them are priests, monks @.

A letter from Tripoli reports the fall of a @ aerolite in the neighborhood of @ weighing it is said, 5,000lbs. The New England Female Medical Ce@ of Boston was opened in 1848 and @ has graduated seventy-four women.

@ had four feet thick has been opened @ north if Knob View on the South @ railroad 98 miles southwest from St. @

@ 496 ladies who have graduated at @ College. 272 have married gentleman @ were graduated of the same in-@

@ of a flash of lightning can @ is “less than the millionth @ second” according to the New York @.

“Why do you call me birdie, my dear?” @ wife of her husband, “Because @ answer.” You are always associated @ and with a h@ll.”

@ announced the Sublime Porte @ to adopt the French metric @of weights and measures as the only @ standards in Turkey.

Dr. Elizabeth Bl@ckwell has commenced @ of medicine in London. She is @ of a Bristol sugar refiner, who immigrated to the United States in 1832.

The following inscription is actually to be @ an ancient cemetary in Rockville, @ Massachusettes – “ In memory of @ who kicked up her heels and @.”

@ gentlemen of honor to another @ don’t accept my challenge I shall @ in the papers.” “ Go ahead,” said @. I had rather fill a dozen papers @.”

A @ fellow advised a friend not to @, as he would find matri-@ “uphill work.” “Good,” @. “I would rather go uphill @ any time.” 

@ - The following but at @ was made by Charles Lamb,@ has himself could have made so @ coment . “It is,” said he , “neither @ wonderful, for it is as old as the del-@ in my opinion, killed more than it saved.”

@- The ladies of California, as @ in the United States adopt the @shion of wearing high heels. They have a right, we suppose, to do so bit we @ remind them of the fact which is @ Connecticut paper. It is stated that two young ladies, belonging to influen@ in Hartford of the State, are under surgical treatment for cramped and @ feet caused by wearing the prevailing style of high-heeled boots.

It Is reported in Paris that the Prince Imperial of France, who has lately passed his @year, is soon to be betrothed to a @ in Princess of high lineage.” As the @ of Austria has one daughter, the @-Louis-Maries, who is no in her fourteenth year, it is supposed she may be the “party of the second part.” She was born on the 12th of July 1856. While the Prince Imperial was born on the 16th of March 1856 so that the Austrian Princess is @ four month younger than the French Prince.

Cost of Thirteen Years’ Wars-Mr.@, a disciple of the peace of ay price party who argues that all the war between 1853 and 1866, might have been avoided if those engaged in them had so chosen, thus summarizes the expendiu@ men and money during the period of @ years:

        

 

                                                                 Men   Millions francs

@                                                                      killed     expended

@..........................................................................................................781,991           8,800

@........................................................................................................... 45,000           1,@

@............................................................................................................3,560             180

@­­­­............................................................................................................281,000          24,300

@............................................................................................................519,000          11,500
@............................................................................................................43,000           1,650

@............................................................................................................63,000           1,000

@............................................................................................................ 1,743,491       47,830

­­

At the Paris opera the other night the @ the scenery took fire. The manager @ the fireman, who promptly turned @ on the fire. At the same time @ manager said “A fire for the first person who @ from his post. Five francs for each person who @ still.” Nobody @. The ballet dancers stoically allowed themselves to be deluged by the water which pound @ the scenery. If one of these p@ creatures had taken flight, or a single @ in the house had guessed what was @ behind the scenes, the results would have been most disastrous and the victims @. The coolness and presence of @ of the manager prevented a terrible @. The ballet dancers on their part @ the grateful thanks of their country @ their five francs bravely. It was @ in the house with some surprise @ heavily on the stage; but who @ for a moment have suspected that a fire was raging, while the chorus and super-@ were so calm and @@ The @ was almost finished and by the @ came to a conclusion the fire was extinguished – Paris Correspondent.

The Love of the Beautiful – Place a young lady under the care of a kind hearted @ of a woman, and she unconsciously to @ grows to a graceful lady. Place a boy in the establishment of a thorough-going @ forward nosiness man and the boy @. Children are susceptible creatures and @ and action, always @ them. As you influence them not by @ rules not by stern example@ but in the thousand other ways that speak through bright scenes soft utterance and pretty pictures, so will they grow. Teach your children to love the beautiful. Give them a corner in the garden for flowers encourage them to put in shape the hanging baskets allow them to bare their favorites @ lead them to wander in the prettiest food lots show them where they can best @ the sunset. @ them in the morning @ with the @ “time to work,” but with @ enthusiastic “see the beautiful sunrise;” @ for them pretty pictures and encourage @ to decorate their rooms, each in his or her childish way. The instinct is in them have them an inch and they will go a mile. Allow them the privilege and they will make you homes beautiful.

 

NU HOU KULOKO

Oahu.

Haiolelo @- ma ka hora 10 o ke kakahiaka ok la apopo. e haiolelo ana o Rev. M. Koaea no ka @ ma ka iuakini o Kawaiahao.

Halawai Lahainaluna—Ma ka hora @ o ke ahiahi Poaioa Iune 14 he halawai ka na Lahainaluna a pau ma Kawaiahao a ia Manawa e loheia ai kekahi mau haiolelo.

Ma ka poalua la 14 o Iune hoike ana ke hulanui oPunahou ma Kapunahou no. Pono e hele ka poe lohe @ aole ka poe @ o piha hewa na noho.

Ahahei @ Pae Aina Hawaii.- Ma ka Poakahi iho nei, ua noho mai keia Ahahui e lawelawe no ka lakou mau hana makahiki pili Ekalesia no ka noho aoa o ka ke Akua mau hana mawaena o kakou.

Ke Kona “Ka Moi” – Ua Hoike aku makou mamua iho nei no ke kapili hou ia ana o keia kona, aka, ma ka Poakahi iho nei, haalele mai la oia i ka uapo o Honolulu a holo aku ia i Maui.

Lehulehu a @- I keia mau la, ua ike iho makou i ka piha loa o kekahi mau kauhale o kakou, i na malihini o na paia aku nei a me na mokupuni e ae i kolo mai nei e olioli no ka @.

Hoihola.- Ua lohe mai makou i ka wa a ke kuna “Luka” i hoi mai ai i Honolulu nei mai kona mai. uahaalele oia i ka nui o na ohua o Kona Akau no ka pau ae o ka palena a ke Kanawai i ae ai iaia e lawe.

 Ke hoolaha hou aku nei makou, e pania ana na puka o na Hale Oihana Aupuni ma ka Poakolu, la 15 o Iune i la kulaia no ke Aupuni holookoa no ka puni ana o ke kanalima makahiki o ka malamalama Euenelio.

Ahahei Kula Sabti.- Ma ka auioa la Poalua iho nei, ua weheia ka halawai o ka Ahahui Kula Sabati o ka Pae Aina holookoa, ma ke Keena o Kawaihao, e hoolohe no ka lakou mau hana.

Hoike Kula Kaikamahie o Kawaiahao. Ma ka Poaha e hiki mai ana, e hoike ana ke Kula Kaikamahine a Binamu ma Kawaiahao ma ka hora 9 kakahiaka. Pono no e hele ae e nana i ka lakou mau namu e kakahele mai nei.

Na Hau Hoono Puu- O i mamao aku nei a hau pua, a ke uwaiia mai nei hoi a kokoke loa me kakou. Eia i keia mau la ua ko ae a weheia he mau hale hoohainu hau hehee a hau paa i awiliia me na @ moa, ua hele no a mikololohua ke moni aku.

Ke kaheaia aku nein a Hon Lahainaluna a pau i akoakoa mai ma keia Mokupni Oahu nei he pono ia oukou e komo mai iloko o ka huakai Iubile o ka Pae Aina holookoa a e akoakoa oukou a pau ma ka huakini hookah e huipu aku ai me ka huakai holookoa.

Ahaaina Ma Kalihi.- Ma ka hora 11 o ke kakahiaka o ka Poaono. 18 o Iune e hiki mai ana e hoolaaia ma Kalihi waena iloko o ka luakini na pahu kani o Kalihi a me Maunakiekie. E haawiia ana no hoi he ahaaina no ka poe a pau e hele aku anu e lohe i na mele.

Poe Puhi Ohe Hawaii- Ma keia mau la aku nei ua ike iho makou i ka makaukau o kekahi mau keiki Hawaii i ka lawelawe ana i ka oihana ouhi ohe ma ka noho pani ana no Pauli ma. Na iakou no iakou i hoomanamaa iho nei a makou loa. E hele i mua e Hawaii ma na hana a pau.

Ahaaina Kula Sabati- I keia awakea ma ka uka o Makiki e haawi ana ke Kula Sabati o keia wahi ma ko lakou luakini he ahaaina a me na mea pili kula Sabati. O ka poe puni ma na ike mawaho mai ka makou e koi aku nei e hele ae me kahi hipuu iau olive pu ne.

Make I Aloha Nuna – Ua hanauia o Miss Elena Abuai. Ka’u hiapo ma Kalokohonu i Pauoa nei ma ka la 25 o iune 1854 a make aku la I ka la 26 o Mei 1870. O ka nui o kona mau la ma keia ao he 15 makahiki a me 11 la. Ua hoi aku la oia me ka mea nana I hana a waiho iho la i kana mau hana a pau ma keia ao me ka manaonao.-

P. Kaaiohua.

Hoike Kula Sabatai.- E hoiko ana ke kula Sabati a Hauula i ka ia Maakua ke hiki pono aku i ka la 22 o Iune hora 10 o ke kakahiaka pule ekolu. Nolaila ke kaheaia aku nein a mea o na ano a pau o na manu hululike mai ka lae n Makapuu a I ka lae o Kaena a I ko na wahi e mai i akoakoa ma Honolulu e lele auna like mai a e hui-pu kakou no ka olioli kula Sabati Iubile . Mai pina i na lau o liva a ke aloha no ko makou pilikia. A mai hoowahawaha no ko makou uuku a juaaina hio.

Halawai Hui Ma Kaunakapili- Ma ke ahiahi po Sabati aku nei i hala ua hoopiha loa ia ka Halepule o Kaumakapili e na kona wahine kamalii na hoahanau a me na hoahanu ole i hele aku e hoolohe I na nu hou main a waha mai o Reav. Kauka G. N Kalaka. Kakauolelo o ka Papa Nishinari Amerika o kona aina e a me Rev. S. Kauwealoha jo kakou makamaka aloha i hoonaia i na aina o Nuuhiwa e lawe aku i ka Euenelio aku Haku. Ua pokole no na wahi huaolelo I puka mai ma na waha o laua. Ua piha nae ka Hale a hu i waho.

Hoike Hineni Na Waikiki Kai- Ma kaia po Hora @ ahiahi e hoike an aka ahahai.

mele o Waikiki kai maloko o ke alakai aoa a ke Kamalei Alii Laka Kamakaeha maloko o ka luakioi o Waikiki kai a o na pomaikai e loaa mai ana. e waihoia no ka pomaikai o ka luakini. Nolaila ke konoia aku nei ka poe kaunu o na leo hanehane o na himeni puukakani a me ka lehulehu noa pau I paolehia enaue ae i ka lai o ka olu o Apuakehau a e hoolohe no oukou. No ka poe nui he hapalua liilii hamani wale no a no kamalii he kohaka. E naue ae mai hapues a ke kolopupu.

O ka kaiolelo a Ka Hoa Hanohano Mr. Hanale Kamikana imua o ka Hale Ahaolelo i pii ai ke kai o ke Kuhina Kalaiaina e hoopukaia ana no ia it keia pule ae

Hawaii.

Mac KANAKA MAKE WALE. –Ua loheia mai ua make wale iho la ma Paukaa i Hilo Ha kanaka a he pake i kekahi la o keia malama o Mei me ka mai ole.

Ua hoolale e mai nei no kekahi mau kahu ekalesia o ka ua kaulana i ka holo mai i ka Ahaolelo Iubile, a ua ikeia iho e maalo ana ma Kulolia

HE LUNAKAWAI AE LA KA. – Ua lohe ia ua hookiekieia ae la o Tamaki ( S.F. Chillingworth) i Lunakawai Apana no Kohala Hema ma kahi o ke eepa I akaaia aku.

KA US KAULANA O HILO.- Haalele aku na ahai lono e haule lokuloku ana no nap aka ua o ka ua Kanilehua. He mea ma ole paha ka ua no Hilo o kolaila kahiko no ia. I kaulana ka hoi o Hilo I ka ua, puka aku ai ke mele :

“Eleele Hilo e

Panopano I ka ua.”

HOOKIEKIEIA AE. – Ua loheia ma ka waha o ka lehulehu. ua hoopaiia iho la o J. H. Konia (Coney) Luna Makai o ka Apana o Hilo e ka Aha Hookolokolo kiure o Hilo no kahi uku hoomaauea he $53.00 me na wahi koina omilumilu oia ke poho no ka hoopii a ke kapena o ka Puali Koa Raifela o Hilo I hoehaiu ai e J. H. K. I kekahi mauawa I hala o kela makahiki.

HOIKE NA KULA O HAMAKUA HAWAII. – Ke poloai ia’ku nein a makua a me ka poe ake ike e hele ae malaila e ike I ke Akamai a me ka hawawa o na keiki a oukou.

E hoike ana na Kula Aupunia pau ma ka Apana o Hamahua, Mokupuni o Hawaii mai Kaala a Waimaou ma ka Luakini o Paauhau. Ke hiki aku I ka la 28 a me ka la 29 o Iulai e hiki mai ana.

NU HOU KUWAHO.

Ma ke kakahiaka Poaha o kela pule ku mai la ka moku Gov. Morton iloko o na la he 12 mai Kapalakiko mai maluna mai ona i loaa mai ai ia makou na nu hou malalo nei.

Ua haawiia ke koho I na miliona kanaka o ke aupuni o Farani I ko lakou mau luna I makaainana e koho balota ka lehulehu a he 1,000,000 a oi na poe hole koe mae hookah apana.

Kela kapena o ka mokuahi hao Beritania Bomabe ua hookolokoloia ma Enelani a ua hoahewia.

Ua kenaia aku na Kuhina noh o Sepania ma Farani, Italia, Portugala a me Auseturia e hoi mai I Madarida. Ua manao wale ia no ka noonoo ana I ka noho alii. He ola I ma ke kuanakauhale o Mekiko ma ka la 11 o Mei.

Ua make ke kaikaina o Generala Napoliona Arango o na Sepania ma Cuba I poe kipi

He heihei moku ma ke kowa o Beritania ma waena o ke kuna heihei Amerika a me ke kuna heihei Bertania na ke kuna Amerika ke eo.

Ua kapaeia ae ka hoolaha ana o ka nupepa a Rochefort mai kona puka pule ana a ka la 18 o Iulai e puka hou ai. E hoopaa ana o Rochefort I ke kakau moolelo no ka Empera hope.

He ano luliluli mawaena o ka Aha Kuhina o Farani I keia mau la aku nei. Aole no I ikeia ka hopena.

Ua hoopaaia he kanalima mau haole ma Ladana ma ka la 15 o Mei ua loaa ma ko lakou mau kino he mau lako kaua a me na dala he nui ma ko lakou mau pakeke. Ua manaoia he poe Feniana lakou a nolaila hopuia ai.

Ma ka la 16 o Mei ua hookohua hou ia he mau kuhina no ke aupuni o Feran. Eia na kuhina I koho hou in he kuhia o ko na aina e he kuhina Ao Palapala a he kuhina o na hana hou o ke aupuni.

O ka poe Feniana I hopuia ai a I manao ia o ua poe Feniana i hopuia ai I manao ia o ua poe la ua hookolokoloia aka nohe nae he mau hoike kupono. Ua hookuuia ua poe la.

Ua loaa mai la I ka wahine a ke kuhina nui o Farani ka Madame Olliver ka hookanohanoia o ka wahine alii o Sepania.

Ua haalele mau kekahi poe ia Nu loka he 300 paha ka nui a ua kou maluna o kekahi mokuahi me ka manao e holo I Cuba aia me keia poe na lako kaua he nui wale a lolaila o keia holo ana he hoopuipui no ia I ka hoouka kaua ana mawaena o na kipi a me na Sepania.

Ua manaoia e kohoia a Generala Espartes I alii no ke kalaunu o Sepania aka ua hole e mai jela ia Generals Parima aole e pono he elemakule a na loihi na la a ua kaa I ke au o ke ahiahi o kona ola ana.

O nehinehi ka la e hoopaapaa’I o ka Bila hoopiipii kai e e pili ana I na Haku a me na Kauwa.

Hoopilimeaai! Hoopilikuhina !! Hoepiliomana!!! A HE ALOHA lahai a nei !

O keia mau huaolelo weliwelie kau ae la maluna ua koniia maluna o ka poe nona kea no o ka hana e like ana me ka mea I weheweheia mamua a e like no hoi kea no me ia mau huaolelo. O ke kumu I puka mai ai keia no kela bila ano nui e waiho nei I no ka palapala koopaa mawaena o ke kauwa a me ka Haku I wehewehe nui ia e na nupepa kuokoa a pau o ekia aupuni I hoolahaia ma Honolulu nie mamua ae o ke kohoia ana o na lunamakaainana a mamua ae hoi o ke hook@ ana o H.R. Hikikoki e nuku mai nei I na makaainana me he mea la he ino kakou.

O keia mea he PALAPALA HOOPAA e moraki ana I ke kino ka ion a iwi, koko,aa koko, lauoho, ihu, maka, pepeiao a uahane o ke kanaka ua ikeia e na aupuni nui o Amerika Huipuia a me Bertania nui na aupuni o ko kakou kumukanawaia me na kanawai he lehulehu wale e hahai aku nei a e hoopili aku nei he ino, he ino, a he ino loa!

Ma keia hoomaikeike ana akua makou I mua o ka lehulehu I ekia ino o na palapala hoopaa e moraki ana I ke kino, i ikeia e kela mau aupuni ua lilo ke kuokoa a me ka lanakila o ke kanaka ma ia hana ana ua kappa mai la ka Lunamakaainana o Hilo oia o H.R. Hikikoki, a ko makou mua iho I mahalo loa aku ai I ke kau Ahaolelo 1868 he huokoa aka , I keia Manawa ua kepa mai pia e nahu I na makaainana. “Ia ike no ka bipi I kona haku *** aka, o ka Isaraela (Luna o Hilo) aole I ike mai Ia’u.”

E ninau mai paha auanei ua makainaka nei, Heaha la ke ino o na palapala hoopaa? ke hai aku nei au, o ka loaa ana o na paahana ino malalo o ia hana ka apuhi ana aku I ka poe naaupo e puni wale mai- ka laweia ana mai o na paahana o na aian e me ka maopopo ole ia lakou- ka aihua maoli ana  mai i ke kanaka me ka pono ple—ka ae ole ia o ke kanaka e hana e like me kona manao- ke kuaiia ena o ke kauwa me he bipi la mai kekahi haku make a I ka haku oola, a mai kekahi haku aie kaa ile a I kekahi hakue ae, mea poepoe.

Pehea ka makamaka o Hilo? Aole anei lawa I keia mau haina pokole? Ina pela, ke kuhikuhi aku nei au ia ia, e nana iho I ko makoa manao pepa o keia la me lalo o ke poo “ Ke Kanawai o na Haka a me na Kauwa,” a malia paha o aloha iho oia I ke kino o kona mau waimaka, kulukulu iho na upe , a hoopuka ae, “E aloha I kou hoa kanaka mai ke kuaiia ana aku o ke kino holookoa.” O kou aloha maoli ha hoi ia.

E hoi hou ae kakou I hope , e nana I ka pane a H. R. Hikikoki ma ke Au OKOA a Iune la 9, a e ike iho kakou, ua makau ka Lua o Hilo I kona mau makaainaan no na mea I hoopuka pololei ia e ke Kuokou, a nolaila ke pukaka nei a ke holo ke nei I o na makaainana o Hilo. Ke hai aku nei ke Kuokou nona iho, aole ona aono e hoopili ai, aole no na Kuhina, aole no ka poe ike ino o kela kanawai a hoopaakiki no, aka, no ka lahui holookoa mai ka hikina a ke komo ana a ka la o ke Aupuni Hawaii, no ka HOOPONO a me ka POLOLEI.

Aole I kappa aku ke Kuokoa I ka inoa ponoi o Hikikoki, he hoopilimeaai, aka, puoho e mai mae ma ka pepa o kela la iho nei, mea he mea la, ua pili I ke kepau a ke kapalili mai neu na ekekeu. O ka manu mua keia pili ma ka makou kapili manu ana I keia kau, I lohe oukou e na makaainana o Hilo. E noonoo iho nae, he kumu o kena puoho ana.

Ke aui aenei ka la, a ke awiwi mai nei ka poe hooaoho, nolaila, e hoopokole kakou.

E ninau kakou. He aloha lahui anei? Owai, o ianei ae la, o I ala aku a owai la hoi? Na ka hua o ka laau e hoike mai i kea no, a penei iho: Ua waiho mai nei ka Luna o Hilo I mua o ka Hale Ahaolelo, he Kanawai e Hoopau ai I ka Opimua I ke kuai ana, a he kanawai e hoemi ai I ka Auhau holoholona I 50 keneta. He mau Kanawai keia a kakou a pau I mahalo ai he kupono e hoopauia a e hoemiia, aka, ma ka nana ana I na hana no ka Bila Haawina, aole he mau haawina I hoemiia e lakou nei e hana mai nei. O ka hoomau a u ka hoopii ae, oia iho la ka hana. O ka loaa no ka Opiuma he 818.534. 88. Ka loaa no ka Auhau lio he 860 027 37.

Ua waiho hou mai nei ua Luna la o Kilo, he “kanawai e kauoha ana I ke kuhina Kalaiaina e kuai I na Kai lawaia a hoonoa aku no ke lehulehu.”

Pehea ka manao o ko Hilo poe? Makemake anei oukou,e hoemi i ka loaa aupuni, a kauoha i ka luna o oukou e kuai ke aupuni i na kai lawaia, mailoko ma o ka $18,534.88 Opiuma e kiolaia aku ana a me ha $20,000 ok Auhau ka e huna ia ino ana. a i ole paha ia mai ka hookup pohue mai paha o Hilo?

O ua Luna naauio nei o oukou e pai aenei i kona ike, oia kekahi lala o ke Komue Waiwai, a na keia Komite i nana i ka Hoike a ke Kuhina Waiwai. Ma ka hoike ana mai ua hapala pu wale ia no e kau ana i na hoomaikai ana a pau, aka, mahope iho nein a ka Luna o Molokai i peku ae i kekahi haawina, ike iho ai ua luna naauao nei o oukou, ua hoolilo hewa ia me ke Kanawai ole kekahi haawina, Ua kiuohaia e ka Ahaolelo ke Kuhina Waiwai e lawe mai i palapala noi e huikala aku no ia hawina i hoolilo wale ia.

Pehea na makaainana o Hilo: Na oukou e nana mai I keia mau hua. Ina he makemake ke luna o Hilo, e hana Kanawai e mahaloia mai ai e ka lehulehu, me ka hooko ole ia, alaila, he mea maopopo. “he makole maanei aia ma ka uahi.”

Ina he makemake ka Luna o Hilo, e pinana ae ma ka Oihana K-h-k-l- nui, ia oihana aku a ia oihana aku, alaila, aohe o makou manao no ia mea, no ka mea, he okoa ka poe iaia kela hana, e ia wale no makou mawaho nei. Makemake nae makou e ike iaia e noho ma kekahi oihana, I ukuia kona luhi a i pay ia hoi kona ikaika, a e hui pu makou me ia me ka olioli aloha.

J .U. Kawainui

Hoonohonoho ana Huakai Iubile

Iune 15,1870

E hoonohoia ka Huakai Iubile ma Kawaiahao, ma ka hora 9 kakahiaka o ka Poakolu, Iune 15 e like penei malalo iho.

POE PEHI OHE.

Na Kula Sabati o Kawaiahao.

Na Hoa o ka Ahahui Euenelio Hawaii.

Na Kahunapule o na hoomana a pau.

Ahahui Misionari o na Keiki Hawaii Haole

Na Hoa o ka Ahaolelo

E hele an aka huakai mai Kawaiahao mai

a pii ma ke Alanui Rikeke ; malaila

e hele ai a iho ma ke Alanui Nuuanu,

hui mai ke Kula Sabati o Kauma-

kapili, huli ma ke Alanui Moi,

 a hiki ma ka Halepule o Pole-

lewa, hui ma na Hula Sa-

bati o Polelewa a me

Kaukeano.

Mahope o lakou nei ka lehulehu.

Hele aku ka huakai a komo I Kawaiahao.

 

Papa Hoike Hana no ka la Kulaia

IUBILE, IUNE 15, 1870. HORA 11 KA-

KAHIAKA MA KAWAIAHAO.

Himeni 144.-“Puhi ka pu oukou.”

Na na Papa Himeni o Kawaiahao me Kaumakapili.

Pule-Rev. L. Kamika D. D.

Haiolelo- Luna Hooko o ka A. B. C. F. M.

Mele Kula Sabati- “Ka Aina mao”

(“ The Land beyond the river.”)

Haiolelo-No ke Aupuni Hawaii.

Haiolelo-No ke Aupuni Amerika Huipuia.

Mela Kula Sabati- “Kai a Nauwe i ka nani” (“Our Voctory.”)

Haiolelo- No Ka Ahaolelo.

Mele Kual Sabati-“Kai a mau”

(“Marching on.”)

Haiolelo- No ka Ahahui Eueneiio.

Mele Iubile- Na na Papa Himeni.

I na Luna Kuokoa.

Ke paipaiia aku nein a Luna “Kuokoa”

a pau mai Hawaii a Kauai, mai keia wa aku e hoouna mai ai lakou i na aku nupepa “Kuokoa” no keia makahiki a ina ua hiki ole i kekahi mau Luna o na apana kuaaina loa ke hoouna mai ma ka leta, alaila, ke kauoha aku nei makou ia lakou, e lawe pu mai i ka wa a lakou e holo mai ai i ka Ahaolelo Euenelio o keia makahiki. Mai poina oukou i keia leo paipai, aka, e makaala a hooko

H.M. Wini, Luna Pai.

 

OLELO HOOLAHA.

KE PAPA AKU NEI AU I NA MEA A PAU AOLE E @ I KUU WAHINE WARE< OLA O

Mrs. PIKINI SANDS

a me na mea e ae e ale ana ma kua inoa no ka mea ua haalele mai oia i kalu moe a me ka’u ai. ua hele aku me ka kamuole. Aole  @  o na aie a panala e ale ai ma kau inoa. @

 

OLELO HOOLAHA!

Eia i ka Pa Aupuni o Poaoa, Apana o Honolulu na lio helehewa i lawela mai- Ua k wiwi keapuka hao ano e akaa @ hema-Lio k. hala wiwi kualak MO akau-Lio w @ CN hem Leo k wiwi @ hao an e akua ana e hema k knai @

P. KAAIAHUA. Lona Pa @

OLELO HOOLAHA.

Ua @ aku o ANAKU. (Rev. C. B.  ANDREWS) @ i ko’u mau mea a pau, i ka wa o’ue kaawaia aka ai mai keia aupuni aku.

@

HOOLAHA KOMOHEWA!

O NA KANAKA a Paa i @ e hele aoa @ o kau aina I kapaia o ONOULINUI ma Kona Hema. Hawaii e @

KUAI @ NUI LOA!

@

KEONI GRUNWALD & SCHUTTE

@

Na Mea Hoohiehie o na Wahine.

MA NA MOKU I KU
HOPE MAI NEI UA LOAA

@

NO KA AINA O MANUKA
-A ME-

KAULANAMAUNA

E IKE AU@ NA KANAKA A PAU @

HALE KUAI LOLE!

Ma Monikahaae makai iho o ka Hale Kuai

O AKE oia ka Hak Kuai

GRUNWALD a me  SCHUETTE.

I MEA- @

MAKEMAKEIA !

UA MAKEMAKEIA HE

100 a 150

POE PAAHANA HAWAII.

NONA AINA HANA LEPO MANU.

E HAAWIIA NO KAUKU, HE $10.00 NO

ka maiama @ a ke KANAHA DALA ($10.00)

\aka mua a @

C. A. WILLIAMS.

 

HALE MU!

HALE KUAI MEA AI !

HE OLUOLU LOA KE KUAI ANA O NA mea ai ma keia @ I lohe oukou e na makamaka Pa waia pau

RAIKI no Waimea, Kauai mai,

PALAOA maikai loa

KAMANO io ula no @ mai

BIPI uahi no Kaleponi mai.

Kopa keokeo – KOPA ulaula,

Aila homua ! Aila Kohola,

Kope- PAAKAI.

Ai no na Lio me na Moa

Na mea ono he nui walo o kela ano kela ano.

PIA NO HAWAII MAI>

PIA AI-

A he nui loa no na mea ai maikai e ae.

Nolaila la ea e na makamaka e hele mai no me kahi @ e ike maka no oukou I keia ana mea I haiia ae la mauna

Me ka mahalo

L BATALETA.

 

UA LOAA! UA LOAA!

HU HOU! NU HOU!

HE MEA E HAUOLI AI KE AO!

NA LAKO HAO!

NA LAKO HAO! NA LAKO HAO

J. W. WIDDIFIELD.

Ka Hale Kua Mea Hao Holookoa o

W.N. LADD (NUKA),

A e hoomau aku noa ola I ka lawe ana I ka hana ma ia wahi kahiku malao o ka Hale o ka Poe Hoi Malu.

MALAILA

E kuaiia aku ai ua ano a pau loa o na lako hau ma ke kumukuai emi loa.

 

HE MEA MAIKAI I KA POE KALEPA PAA-

Hana a me ka poe MAHIKO ka hele e mai io’a nei mamua o ka hele ana aku e kuai ma @

-NO KA MEA-

E KUAI AKU ANA AU MA KE KUMU-

Kuai mua ma kekahi mau mea a he mea mau ka @ iho ma lalo o ke kumukuai mia.

J. W. WIDDIFIELD

O NA KAUOHA A PAU MAI NA MOKUPUNI E

Ae o kakou nei e hooko pololeiia a e hoopihala me ke akahele nui.      

           

NA LAAU LAPAAU

A DR. JAYNE.

OIA NA

LAAU KUNU
LAAU HOOPAU NAIO ME NA KOE
LAAU HOOPAA H@

LAAU HOOMAEMAE KOKO
LAAU HAMO-PENIKALA

HU’ALE OLA

AIA MA KAHI O
KAKELE me KUKE