Ka Nupepa Kuokoa, Volume IX, Number 32, 6 August 1870 — Page 3

Page PDF (1.71 MB)

This text was transcribed by:  Halona Molina
This work is dedicated to:  Awaiaulu

 Ka Nupepa Kuokoa

KE KILOHANA POOKELA NO KA LAHUI HAWAII.

 

@ mohee la, me ke ka olelo iho. " he waha he kole. he eke ka ʻ u a Hakai e hoki."  E @ e na lunamakaainana  mohee. @ ke moe la, haina mai la ka no-a la e @ ua  in ke ao. Ka LUNAMAEAAINANA o MAKAWAO NEI.  @ iho o na lai i hoomakaukau ai ko @ i Honolulu, ua kauoha mai la oia i @ kauwa makaainana kona apoa , e @ me ia ma ka halepule, no na mea e @ ia ia i kona hele ana. I ka hui ana, @ na manao o kekahi poe e koi ana i ka komo mai i na poke, alaila, ku mai la ua @ la. a tai mai kona manao. he @ oia e hoopae mai i na poke i Hawaii @ @ ua ko io ka manao o oa lonamakaai @ nei. Ma ia hope iho, lawe noi mai la @ wahi kauna makaainana i ke Kilehana @. i mea e ike ai i ka hana a ko @ luna i hoouna aku ai. e ike i ka pono @. aole makou i ka nana ana maloko o ka pono o ka @ aole makou i ike i kona leo e hoopoo @ mai ana, eai wale no mea i ikeia, @ a kau ae i na lima, alaila, kau ae la ma @ aoao namu, he wahi pila e pili ana i ka @ nui, alaila oku ae la kahi lima, he @@ @ hoi e ku ana pomaikai. holo @ iho ia. ke hai mai nei hoi ka nupepa no ka nui o ka manawa o ka noho o ka apana o Makawao i hoaleieia. he nalo ka ka mea mana o @. auwe! aloha ino!! Eia kekahi, o ua Laie wiliko. O ka makemake o kela haku mea wiliko. o ka hoopae nui mai i na pake. eia nae ua ko ko lakou i lai nui. I ka hoomakaana i ke hoho balota ma keia apana, ua hookuu aku na haku o keia mau wiliko i ko lakou mau kanaka e  koho nui ma ko ka luna a lakou i makemake @ ai.         I ka hui ana o na hale wili ko ekolu, aole i kahi mai ua mea he balota.  Ko io no ko akea makemake, aole nae mamuli o ka makemake maoli o kela kanaka keia kanaka, aka, mamuli o ka paa ana i ka pupuku a na haku, @, ua kani ka aka iki a keia poe lawakuaa e noho nei.  Nolaila, malia paha o hiki hou mai ua kau Ahaolelo hou, nona.  E nana pono e na wahi koena ma @ o Makawao nei, ua ikie ia ae la hoi ka pono a keia wahi taata, e wae hou aku i mea e aku, aole i ka lina e like me hoopili wahi Oihana, e pane mai paha kekahi no keia, me ka olelo mai, "Aohe e mea he nui kanaka o na hale wili ko, in a no paha e baleta hou, e puka ana no    kela."  Eia ka'u @, e noonoo pono oe e kanaka e paa a i na kepau pilili o ka palapala kepa.  oia hoi ka Olelo Ae like mawaena o na haku me na Kauwa, e koho e like me kou mana koho balota, aole mamuli o ka onou ana a na haku, o like aku ana i ka mea dala, he hao @ ka mea hoomakaukau.

            O ka leo mua keia o keia wahi lepo makaainana e walaau aku nei i na hoa e noho mai nei i ka pilikia a ka hookaumaha, kai no paha ke emi ana iho o kekaki mau auhau o na makaainana, e hala ae la hoi ia pilikia, eia ka hoi o ka oi aku ia, pomaikai ole wale hoi na wahi makaainana o Makawao nei keia laina Mokuahi i hooholoia iho nei, kaumaha ka manao, i ka ike ana iho ma ke Kuokoa i ka heo ana o ka puu dala nui, he $50,000, i ka hoopae pake mai hoi, he $15,000, in a hoopili ae hoi a na Lunamakaainana i ka uku o kekakhi mau Luna, aole i kana mai ua mea he pilikiea o kakou na makaainana.  Kai no hoi mai ka make, eia no ka na ka i-o ponoi no.

            Nolaila, ua ike ia ae la ka hana a ka Luna, o Makawao.  O ka lua keia o na Luna i holo hu ma ka-e alanui, o Nakila ka hiki mua, ke a-i nei oia i kana; A o Kapihe ka ukali.  Pehea kakou e na makaainana o keia Apana i keia kau Ahaolelo hou aku, e koho hou anei iaia?  E! e nana mai i o la honua.  Me ka mahalo. 

Makawao Jr.

 

                                                                                    HE KANAWAI

E hoolilo ai he Kanawai Karaima, E liek me me ka mea i hookuhaa i hoonohohohola a i hoolahala e na Lunakanawai Kiekie, i Kanawai no ka Aina.            E hooholoia e ka Moi a ma Hale Ahuolelo o ko Hawaii Pae Aina, i akoaakoa i loko o ka Ahaolelo, Kaukanawai o ke Aupuni:

            Pauku 1.  O ke Kanawai Karaima o ke Aupuni e like meia i hoohui a hoonohonoho a hoolahaia ma ke kauoha a na Lunakanawai o ka Aha Kiekie, i kuliki ai me ke kanawai i aponoia ma ka la iwakalua kumamakua o Iuna, i ka Makahiki Hookahi Tausani Ewalu Haneri me Kanaonokumamawalu, ma keia, ke kauhoia nei e lilo ia i Kanawai no ka aina, a e malama kuponoia ma na Aha Hookolokolo a pau o ke Aupuni.

            Pauku 2.  E lilo koke no keia i Kanawai.

            Aponoia i keia la 7 o Iulai, M.H. 1870

                                                Kamehameha R.

 

                                                                                    He Kanawai

E Hoololiai i ka Pauku 17 o ka Mokuna XVI o ke Kanawai Hoopai Kakaina.

E hooholoia e ka Moi a me ka Hale Ahaolelo o ko Hawaii Pae Aina i akoakoa iloko o ka Ahaolelo Kaukanawai o ke Aupuni:

            Pauku 1.  O ka Pauku 17 o ka Mokuna XVI o ke Kanawai Hoopai Karaima o keia Aupuni e hoolojiia, a me keia ke hoololiia nei, i heluhelu ai ua pauku la penei:

            Pauku 17.  O ka mea aihue i ka Bipi, Lio, Hoki, Muila, Hipa, Kao, Puaa, a Dia paha, i oi ole ka waiwai i ka hanrei dala hookahi, e hoopaiia oia, ke ku ka hewa iaia ma ka hookolokolo ana i mua o kekahi Lunakanaka Hoomalu a Apana paha, ma ka hoopaahaoia i ka hana oolea aole hoi oi aku i na makahiki elua, e like me ka manao o ka Aha Hookolokolo he kupono.

            Pauku 2.  E lilo keia i Kanawai mai kona la aku e hooholoia ai.

Apono i kekia la 8 o Iulai, M.H. 1870.

                                                Kamehameha R.

 

                                                                                    He Kanawai

E Hoololi ai i ke Kanawai no ka Piliwaiwai.

E hooholoia e ka Moi a me ka Hale Ahaolelo o ko Hawaii Pae Aina i akoakoa i loko o ka Ahaolelo Kaukanawai o ke Aupuni:

            Pauku 1.  O ka mea i ahewaia  no ka piliwaiwai e hoopaiia no ma ka uku hoopai aoloe e oi aku i na dala he hookahi haneri, a me ka hoopaahaoia ana ma ka hana oolea aole e oi aku i na la he kanaono.

            Pauku 2.  Ma keia, ua hoopauia na Pauku elu, ekolu a me eha o ka Mokuna XXXIX o ke Kanawai Karaima no ka piliwaiwai. 

            Aponoia i keia la 8o Iulai, M.H. 1870.

                                                Kamehameha R.

 

                                                                                    He Kanawai

E Hoololi ana i ka Pauku 3 a me ka pauku 7, A e hoopau ana i ka Pauku 5, o ka Mokuna LXXXXV o ke Kanawai Hoopai Karaima.

E hooloia e ka Moi a me ka Hale Ahaolelo o ko Hawaii Pae Aina i akoakoa iloko o ka Ahaolelo kKaukanawai o ke Aupuni:

            Pauku 1.  E hooloia a me keia ke hoololiia nei ka Pauku 3, o ka Mokuna LXXXV o ke Kanawai Hoopai Karaima, a penei e heluheluia ai:

            Pauku 3.  Ina e pepehi a hoomake paha kekahi kanaka ma ke ki ana i ka pu, ma ke kipukaahele a ma kekahi ano e ae paha, kekahi manu i laweia mai mai na aina e mai i mea e laha ai kona ano manu ma keia Pae Aina, a i kekahi puka ana o ia ano manu mai na aina e mai i hookuu wale ia maloko o keia Aupuni, a in a hoi e lawe wale i na hua, a i na punana paha o ia mau ano manu alaila, e hoopaiia oia, ke ku ka hewa ma ka @kolokoloia ana imua o kekahi Lunakanawai Hoomalu a Apana paha, aoloe emi malalo iho o na dala he umi, aole hoi e oi mamua o na dala he iwakalua no kela hewa keia hewa, a in a aole i hookaaia, alila e noho oia ma ka Hale Paahao a kaa ia dala hoopai."

            Pauku 2.  E hoololiia ka Pauku 7, o ia Mokuna a ma keia, ua hoololiia, a penei ka heluhelu ana:

            "Pauku 7.  Aole no e kipu, aole no e kipu, aole e pepehi ma kekahi ano e ae, kekahi mea i na holoholona holo wale i lawiea mai, mai na aina e mai, a o kekahi puka ana mai o ia holoholona, iloko o na makahiki he umi mahope o ia lawe ana mai, malalo o ka hoopai aole e oi aku mamua o ke kanalima dala no ka hana ana pela."

            Pauku 3. Makeia e hoopauia ka Pauku 5 o ia Mokuna i oleloia.

            Pauku 4.  E lilo keia i Kanawai i kona la e hooholoia ai.

Aponoia i keia la 8 o Iulai, M.H. 1870.

                                                            Kamehameha R.

 

                                                                                    He Kanawai

E pili ana i na lilo o na Luna Kiai Dute Awa.

E hooholoia e ka Moi a me ka Hale Ahaolelo o ko Hawaii Pae Aina i koakoa iloko o ka Ahaolelo Kaukanawai o ke Aupuni:

            Pauku 1.  E pakui ia mai kekahi Pauku hou ma Kanawai Kivila, mahope iho o ka Pauku 552, a penie e heluhelu ai:

            Pauku 552 a.  O kela a me keia moku i oi ole aku kona nui mamua o na tona he elima haneri a oi aku, e haawia he umikumaalua la, mai ka la e hookomoia mai, aka o na la keu, e oi ana mamua o na la i haiia maluna, e ukuia ka Luna i oleloia ma ka Pauku maluna iho,, e ka moku.  O na la Sabati, a me na la kulaia, aole no e heluia ia mau la iloko o na la e ili ai maluna o ke Aupuni ka uku kiai no ka hoolei ana ukana o ka moku.

            Aponoia i kekai la 8 o Iulai M.H. 1870.

                                                            Kamehameha R.

 

English Column.

Foreign Miscellany.

            General Eli Parker, the head of the Indian Bureau, is hereditary guard sachem of the Six Nations, and holda by succession the medal given by Washington to his ancestor, Red Jacket.

            The Beethoven festival opened in New York with a chorus of 2,500 voices, and an orchestra of 600 instruments and Madame Parepa-Rosa. The rink, which holds over 20,000 people, was filled to overflowing.

            SEAMEN'S WAGES. - The Boston Advertiser says the present pay of seamen for short voyages is $30 per month, one month's wages being paid in advance. For long voyages $25 per month is paid, with two months' wages in advance. Men are said to be very scarce in Boston. Owners pay $25 per man to the runners, which is a remarkably high price.

            WHAT THEY GET. - The census takers get two cents for every name taken, ten cents for every farm, fifteen cents for every productive establishment of industry, two cents for every deceased person, and two per cent, of the whole amount for names enumerated for special statistics, and ten cents per mile of travel.

            A Southwestern paper thus epitomizes lunch law: "Four Kentuckians, in jail for murdering a neighbor, had a surprise party from a hundred or two citizens the other night. They hadn't any last words ready, and wouldn't have had time to say them if they had. All leave families."

            A horse was bought in Maine a few weeks since for $400, and, for a five-year old colt, showed good time. He was sold to a Boston merchant for $350. After three days' training at Beacon Park he made his mile without urging in 2:27, and the owner was offered $15,000 for him on the spot.

            A DAIRY TO BOAST OF. - The St. Alaban (Vt.) Messenger says: "Mr. Nahum Bridgham, of Bakersfield, from 15 cows made during the dairy season just closed, 60 tubs, or 3,000 pounds of butter. He sold it for 45 cents a pound, realizing $1,350. He also raised 10 calves, now worth $100, a 1,000 pounds of pork, which he sold for $130 - making, as the proper income of the dairy, $1,280, besides supplying his family. He is now making butter at the rate of one tub a week.

            The Chicago Post, in the course of a modest article of that city, says: "By no possibility can New York extend beyond Two Hundred and Twenty-fifth street. There the Spuyten Duyvil comes in, and bars all progress. Chicago can go to Seventeen Thousand Nine Hundred and Eight-seventh street without obstruction. As 17,987 is greater than 225, so will Chicago be greater than New York in the good time coming. Such is the unasnwerable argument of geography and the earth's surface, as established from the foundations of the world."

            Ackerman, nominated for Attorney General, is at present United States Attorney for the District of Georgia, is a native of New Hampshire, about 57 years of age, emigrated to Georgia 25 years ago, studied law with the late Judge Berrien, was originally a Whig, and always strong national man, opposed to secession, and was among the earlier members of the Republican party.

            TO PAY THE NATIONAL DEBT. - Some jokist, on the strength of the Mercantile Library Lottery scheme and in view of its success, has, the telegraph says, sent the President from California a plan for payisg off the national debt by a grand instrumental gift exhibition, to be held at some centrally located city during the last year of Grant's administration.

            THE CHOLERA. - The cholera has again broken out in Madras and Bombay, and at last accounts its ravages in those hot climates were terrible. The activity of this pestilence in any part of the world naturally excites some apprehensions of danger. In the great cholera years of 1832 and 1849, the cholera reached Europe by sailing vessels, and was brought to this country in the same way. Now, the means of communications are more direct and speedy. The cholera rages in some part of Asia all the time. But it has appeared with more than the usual fatality this year, and the presence of this scourage at ports with which there is so frequent communication, is a sufficient warning against all sanitary negligence.

            A subterraneous outlet to the Great Salt Lake has been found opposite Corinne and between Fremont and Kimball Islands. The schooner Pioneer, Captain Hannah, while sailing in that vicinity last Sunday, was drawn into an opening which is an immense malestrom or stupendous whirlpool, and the descent and circular motion of the water were so rapid and violent that the vessel was made to spin around in it with frighful velocity, and it was only by a high wind prevailing at the time that she was unabled to sail beyond the influence of the whirlpool. Captain Hannah reports that he has no doubt whatever that this opening (never before discovered) is the grand outlet of the lake.

            The London News says that the Queen had, but a short tim before his death, tendered to Dickens the offer of a seat in Her Majesty's Privy Council. The Queen also informed him that she had his works placed in her private library, so that she might always see them.

            Her Majesty opened the new building of the Univeristy of London in Burlington Gardens in person, on the 11th. Many prominent persons were present, including Messrs. Gladstone, Disraeli, Earl Granville and many others. An address was presented to the Queen, and then all became quiet to listen to the "reply," which had been handed her to read. With a grace and good sense that, it is to be hoped, will be widely followed, she handed back the reply, and said in a loud, clear, firm voice: "I declare this building to be opened." Loud cheers greeted this aticism, which were given not only for the Queen, but for the royal family, the Premier and Mr. Disraeli.

            The Earl of Clarendon, whose death is announced, was the son of George Villiers, and a descendant of a brother of the first Villiers, Duke of Buckingham. He succeeded his uncle, the second Villiers, Earl of Clarendon, 1838, being at that time ambassador to Spain, whither he was sent in 1833. He went into the cabinet under Lord Melbourne in 1830, and was again minister in 1846. he was in the Aberdeen ministry of 1853-5 which brought on the Russian war, but continued to be Secretary of Foreign Affairs under Palmerston until 1858, resumed that office in 1864, went out in 1866, and came in again in 1868, just in season to help Reverdy Johnson make his abortive Alabama treaty. He had much reputation as a diplomatist, but was in no sense a great man. His age was 70 years. He was a descendant in the female line of Edward Hyde, the Lord Clarendon of Charles Second's time, who was the famous historian.

 

MARE

            Aper. 17, ma Waialua, Oahu, mareia e Rev. J.N. Paikaili, o Hanaike me Apana.

            Mei 24, malaila no, mareia e Mr. Paikaili, o Naka@walu k. no Maui, me Hoopilimeaai w., no Kekaha @.

            Mei 29, mareia e Mr. Paikaili, o Wahimanao k. me Kemolema w.

            Iulai 2, ma Honokohau, Maui, mareia e Rev. Auperieti, o Kaaihue me Kamaka w.

            Iulai 7, ma Waimea, Hawaii, mareia e Rev. L. Laiana, o Ahai pake me @ Kalawaia w.

            Iune @, ma Waikiki-kai mareia e Rev. H.H. Pareka, o Uiloki k, me Hanaia w.

            Iulai 7, malaila no mareia e Mr. Pareka, o Pele k. me Kahananui w.

 

HANAU

            Iulai 22, ma Kaumakapili, hanauia o Kanehakoui Makakoa w.

            Iulai 5, ma Waikiki-kai hanau o Lauka k. na Luika me Kealaluina.

            Iune @, malaila no hanauia o Pilipo k.

            Iulai 1, ma Kaakopua, Honolulu hanau o Mihama Ahuli w. na Paekukui me Ahuli.

            Iune 17, ma Kaakopua, Honolulu, hanau o M. Nanipua w. na S. Kanehaku me S. Paukuhihewa.

            Mei 9, ma Waihee, Maui, hanau o Kekualopi Punanaakeonaona, na Kapaoa me Elena.

            Iune 6, ma Honokohau, Maui, hanau o Akenako k. na Aiona me Meriasa Aiona.

            Iune 2, malaila no, hanau o Davida k., na Davida me Kekuewa.

 

MAKE

            Iulai 10, ma Honokohau, Maui, make o Moonuna k.

            Iulai 2, ma Waikiki, make o Kailio k., Kukaniloko w.

            Iulai 3, malaila no make o Ua k.

            Mei 16, ma Kawaihaeuka make o Kupele k.

            Iune 20, malaila no make o Kupau w.

            Iune 23, ma Manoa make o Kupehe k.

            Iulai 13, malaila no make o Kuhaumea k.

            Mei 28, ma Waialua make o Lodia Laumauna w.

            Iune 7, malaila no make o Kaneanini k.

            Iune 11, malaila no make o Miss Emma Kaluli.

 

                                                                        HOONEEIA AKU

ke hai aku nei o Mr.UILAMA (William Ryan) i na poe hoaloha a me na makamaka, ua hoololi ae oia i kona Halekuai Alaholo mai a i ka Halekuai Alaholo ma ke kihi o Alanui Nuuanu a me Kauka.  454-3tt

 

                                                                        KUAI EMI! KUAI HOLO!

                                                                        Ma ka hale o Uilama.

Hale kuni Ala Hao o Uilama (Ryan)   Ma ke kihi Alanui Nuuanu a me Kauka

 

                                                                        OLELO HOOLAHA.

Eia i ka Pa Aupuni o Pauoa Apana o Honolulu Elima Lio, a 3 nae lio e kuai kudalaia ana i ka la 12 o Augate, i ka hora 12 o ke awakea-Lio w ulaula hao manamana akau-Lio w ulaula hao N kau K hema-Lio K keokeo ano eha, hao N akua.  Na lio hou mai-Lio k eleele hao ame akau-Lio ulaula hao manamana akau.

                                                                                                P. KAAIHUA. Luna Pa Aupuni.

 

 

                                                                        HE LEO KAHEA.

Ke kahea nei au ia oukou e na kanaka a pau loa e hele mai oukou ma ko'u HALE HUMU KAMAA, a e lawemai oukou i ko oukou mau kamaa kahiko, a na'u no e hana hou me ka uku haahaa loa i oi ae ke haahaa o ka uku o ka hana ana mamua o na Hale Humu Kamaa e ae.  He hiki no hoi ia'u ke hana aku i na hila ano hou, alaila, e hoihoi aku no au i ka oukou kamaa DALA-Eia kekahi, in a e lawe mai oukou i ko oukou kamaa, e pono no e kii koke mai; a in a e kali aku no au a kii ole mai a hala na mahina ekolu, alaila, e kuai aku no au me ka mea e aku.  A ke kauoha nui ia aku nei no hoi oukou a pau, e lawe mai i ko oukou mau noho lio i nahaehae, a na'u no e hana me ka uku haahaa loa.  E loaa no au ia oukou ma ke Alanui Nuuanu, Helu 97.

Honolulu, Aug 2, 1870.                                                                                  ACIU (Pake)

 

 

                                                                        OLELO HOOLAHA.

Ma keia olelo hoolaha ke papaia aku nei na kanaka a pau mai hookipa, a hoaie i kuu wahine ia PAAHANA NORTON No ka mea ua haalele mai oia i ko'u wahi moe a me ka'u ai. a aole loa au e hookaa i kona mau aie.

Kona A..Hawaii, July 29, 1870.                                 John Norton.

 

                                                                        GRUNWALD & SCHUTTE,

                                                                                    I NOHO

                                                            KUAI IHO NEI MA ALANUI PAPU

                                                                        MAKAI O KA HALE KUAI O AKE.

Ua nee ae nei laua a kukulu hale kuai hou ma ke kihi o Alanui Papu a me Hotele, ma ka aoao ma Ewa o ko Ake hale.  Ua hooemi loa iho maua i ke kumukuai ko maua mau lole, o kekahi, ua hooluolu loa ia he 50 hapahaneri ka haahaa, nolaila he mea kupono ia oukou ke komo mai ma ko maua Hale, mamua o ke kuai ana aku ma kahi e Ke hoike aku nei maua i ko maua waiwai hou.

PAPALE WAHINE a KANE, KAMAA WAHINE a KANE hoi, a me na ano e ae a pau.

He mau wai kilohi kekahi o na ano hoaaloha a pau, e like me na WAIALUA, AILA LAUOHO a pela aku.

Honolulu, Iulai 23, 1870

 

                                                                        KINI PAI KII!

                                                MALUNA O KA HALE PAI KUOKOA

                                                E PILI ANA ME KA HALE LETA, HONOLULU.

Ke Pai nei i na KII MAIKAI me ka UKU OLUOLU!

E HELE NUI MAI!

KII PEPA, $3700 no ke KAKINI!

KII ANIANI $100 a hiki i ka $200!

 

EMI LOA KE KU IKE!

Emi loa me ke Dala

Na

MEA HAO

                                                                           MA KA

                                                            HALE KUAI HAO O NUKA,

                                                                        UA LILO IHO NEI IA

                                                           Mr. BILA KONAWELA

NA MEA HAO A PAU O LOKO O KEIA HALE, A E KUAIIA AKU ANA MA NA

                                                            KUMUKUAI HAAHAA LOA

Nolaila, o na kanaka a pau mai Hawaii a niihau, e maekmake ana i

Na laka, na Kui, na Lu,

Na Kuaina Aho lawaia,

Na Lako kamana

Na mea hoonani Noho lio a Kaulawaha,

Na llako mahiai pu mea kanu,

A ME NA ANO HAO E AE A PAU MA KEIA OIHANA,

He pono i na kanaka a pau ke @ e mai maloko o keia hale kuai, mamua o ke kikiki ana aku i na Hale @ @.

                                                            E HOOMANAO

                                    MA LALO O KA KA HALE MU.

HONOLULU, IULAI 2, 1870.

 

                                                            MAHEA LA KA POE

                                                                MAHEA HOI?

            Nolaila, makehewa ke hoi aku ia oukou i kahi e ku nei kona mau HALE KUAI MANUAHI, aka, no kekahi malihini paha i ike a e ia eia

Aia ma Monikahaae.

Aia ma ke Alanui Nuuanu.

Aia ka Halekuai mauka ae o ka Halemahoe.

HE WAHI MANAO KONA IA OUKOU E NA MAKAMAKA.

Ua loaa mai iaia na pahu lole a nui loa, ua kuapiia na lole o kela ano keia ano.

AOLE NELE IAIA KEKAHI KAINA LOLE IKI.

E KUAI EMI LOA ANA, HE KUAI MANUAHI NO HOI.

UA IKE OUKOU I KA MAIKAI O KONA MAU HALEKUAI.

UA IKE NO HOI I KA OLUOLU O KANA MAI KUPAKAKO.

Nolaila, e hele mai kakou e ohi i kona waiwai makepono." 453 2m

 

NU HOU MA EUROPA. NUHOU MA WAIPIO.

            Ua lohe mai kakou, he kaua nui i keia manawa ma Europa, mawaena o Perusia & Farani,

IA WAI LA KA LANAKILA?

            Aka, ua maopopo ia oukou e na makamaka o'u ma WAIPIO, ma WAIMANU, HAMAKUA a me Hawaii a puni, aia no ka HALEKUAI LOLE O KAILA, e ku ana ma keia awawa oluolu o

WAIPIO NEI!

            Ua makaukau au i ke kuai manuahi ia oukou i na ano lole a pau me ka oluolu loa e like

ME KO HONOLULU.

            Ina paha e loihi ke kaua ana maloko, e pu ana paha ke kumukuai o ka lole e like me mamua, nolaila, ua kahea ia oukou e kuai nui i keia wa oluolu.

"UA HOI KA OLU I WAIPIO." 453 2m

 

AUHEA OUKOU E NA KAMAAINA O KA MOKU O KEAWE.

Auhea oukou e na makamaka o KUPA e noho ana ma ka aina o na 'Lii, e hele mai e nana i ka makepono o na Lole ma na Halekuai Manuahi o KUPA ma

KAILUA A ME KEOPUKA,

            Ua hiki ia'u ke kuai ia oukou i na mea a pau me ka oluolu, a emi iho na kumukuai o na Lole o'u mamua o na mea e.

            Eia kekahi; makemake au e kuai i ke KOPE, a ua hiki ia'u ke haawi i ke kumukuai pii loa a oi aku mamua o na mea e ae. Nolaila, e lawe nui mai i ke KOPE, a kuai mai ia'u, a ohi iho i ka Lole, alaila ike maka oukou i ka oiaio oa ua hoolaha nei. 453 2m

 

OLELO HOOLAHA.

            KE PAPA IA AKU NEI NA KANAKA A PAU, AOLE e hele wale a hana ino wale, a i ole ia, ho-a wale ana i na Bipi, na Lio, a me na Miula ma na Ahupuaa o

HONOKAWAI, KAHANA, MAELEPAI,

ma Kaanapali, Maui, me ka loaa ole o ke kauoha mai a'u aku. Ina e loaa na mea i papa ia, e hoopiiia no e like me ke Kanawai. EDWIN JONES (Keoni).

Lahaina, Iulai 14, 1870.

 

JOHN NEILL,

MEA HANA [KI] A PU HOI,

MA KA HELU 40, ALANUI PAPU!

            E HANA no oia i na mea a pau o na PU-KAUPOOHIWI, MEKINI HUMUHUMU a me na METALA o na ano a pau. E kuai pu ia aku no hoi ma ke kumukuai haahaa loa, na LU, na lako PU, na PU-KAUPOOHIWI, na PU-PANAPANA, na KI, na LAKA a pela aku.

Honolulu, Iulai 23, 1870. 451-2m

 

Na Mea Hoohiehie o na Wahine.

            MA NA MOKU I KU HOPE MAI NEI, UA LOAA MAI I KA MEA NONA KA INOA MALALO iho, na lako hoohiehie o na wahine - Na Pua Lole, Hulu, na Lei A-i Pupu, Papale, Iho Papale, na Pua Kanikau holookoa a Hapa Kanikau. Eia he mau Kalepa @ Pelekane na Mikina-lima maka a pena a Thompson, Veleveta Kilika, @ Lipine, na mea ulana a pela aku, a pela aku. E kuaiia no lakou ma ke kumukuai makepono ma ka Halekuai o Mrs. McDOUGALL.

Helu 23, Alanui Papu, Honolulu. 443-tf

 

OLELO HOOLAHA.

            Owau o LUI (pake) kupa Hawaii e noho ana ma Nuuanu mokupuni o Oahu, ke hookapu loa aku nei au i kuu Aina Hoolimalima ma Niolopu, Nuuanu, aole o'u makemake e komo kekahi kanaka, holoholona, pipi, lio, hoki, miula, puaa, kao, pelehu, moa, a me kekahi mau mea e ae. Ina o ka mea kue i keia, alaila, e hiki no ia'u, a i ole o kuu hope paha, ke hopu, a hoopiiia ma ke kanawai. Ina e komohewa na lio, pipi, hoki, miula, e uku $1.00 no ke poo. No ka moa, pelehu, kao, puaa, a pela aku e uku i hapaha dala. E lilo keia i kanawai mai ka la 15 aku o Iulai, 1870. 452-2ts LUI (pake)

Honolulu, Iulai 25, 1870.