Ka Nupepa Kuokoa, Volume X, Number 8, 25 February 1871 — Page 1

Page PDF (1.83 MB)

This text was transcribed by:  Christal Matsumoto
This work is dedicated to:  Alice KaleioLiloa Holokai

Ka Nupepa Kuokoa

KE KILOHANA POOKELA NO KA LAHUI HAWAII.

 

BUKE X.  HELU 8.  HONOLULU. FEBERUARI 25, 187@  NA HELU A PAU 482.

Ka Nupepa Kuokoa.

English Column.

            SPECIAL NOTICE.—The regular weekly edition of th@ KUOKOA is now 3000 copies, and the paper circulates extensively on Hawaii, Maui, Molokai, Oahu and Kauai.  Advertisers, who wish their business notices read all over the group, will please make a note of this.

            The daily cost of the war to the Germans during its first four months was $750,000 in gold.  But that does not rival the war expenses in the rebellion, which reached $2,000,000 a day, in currency.—

            California adds another contribution to her list of wonders.  Several live lizards have recently been found embedded in fir trees discovered in a forest near Calistoga.  They are unlike any species now known.

            A gentleman purchased a quantity of supposed milk at a Boston restaurant a few days ago, and a few hours afterward found his purchase had “settled,” the top being clear water and the bottom a poor quality of flour.

            Two young men in Troy, “master mechanics,” built a boat in their cellar to let on shares during the next season.  It was finished a day lately, when, to their chagrin, they found the “boat” too large for the door.

            A Detroiter who took a flask of whisky with him on a shooting trip, struck a race track in the suburbs on his return, and walked round it all night, wondering why he didn’t get to town.

            A farmer’s boy, on Muscatine Island, has a very large rat, which he has domesticated and trained to do various amusing things—among them, the getting upon its hind feet and, at a signal from its little master, attempting to crow like a rooster.  The rat will follow the boy as a puppy does its master.

            Hippophagy is introduced in London.  A man has been arr@sted and held for trial on a charge of having, by his own confession, been in the habit of slaughtering large numbers of horses to be manufactured into sausages.  He has in operation one boiler capable of boiling down two or three horses at once.

            Trochu has ordered the Prussian officers whom he held as prisoners of war, to be sent back to Versailles.  He previously had them conducted through the immense stores of provisions and munitions of war which are collected in Paris, in order that the enemy might be disabused of the idea that further resistance was impossible.

            A San Francisco undertaker claims to have discovered a new method of preserving the dead human body.  By his process he petrifies it.  He exhibits a body that he petrified in July, 1868, and it exhibits no signs of decay.  When struck, says the editor of the Morning Call, it gives out “a ringing, metallic sound.”  The color of the flesh is not changed.  All this is very wonderful, if true but it is of questionable utility so far as the human body is concerned.

            Rat-hunting is now vigorously carried on in Paris to meet the demands of the restaurants.  A simple plan has been devised for the capture on these now valuable rodents.  Holes are made in the bed of the sewers, and filled in with soup de glucose, a thick and sweet liquid.  The rats, attracted by the flavor, rush greedily to feed, and immediately fall into the holes from which they are unable to escape on account of the glutinous nature of the soup, and thus they are daily captured by thousands.

            A special despatch from London, of the 14 th January says a treaty between Prussia, Russia and the French Empire, is talked of upon the following terms : First—modification of the commercial treaty of 1860.  Second—The Oriental question to be henceforth regarded as a secondary matter by France.  Third—That the portion of Belgium known as French Flanders is to be annexed to France in lieu of Alsace, and Alsace Luxembourg to be annexed to Germany.  It is supposed that the latter proposition will satisfy the amour prepre of France and reconcile the people to restoration.

 

HE KII NO KA ALIHIKAUA E ALAKAI ANA I NA KOA I KA MANAWA HOOUKA KAUA

 

Pa.apala mai Farani mai.

HELU 3.

Ameins, Nov, 1870.

            No ko’u makemake ole e hoomanawanui aku i ka noho’na panukuia iloko o Parisa no kekahi manawa hou aku, hooholo iho la au iloko o’u, e haalele ia Parisa.  Hoolimalima iho la au i lio holo loa, e hoono@ okoa aku ai e holo i na mile he kanawalu i Ameins.  Ia’u e nana ana a e holo ana, me ka ike aku he ewalu hora e holo ai, alaila, hiki aku i ke kulanakauhale kahi a’u e holo aku nei e komo, ke lelele wale la no ko’u oili i na minute a pau, o ko’u ike aku i ka hihio mai o na poka a na pukaupoohiwi a na koa Farani k@ pololei, (Franetireur) a i ka poka p@ha a na koa kaua lio Perusia Ulana, a mai ka winiwini mai paha o kana mau ihe, i ku iho ai au a nee ole aku imua.  Aka he mea ole wale no paha ka makau ana no ka hopuia, aia wale no a ku ka lio i ka poka, alaila, manao @e au, ua heluia ka maua mau la.  Aole loa he makau, a aole hoi he hopohopo.  I ko’u komo ana aku i Ameins, hopu ia mai la au he pio, a halihahia aku malalo o na koa ikaika, mai kekahi alii koa a i kekahi ; a mahope loa, oiai i ko lakou ike ana, aohe au he Perusia, aole hoi he mea e hoopoino aku ai i kekahi, hookuu mai la lakou ia’u.

 

NA LAWE LETA MA KA BAL@NA.

            I kela a me keia akolu la, e loaa mai ai ko’u mau palapala mai Parisa mai, maluna o ka baluna, a mai na makamaka e ae e noho ana ma na wahi e, no lakou na poo nemonemo a me na makahiki i makemake ole e komo pu mai iloko o keia ana.  A hiki mai i keia wa a’u e kakau nei, ua noho alii ae la ka maluhia iloko o Parisa, a ua hooholo lakou pakahi, o ka lakou akioma e kaua a make a lanakila.  Ke hana la na kamaaina i ka lakou mau hana mau, me ka hapa ikaika, me na pu ma na aoao, i makaukau i in wa a pau.  Ua piha mau ka lakou pu a o na pepeiao a pau, ua hamama no ka hoolohe aku i ke kani a ka pahu, e kena mai ana ia lakou e hele aku i kahi o na kulana.  Ma na la Sabati, ke pinana nei na kanaka maluna o na kiekiena, a e nana aku ai mawaho o Parisa a me na papu, i ikeia aku ai na papale mahiole hao o ka enemi ; e kiai ana i ka hailona a ka baluna e lele ana, e hai mai ai i na kanaka, e hanu waha ae ai hoi na hanu paupauaho i uhauhaia i na wa akea, mawaena o na koa kiai mawaho loa aku ; e kiai hoi i ka aina nona “ke aupuni o na pu Chasepots” a me na pukuniahi raifela ;--e hoolohe aku hoi me na pepeiao e kue ana i ka lepo, no na holo kiauau mai a na koa kaua lio ;--i ke pahupahu mai no hoi a na kapuai o na koa hele wawae, a i ka hoo@ ana a ka leo make o na pukuniahi nunui.  Ua hooholo kela a me keia e hana io e like me ka hiki iaia, e auamo hoi i na hoounauna ana a kekahi i kekahi, e paa hoi i na okana aina i makaukau me na koa i kauaia mai nei, i mea e lawe mai ai i ke ola a me ka lanakila.

            O na wahi @ehia keia o ke kii o Saraboro, i hoomau loihiia mai ai ka mailaniia ana, ano he puu mokaki o na lei, na pua a me na naau kaumaha ke ahu ana.  He mea pahu keia e hoala hou mai ai i na hoomanao ana aku i na mea i loaa ia Farani mahope loa aku nei, a he mea hoi e manaoia aku ana e loaa pu mai.

            O ka pa nui mawaho o ke kulanakauhale o Parisa, e kau pale ana i ke kulanakauhale okoa, ke hulali mai nei na pukuniahi, a ke mino aka mai nei na papa niho o ka poe puni lealea o Parisa, e henehene aku i ka enemi e hou mai nei e komo iloko o ka uluhe, na mea nana i poai p@ni ae i ke kulanakauhale me na mea paa.  Ke hoomakaia mai nei e hookahe i ka wai maloko o ka auwaha eli mamua iho o ka pa kau pale nui, i mea e ikea ho ai, he mokupuni kaokoa ke kulanakauhale o Parisa, i hoopuniia e ka wai, nona ka hohonu he kanakolu kapuai.  He mau kaupale okoa a ikaika kekahi i hoolalaia mamua iho o kela a me keia puka komo o na pa, a pela auanei na kanaka o Parisa e hoomaka mai ai e hoomaikai i keia enegine kaa puahi e niniu kuloko nei.

            Ua hakahaka o lalo o ka aina no na lua mine, mea pahu, (torpedoes) ahi Helene a me ka petaroliuma, (petroleum) a ua makaukau hoi e lele mai n kaupale aku.  Ua makaukau na pu huila mekini a Cail, e hookikina aku e lele, i mau tausani poka i ka minute, no ka mamao he mile a me ka hapa paha.  Aia no hoi maloko o ka muliwai he mau moku kaua liilii paapu wale.

            O na pukaa o na wahi hoahu mea kinohinohi a me na kii hao, ua hooheeheeia a ua hana hou ia i mau pu.  Ua hoalaia he puali ku i ka wa, e hoohalua ai i ka poe eli auwaha, e kiai i na lapelape ahi mai na poka pahu mai, a e malama ai hoi ia Parisa mai ka lilo ana aku i mea ole me he Atenai la, Alexacaria la, me he Felorena la a me he Roma la.

            O na kanaka a pau iloko o Parisa, ua lako wale no i na mea kaua ; a i kela la keia la, a i kela ki hakahaka ana keia ki hakahaka ana me ka enemi, ua @ ae ia me he mea la he k@a i@, a ua hoopaipai ae hoi i mau pu@l@l@ o @ mau kanaka koa.  O ka poe koa kahiko loa e uku makahikiia nei, a o na koa o Sa@a Helena i haawi med@, ua ala ae lakou e hana i kekahi hana.  O na poe hana keaka o Parisa a me ko lakou mau kokua he lehulehu wale, ke hoohui nei lakou i mau puali koa okoa.

            O na makai o ke aupuni Emepera, ke kukulu nei lakou i puali okoa ; a no ka @ o ka lakou mau hana pono mua, ke manao pono nei na Luna Aupuni, e hoomaikai a e manaoia aku i ka lakou mau hana.  O ka olelo @ a ke aupuni, e hooholo ana e kahea i mau koa gorila, ua @ hoi ia i mea @ na kanaka e hoop@ ae ai ia lakou, ka poe i @ lealea no lakou iho, a kakau penikala ae la i ka lakou mau olelo pakui, ma ka olelo kauhana, e olelo ana, aole e haawi i aina a papu paha, oki loa aku hoi ka uku @ a haawi walke aku i hookahi moku kaua, aole e loaa.  Ke waiho hamama nei na puka pa nui, a i ole ia, o na alakaha huki i o a ianei, mai ka hora 7 o ke kakahiaka a ka hora 7 o ke ahiahi, i kamailio mau ai lakou me na papu mawaho aku o ke kulanakauhale.  I ka ike anan o ke koena o ka poe “haahaa loa” o Parisa, i ke ano kupilikii o na hana maloko o Parisa, hoakoakoa ae la lakou ia lakou iho, a kapa iho la ia lakou he mau Makai, malalo o ka manao, ua ike lakou maloko aku o na puka aniani, i ke ano o ka hoailona o ko ka enemi hiki ana mai, (no ka mea, o ka hoailona o ko na Perusia hele ana mai, me na kukui ano malamalama, ulaula a uliuli) a nolaila hoi, ina e ike keia “poe haahaa” i ke ano o na kukui e like me ia i na kauhale o Parisa, komo aku la lakou iloko o ia mau hale noho ; a ina e loaa aku he makuahine a he lede paha, aohe nae na kane, hoomaka lakou e hao wale, a aihue mai i na wahine, oiai ua pau na kani i ke kukulu ia maluna o na pa i mau koa.  O kekahi hoi, he 30,000 o na hale noho iloko o Parisa e waiho wale nei ; o ke kumu o ka waiho kaawale o ia mau tausani hale, o ka pololi,  Aka, o Gen. Trochu nae, ka mea nona ke akamai a me ka naauao e pii ae nei i kela me keia la, ua hoopaa kela, e hookolokoloia ma ke kanawai koa na kanaka powa a pau, i loaa aku e hana ana ma keia ano ; a ina e kau ia ka hoopai, eia wale no, o ke kipu aku a make koke.  He 15 wale no minute e haawiia no ke Kahunapule, e ninaninau ai no ka hewa o kela kanaka, mamua o ke kupuia ana aku.

            Mailoko mai o na pa holoholona ol@ o ke kulanakauhale, he 100 bipi kauo a me 1,000 hipa e pepehi mau ia nei i kela a me keia la ; a o ke kuai ana aku a ka poe kuai io holoholona, ua hoopaaia ke kumukuai e ke aupuni.  Aka, o ka Hui Boss nae, he 2000 ona mau lio, a e mohai ana o Cabby i kona waiwai, i pakele ai kona aina.

            O ke lele ana o ka baluna lawe leta, oia mea hookeke okoa ia a na kanaka e hele ai e ike.  Ua pa ia a puni ma kahi akea, a mailoko ae olaila e hooleleia ai.  He hookahi hapaha Farani e uku aku ai, alaila, loaa kahi e noho ai, a me ia uku hookahi no hoi e nana ai oe i ka lele ana o ka baluna maluna o na laina Perusia, mailoko aku o ka ohenana nui, (telescope).  O na loaa o keia ua waiho kaawaleia, no ka waihona o na koa eha.  O ka baluna hope i hooleleia ma ka’u ike hope ana a holo ai au, oia ka baluna i kapaia o “Saraboro,” a ua pii hanohano ae oia mai ka uluao@ ae a na leo kahea, “E ola ka Ripubalika.”  O ka mea nana e hoolele ka baluna, i ka wa i hooiliia aku ai o ka eke leta iluna o ka waapa, apo mai la i kana wahine a me na keiki, oiai lakou e awe walania ana.  O ka lua o na mea nui a’u i ike ai ia wa, oiai ke kokoke ana e pii ae ka baluna, hiki mai ana kekahi alii koa kiekie, a hoouka aku la i kekahi mau palapala pili aupuni, no na Luna Aupuni ma Toua, a hookomoia ma na pakeke mawaho o ua kanaka nei, i hanaia no na palapala aupuni.  Oia mau palapala pili aupuni, ina e hopuia, o ka mea pono wale no i na kanaka la e hana ai, o ka haehae, mamua o ka haule ana aku iloko o na lima o ka puulu ilio