Ka Nupepa Kuokoa, Volume X, Number 27, 8 July 1871 — Page 1

Page PDF (1.55 MB)

This text was transcribed by:  Kamaile Pahukoa
This work is dedicated to:  Kamehameha Schools Maui High School

Ka Nupepa Kuokoa

KE KILOHANA POOKELA NO KA LAHUI HAWAII.

BUKE X. HELU 27. HONOLULU, IULAI 8. 1871. NA HELU A PAU 501.

English Column.

Letter from the Publisher.

No.2.

NEW YORK CITY, June 4, 1871.

To the Readers of the Kuokoa : -

     I arrived in this great city yesterday, 33 days from Honolulu, having stopped in San Francisco, Salk Lake City, Chicago and Rochester, to see friends and the famous sights to be seen in each, for they are all large and remarkable cities. But before I speak of what I saw in them, I must tell you how our party left San Francisco in one of the finest, Pullman Palace Cars, which, are to be found on the American railroads. This car was fitted up with sofas, easy chairs and sleeping berths, so that we could sleep at night in the car as comfortably as in a hotel. There was a cookroom, table, dishes, &c., so that we had our meals on the car every day. Our party consisted of Judge M Bride and wife, Rev. Mr. Dole and wife, Sir Charles Clifford and son, H. M. Whitney wife and daughter, Mr. E. P. Adams, Mr. Hiller, Mr. Hoffschlaeger, and several others all from Honolulu- 18 persons in all. We had this car all to ourselves, and were like a family in it. So we started from San Francisco on our long journey over the American Continent, on this new iron road of which we had heard so much. As soon as we got in the car and were all seated, the iron horse, which was to draw us up and over the Rocky Mountains side, snorled and shrieked his wild notes, and then started off dragging us along over the iron rails so rapidly that we could hardly see the houses and trees past which we flew like a bird. You have never ridden in a railroad car, so that I cannot explain to you just what it is but perhaps the printers will put in here a picture of a railroad train, which will show you how it looks. All day we were moving fast, our strong iron horses (for we now had two engines) pulling us, Up the steep Mountain side, till we were 7,000 feet above the sea. And here we came to an awful place, where the cars had to creep carefully around a high and steep mountain, down which we could look 2,000 feet almost directly under us. If the iron horse should change to make a misstep and run off the iron rails, it would carry all the cars down the steep mountain and smash them, killing every passenger. Such an accident has never yet happened. It is a fearful place to ride along, and makes the timid ones shut their eyes and hold their breath They call it “Cape Horn” because it so much resembles the famous cape in South America, past which all our whaleships have to go in returning home, and where so many vessels are lost. Soon the cars rush into tunnels dug out of the mountains, and in these tunnels it is as dark as midnight, They are cut through the mountain ridges, so that cars will not be compelled to go over their summits. All our company wanted to visit Salt Lake City, the home of the Mormons, which is located among the mountains, faraway from the @ cities of America. So we telegraphed to Brigham Young, to ask if he would @ our car to go from Ogden to his city over his railroad. He replied, “Yes come along.” Just two days later leaving San Francisco, we reached Ogden, where our police car turned from the Pacific railroad, and run on the Mormon railroad 40 miles to Salt Lake City. It was a charming day, like the one in our own lovely islands, but the tops of the mountains around us were all covered with snow, like Mauna Loa in winter. Soon we were in the famous city of the Mormons, of which we had heard so much, and leaving our car we all went together to a hotel, kept by Mr. Townsend, a Mormon gentleman, who has several wives, according to the custom of his people. Here we spend the day, looking around the city, and were all pleased to find it so large and pleasant. Its streets are very broad, with shade trees growing along the side walk, and through every street flows a small brook, which serves to irrigate the gardens, and give them pleasant, cheerful appearance. I went to some of the printing offices to see their papers, and talk with the editors, most of whom knew me and welcomed me there. I was surprised the next morning to find the following in one of the papers:

VISITORS FROM THE FAR WEST.- We had the pleasure yesterday of receiving a call from an old journalist of the Sandwich Islands, Henry M. Whitney, Esq., formerly proprietor of the Honolulu Advertiser, which paper he conducted for more than 15 years. Mr. Whitney left the Sandwich Islands on the 1 st of May last, and is about to visit the East, from which he has been absent for some years. He showed us a copy of the Hawaiian weekly called the “Nupepa Kuokoa,” which has a circulation of about 3,000. We were very much interested in the information it contained, and we are half inclined to published a few extracts, but since very few of our readers understand the Hawaiian language, we have determined not to attempt the feat. Mr. Whitney came from San Francisco with quite a party from Australia and the Sandwich Islands, in the Pullman Palace car “Sirnia,” which will take them through to Chicago. Among the distinguished gentleman of the travelers are Judge Widemann and Jude M’Bride, of the Hawaiian Supreme Court, Sir Charles Clifford and son of Australia, E P. Adams, Esq, a lending auctioneer of Honolulu, and others. The party leaves to-day for the East.

     Here I found Mr. Cannon, who was formerly a Mormon Missionary in Oahu, and translated the book of Morman into Hawaiian. He is now a Mormon Bishop, and is one of President Young’s chief men. He appeared glad to see me, for he knew me in Honolulu; and he told me all I wanted to know about the Mormons and their prospects. We went to their church, a large building, where 13,000 persons can sit and listen to President Young. They have in it a huge organ, as large as twenty organs of the size of that in the Kawaiahao Church. It has 3,000 pipes and takes four men to blow the bellows. The organist came in and played several tunes, which filled the great church with loud music and delighted us all. Then we visited the temple which is now being built. It is 18 years since it was commenced, and they have only the foundation laid. They expect it will take fifty years to complete it, when it will be the finest church in America, and cost one million of dollars. In the afternoon, Mr. Cannon called around to the hotel, and invited all the ladies and gentleman of our party to go with him, and visit President Brigham Young, who had expressed a wish to see me and the party from Honolulu, for he had always taken much interest in the Hawaiian Islands, His residence is surrounded by a stone wall, like the palace premises to Honolulu. When we arrived, he welcomed us very cordially into his reception room, where were also gathered some of his councellors of State. He had many questions to ask about our islands, our chiefs and people, and was happy to hear we were prospering. He told us about his people, his government, and religion, and gave us much information which was new to us. He is a large stout man, about 70 years of age, but had few or no gray hairs, and is just as active and talkative as a man only 40 years old. The Mormons love him and think he is the true prophet of God. But we do not think so, for they do not take the Bible for their guide, but they believe the book of Mormon to be the true bible. When my wife and I expressed a wish to see One of his Wives, he sent for his carriage, and in it we were conveyed to another part of the city, where we met the lady and has a conversation with her about her religion and polygamy. President Young had twenty three wives, but he does not live with but one. He supports them all in separate houses. He said to me, “Those people who think that I marry many wives to sleep with them, are very much mistaken. I marry them to support and protect them.” This system of polygamy, how ever is wrong, and contrary to the laws of God and man, and the time must soon come when the Mormons themselves will see it to be wrong and be compelled to forsake the unlawful practice. In the evening, some of our party went to the theatre, in order to get sight of Brigham Young’s family. He was there himself and 16 of his daughters. One of them took part in the theatrical performances. So ended our visit to Salt Lake City. We were all very much pleased and instructed with our visit, and our conversation with Brigham Young and one of his wives, and we left the city with a pleasant memory of the day spent there,

Aloha nui to you all.

                                                                                                                     H.M. WHITNEY

 

Have the courage to wear old clothes until you pay for your new ones.

 

Palapala mai ke Kapena mai o ke “Kuokoa.”

HELU 2.

Na Ioka, June 4, 1871.

I KA POE HELUHELU KUOKOA:

Inehinei, hiki mai la au ma keia kulanakauhale nui, iloko o na la he 33 mai Honolulu mai, me ka noho ana ma Kapalakiko, Loko Pankai, Kikako a me Rokeke, (Rochester) e eiki i na makamaka a me na hiohiona maikai kaulana o ia mau wahi pakahi, no ka mea, he mau kulanakauhale nui a nani wale no lakou a pau. Aka, mamoa o ko’u kamailio ana aku no na mea a’u i ike ai ma ia mau wahi, he pono ia’u, e hoike e aku i ke ano o ko makou haalele ana ia Kapalakiko, i loko o kekahi o na kaa alii nani loa o

 

Na Kaa Ahi Hale Alii o Kanakahuki,

i lona maluna o na alanui hao o Amerika, O keia mau kaa ahi, ua hoolakoia me na punee nolunolu, na noho pulu hilinai a me na keena moe, e hiki ai ke moe ma ka po a oluolu, me he mea la aia no i ka Hotele kahi i hiolani ai. Aia no hoi me ua kaa nei o makou, he keena kuke, pakaukau, hale pa a pela aku, i mea e hiki ai ia makou ke paina maluna o ke kaa i na la a pau a makou e holo ai maluna o ke ala hao. O ka nui o ko makou huakai. O ka nui o ko makou huakai, o Wilimana Lunakanawai a me kana mau kaikamahine elua, o Kakina (D. McBryde) Lunakanawai o Kauai a me kana wahine, o Haku Charles Clifford a me kana keiki, Rev. Daniel Dole a me kana wahine, Henere M. Wini, kanu wahine, Henere M. Wini, kanu wahine a me ke kaikamahine, E. P. Adamu, Mr. Hiller, Mr. Hoffschlaeger a me kekahi poe e ae mai Honolulu mai-he 18 ka huina pau loa. Ua hoolimalimaia keia kau no makou wale no a pau, a ua like makou me he ohana hookahi la iloko ona. Nolaila, ua hualele makou ia Kapalakiko, a holo aku ma ka makou huakai hele loihi, maluna aku o ka aina puni ole o Amerika, maluna o keia alanui hao a kakou i lohe ai a nui. I lawe no ia makou a pau iluna o ke kaa, a noho iho, o ka manawa no ia o ka lio hao nana makou e huki aku maluna a iho ma kela aoao o na mauna Pohoku, i hoomaka ai e kani kona ihu, a kakani ae la kona mau leo mele hihio, a niniu koke ne la kona mau huila hele huhu, e kaili ana ia makou maluna o ke alanui hao me ka wikiwiki loa, a no ia mea, ua hiki ole ia makou ke ike aku i na hale a me na laau e hala ana i ka wa a makou e lele ana me he manu la. Aole paha oukou i holo maluna o ke kaa ahi, a nolaila, aole e hiki ia’u ke wehewehe pono aku, pehea la ia, aka, malia paha, o ho o iho na keiki pai maanei i wahi kii o ke kaa ahi, nana e hoomaopopo aku i ka nanaina. I na la a pau a makou e nee ana imua, e huki mau ana no ko makou lio hao, A pii makou ma na aoao o na Mauna, a hiki i kahi he 7,000 kapuai ke kiekie maluna ae o ka ilikai. A maanei, ua hiki mai makou ma kahi ino loa, oia kahi a he kaa e poni akahele ae ai ma ka aoao o ka pali nihinihi; a ina a nane iho ilalo, me he la 2000 kapuai ke kupololei malalo iho o makou. Ina e kapeke ihi no ke keehi ana o ke kaa mawaho ae o ka mawae hao,, o ka haule no ia o ke kaa ilalo o ka pali, a nahaha liilii, a make pu na ohua a pau maluna iho. Aole nae i halawai iki mai kekahi poino ma ia wahi. He wahi ino loa keia ke holo aku, a ma laila e paniia ai na maka o ka poe hopohopo, a uomi hoi i ka hanu. Ke kapaia nei ia wahi e lakou, o “Lae Han,” no ka mea, ua aneane like loa keia wahi me ka lae kaulana loa ma ka hema o Amerika Hema, kahi a ko kakou mau moku okohola e holo mai ai mai ka home a e hoi aku ai i ka home a me kahi hoi on na moku i poho a nalowale malaila. Aole no i emo, komo ana ke kua iloko o ka pali i eliia a puka ma kela aoao o ka mauna; a moloko o keia mau alanui komo puli, he @, e like me he aumoe la ke komo aku. Ua eliia aku keia mau alanui, maloko aku o na kualono, i mea e kono ole ia ai na kaa. ahi e pii loa ma na piko o na mauna. O ko makou huakai a pau ua makemake like e makaikai ia Loko Paakai, ke kulanakauhale o na Moremona, a i ko mawaena o na mauna, i mamao loa niai ka pilikana ana mai i na kulana kau hale kanaka nui o Amerika. No ia mea, ua telegrapa aku makou ia Barigama Iana, (Brigham Young) e ne mai oia i ko makou kaa ahi, e holo aku mai Ogden, maluna aku o kona alanui hao, a hiki i kona kulanakauhale. E kana pune: “Ae, e hele mai.” He elua ponoi no o makou la, mahope iho o ka hualele ona ia Kepalakiko, hiki ana makou i Ogden, a noalaila i hoohuhia ne ai ka ihu o ko makou koa ahi, mai ke alanui kaa ahi aku o ka Pakipika, a holo aku la maluna o ke alanui hao o ka Moremona, he 40 mile a hiki i loko Paakai. He la kalue ia o na lani, e like me na la kalae o ko kakou mau mokupuni aloha, aka, o na piko o na mauna e poai ana ia makou, ua kau mau ia no lakou e na ohu, e like me Mauna Loa i ka hooilo. Ia makou i hiki mai ai i ke kulanakauhale kaulana o na Moremona, a kakou i lole wale ai, a haalele iho la makou i he kaa ahi, a hele aku la iloko o ka hotele, i malamaia ho e Mr. Townsend, he Keonimana Moremoana, nona na wahine lehulehu, i kulike ai me na mea i maa i na Moremona. Mannei, ua noho makou he hookahi la, e mana ana i ke kulanakauhale, a ua oluolu makou a pau i ka ike ana ia kulanakauhale nui oluolu. O Kona mau alanui, ua palahalaha, me na laau malumalu e ulu ana ma na kapa alanui; a ma kela a me keia alanui, e kahe onu he mau kahawai liilii, i mea nana e lawe aku ai e hoomau maluna o na mahinaai, i haawi mai ai na hiohiona i na helehelena oluolu. Mannei, ua ko,o au malolo o kekahi o na hale pai, e ike i ka lakou mau pepa, a e kumakamailio me ko lakou mau Lunahooponopono. O ka nui o lakou, ua ike mai a hookipa mai ia’u malaila. I kekahi kakahiaka ae, ua haohao loa au i ka ike ana iho i ka hunahuna malalo iho, i puka ma kekahi o ko lakou nupepe; a penei no ia: “NA MAKAIKAI MAI KE KOMOHANA LOA MAI.- Inehinei, ua aluolu loa makou i ke kipa ana mai o kekahi o na Lunahooponopono nupepa kahiko o ka Pue Aina Hawaii, oia o Henere M. Wini Esq., ka Ona k ka nupepa Advertise o Honolulu, ka nupepa ana i hooponopono ai no na makahiki he 15 a oi aku. Ua haalele o Mr. Wini i na pae moku o Hawaii, ma ka la i o Mei, a eia oia ma kana huakai makaikai e hele nei i ka Hikina, kahi ona i kaawole aku ai no na makahiki he loihi. Ua hoike mai nei oia i ke kope o ka nupepa Hawaii, i kapaia ka “Nupepa Kuokoa,” nona ka poe lawe pepa, he 3,000. Ua olioli loa makou i na manao maloko o ia nupepa, a ua paonioni no hoi makou e hoolaha aku i kekahi mau manao pokole o ia nupepa, aka, mahope iho nae, manao iho la makou, he kakaikahi wale no o ko makou poe heluhelu i ike i ka olelo Hawaii, a nolaila, ua hoole makou i ka hoao ana e hoopuka aku. Ua holo mai nei o Mr. Wini mai Kapalakiko mai, me kekahi huakai o ka poe makaikai o Nu Holani a me na mokupuni mai o Hawaii maloko o ke kaa ahi Hale Alii “Sarnia” (Sania) o Kanakahuko, (Pullman) nana e lawe aku ia lakou a hiki i Kikako. Mawaena o ka poe kaulana o keia huakai makaikai, oia o Wilimana Lunakanawai o ka Aha Hookolojolo Kiekie o ko Hawaii pae aina, o Haku Clifford a me kana keiki no Nu Holani, E.P. Adamu Esq., kekahi o na luna kudala nui o Honolulu a me kekahi poe e ae. I keia la, e haalele una ka huakai ia anei, a holo aku i ka Hikina.”

     Maanei, na halewai no me Mr. Cannon, he kumu Misionari mua, i noho ma Oahu, a nana i @ i ka buke Moremona ma ka olelo Hawaii. He Bihopa Moremana oia i keia wa, a oia hookahi hoi ko Peresidena @ Iana kunaka nui. He helehelena olioli kona i ka ike ana mai ia’u, no ka mea, ua ike mua oia ia’u ma Honolulu, a ua makemake oia e lohe mai ia’u, no ka mea, ua ike mua oia ia’u ma Honolulu, a ua makemake oia e lohe mai ia’u aku, no na mea a pau e pili ana i ka hoomana Moremona a me ku manaolana no ko lakou holomua. Ua hele pumana i ko lakou halepule, he hale nui, e pau ai ka 13,000 kanaka ke noho a hoolohe i ka Bargima Iana haiolelo. Aia maloko o ia halepule, he @ nui launa ole mai. Ua like kona nui me na ogana he 20, i like me ko Kawaiahao ano ke hui ae. He 3,000 na ohe  ona, a heeha mau kanaka nui ana e pauma i kona opu-makani. Komo mai la ka mea hookani, a hookani iho la he mau leo mele, a hoopiha ae la i ko ka hale me kona mau leo mele, a ua mahalo makou a pau, Mai laila aku, makaikai makou i ka luakini e kukuluia nei. He 18 ae nei makahiki mai ka hoomakaia ona mai o kona kukulu, a o kahi kahua wale no kai ku. Ke manao nei lakou, e hiki ana na makahiki i ke 50, alaila pua i ke kapili; a ina e paa, oia ka oi o na halepule ma Amerika, a e kiki ana ka lilo i $1,000,000. I ka auina la, ua hele kino mai o Mr. Cannon i ko makou hotele, a kono mai la ia makou a pau, i na kana a me na wahine, e hele pu me ia i ka makaikai. O Birigama Iana mae, ua hoike e ae ia i kona makemake, e ike ia’u a me ka poe o ia huakai mai Honolulu mai, no ka mea, ua makemake mau oia i na mea a pau e kamailioia ae ana no Hawaii. O kona wahi no hoi ua hoopuniia e ka pa pohaku, e like me ka pa alii ma Honolulu. I ka wa a makou i hiki aku ai i kona wahi, hookipa mai la oia ia makou me ka maikai loa, maloko o kona keena hookipa, kahi hoi i hoakoakoa e ia ai kekahi o kona poe alakai o kona aupuni. He nui loa kana mau ninau i ninau mai ai no na mea e pili ana i ko kakou pae aina, na’ulii a me ka lahui, a ua oluolu loa hoi i ka lohe ana, ke holo mua nei kakou. Ua hoike mai oia ia makou, i ke ano o kona poe kanaka kona aupuni a me ka hoomana, a ua waiho mai oia i na olelo hoohulihuli i malihini ia makou. He kanaka nui puipui oia, i kokoke e 70 makahiki, aka, he mau ohohipa ka kakaikahi paha kona, a e ole, he nele loa no paha’ a ua like ke kakahele o kana kamailio ana me he mea la he kanaka he 40 makahiki. Ua aloha oa na Moremona iaia, a ke manao nei lakou, he kaula oiaio oia no ke Akua. Aka, aole makou i manaoio pela, no ka mea, aele lakou i lawe i ka Baibala i alakai no lakou, a ua manaoio wale lakou i ka buke Moremona. He baibala oiaio, i Ka manawa a ka’u wahine a me a’u i hoike aku ai i ko maua manao, e ike i Kekahi o kana mau wahine, a hoouna aku la oia i kona kaa lio, a maloko olaila maua i lawe ia aku ai i kekahi wahi o ke kulanakauhale, kahi a maua i halawai ai me ka wahine, a kamailio pu iho la me ia no kona hoomana a me ka mare lehulehu. He 23 na wahine a Birigama Iana, aka, aole oia i noho pu me lakau a pau, he hookahi wale no e noho me ia. Nana no nae e malama a kokua ia lakou pakahi a pau, me ka hookaawaleia o na hale. Eia ka Birigama Iana olelo: “O na kanaka e manao mai nei e mare au i na wahine he nui, no ka makemake e moe pu me lakou a pau, he kuhihewa loa ia. I mare au ia lakou i hiki ai ke malama a kokoua aku ia lakou. A keia mare lehulehu ana, ua hewa loa a ua kue maoli no i na Kanawai o ke Akua a me ke kanaka, ke nee mai nei ka manawa aka Moremona e ike iho ai he hewa io, a haalele i ka hana ku ole i ke kanawai.

     I ke ahiahi ana ilio, hele nui kekahi poe o makou i ke keaka i mea e ike aku ai i ko Birigma Iana ohana. Oia wale no kai hele ae ilaila me na kaikamahine he 16 pu ana. Hookahi o kana kaikamahine i hana keaka pu. Pela iho la i pau ai ko makou makikai ana ia Loko Paakai. Ua oluolu makou a pau ma ka makou huakai makaikai, ko makou kamailio pu ana me Birigma Iana a me kekahi o kana mau wahine a me ka haalele ana i ke kulanakouhale me na hoomanao maikai no ka la i hooholaia malaila.

Me ke aloha nui ia okua a pau

 

HENERE M. WINI

 

Palapala Pane,

 

E ke Kuakoa; Aloha oe:

     Aia ma kou Helu 22, o ka la 3 o Iune, ike iho ai au i na manao hooluu pena a ko kakou hoa ili hookahi, e haukae ana i kona manao i wehewehe mua ai, me ka hooiaio ana, a ke hoi hou nei oia i kehu me he moi la, a ke hoole akahi mai nei oia ma kona kukulu manao ana, aole ka mana ka haina e pili ana i ka hoolilo ana aku o na makua ka lakou mau kaikamahine ma ka mare ana a me ka manuahi.

     E kuu hoa, ke ku nei au imua ou me ka wiwo ole imua ou, me ka ninau ana aku no kela mau haina au i hai ae nei ma ka akea, “Na ka makani anei kela mau haina?” Ke i aku nei au, nau no, a mai hoole manawa ino iho oe. Ua akaka no la hoi ka muhee he ia holo lua.

     E Kaimihanamoku, hilihewa no hoi ka manao la, ke ole ke kukakuka mamua. Auhea oe aole no o oe ka mea mana maluna o ka mare ana o kekahi wahine me na lahui e Ka i no o ka mare ana o keia lahui me ko na aina e, he mea no ia e hoomahuahua ae ai i ka ulu o keia lahui, a waiwai hoi ke aupuni, aole paha ia he mea e emi ai. Oia naepaha, anoai ua hoopalau ia oe me kekahi kaikamahine, aka, ua mare aku nae kela ka haole, a hoka iho la oe, a nolaila paha oe e kaeko nei. Ina pela ka hookauhua ana o ka manao o kuu hoa, alaila, ke i ae nei au, “Hilahila wale !”

     E Kaimihanamoku, ke i mai nei no oe makou kukolu manao ana, aole ka ia he mau haina nau. Heaha hoi ko mea i hoole iho ai, ka i no hoi nau no ia mau haina. Eia ka ninau ia oe, “Mahea la e puka mai a i na haina a ke kanaka e manao oi e hana?” E i mai paha auanei oe, “Na ka paahiohio mai ia mau haina, i lauwili i kuu ololo.” Ke i hou aku nei no au ia oe, Maloko mai no o ko waha i puka mai ai ia mau mea, a lilo ai i mau haina nau. O ka lua huna no ia o ka waha. Aole anei ia he kumu e iho ana ia oe, “Ka I hilahila maoli ka hoi i ka hoopuka ana ia mau haina ma kau waha.”

     E Kaimihanamoku, ke haohao nei nae au i kou hoakaka ole mai i kahi o ka haina ia a pela aku; he kumu he kumu no ia e hala ai oe mawaho o kou kukulu manao ana. A ma ko olelo pane a’u i ike ihoai, ke miki e palu mai nei oe, ma kou hoopololei ana ia oe iho, me he puhi la ua lou i ka makau, ka pakauwili mai o ka hielo; a me he hee la hoi i ku i ke kakala, ka hele hoi a Ioba a Ooba o na awe, Ke i hou mai nei no ua keiki nei o ka pali haliuli o Koolau, i hele a kunahihi na umiumi i ke anu, O ka hiki ana mai ka o na kanaka o na lui e i o kakou nei, oia ka ke kumu e emi nei keia lahui. Ke i aku nei au, He wa ko no mea a pau e noho ana ma keia hooua. A o ke ki o ke ola a me ka make, aia no ia i ke Akua. E imi wale no oe a tausani makahiki, no na kumu i emi ai keia luhui, aohe no e loaa. Eia wale iho no ke pili iki ae la ke kumu e ulu ole nei keia lahui.

Ke i hou mai nei no, O ka puni hanohano, he kumu no ka ia e emi ai keia lahui. E o’u mau hoa opip e noho ana i ka malu o ke no kanaka nei, ua pono ole kakou i keia wa, wahi a K. Ua hewa iho la ka paha kakou i ka hao ana a “Ku ka liki o Nuuanu ka makani.” Me ka mahalo.

                                        B.L. KOKO.

              Wailupe, Iune 26,1871

 

 

     Ua noho iho nei ka kiure o keia mokupuni ma ka Poakolu, Iulai 5. O Ka Mea Hanohano E.H. Alena wale no ma ka noho lunakanwai.