Ka Nupepa Kuokoa, Volume X, Number 31, 5 August 1871 — No ke kokua. [ARTICLE]

No ke kokua.

lIKIA' K pii anaunuu oe. ile 12 onuuniiu, pa 40 | pnha dnlti ina kn anuu hookahi, Iliki ole nne» ? K Wailukl' e, kou pi»u ilaln lt>o IX) ru> n:i ainn e, uo ukaka ia, ak», o ka nui o kou m»u honhnnau. «?a pobihibi. K nnnn oe i ka papn hoikp—24o4 kfi huma pau hookuu ia. T8T»; mnke S6l ; koe iwnho o ka poe i kapa«*m hui 1675. Lnwe keia mailoko o 2404, koe 729 e noho hihi* -ole ana i keia un. Aka. ms ka papa hoike, 124 wnle no honhanau ma kou ekalefsia. K hooponopo* no oe. a hai mai ia'u, alniln hiki ia'u ke hnawi i kou mahele. U oe no hoi, e Kealakekuu, ua like ue me Wailuku. Hai mai oe » kela makahiki ISO hoahanau, a i keia makahiki 1616 hoahanuu. Leleie loa! —1716 nae ka j>ololei ma keia papa hoike. Khia ia ou mau hoahanau e noho pono nei ? 1716 anei ? E hai mai ia'u, alaiia e hniaku au i kou pono. Kapaluukn. 19S hoahanau, 120 00 kou j I kokua i ko na aina e—ane pono loa no—pe- i hea ke hoao e imi i 200.00 i keia makahiki ? | Malnm«t he uiua momona kou. Waikapu 12500—197 hoahanau—e pu : iki paha ; e i ka 200.00«pahn. Aole pololei loa oe m.i ka papa hoike. E nana i kou hevva. Kaloaahn—he eka!esia ikaika oe ma kekahi niau kokua—ua haule nae raa ke kokua i ko na aina e 116 00 wale no—soo nae hoahunau. Aole anei e hiki ke hoopii hou ae a hiki i kn 500 00? Heaha ka hewa ke hoao ? a haule iho, e eleu a hooikaika huu : i hiki. E Waialua e—ua like oe me Wailuku ma; u« pohihihi ka nui o na hoahanau maloko 00. He 173 wale no i hoikeia, aka, rot ka hoohalike ana—6s4 ka pono. Auhea ka poho ? e hni mai ia'u i hooponoponoia. O oe no hoi e Koloa, ua hewa kou hoike • ma ka papa hoik——lS3 wile no hoahanau i hoikeia—2S3 ka pono. Mahea ka poiolei ? E hai mai. Pi kaana hoi ka hooiauwili po ja oe nie ka he>va. M« kou hoike »na % 285 wale no hoahanau, 355 ka pono ma ka halani ana. Mahea ka po!olti ? E h*\ mai i kou haawin». Kau\pawa—ea, Ulau loa hoi oe; 522 hoahauau ka pono ma ka halani ana 255 wale ; ro ka i hoikeia. E hai mai oe i ka a e tnaheieta*ku koj pou da(a. . Uamakua Waena, Hamakua Komohana, Kohaia KoinoHaoa, Waihee, pehea ookou ? ko oukou kuhina, eia la mawa«na o ke 50.00 a 81.00. Oiaoio aoe» ookou ke kumau ilaila ? E noi aku \ wahi makani tani e puhi aku ia oukou imua. a iluna, a hiki i ka 100 daia pakahi. HaUwa, o oe hoi ka i laiau ma ka pap» hoike—32l hoahaoao ka pooo, «ka 441 i poiia* Mahen ka pono? E hoopii nae i

koo puu data ssr» e. m«i Le 60.00« ike 300.00 aoi<» »nei e hik« 7 {anmona fca faot loa nina. Noi hoi nukou. Ewa kekahi i heiri, aoie oa 200 bo«ha'n.ia: 125 w»lc oo ma ka bnī*ni an»—Aka ; oae. e hiki paha ke kaUia koo bewa, fcc hoopii oe i ko« pau da!a #ina e. raai ke 51.00 ai kn 100.00. en. Ka aioa keim o Hoo. Keom lī—i haia ako lu, aloha mo!—he aina wanwai paha. Kaveobe ka kekahi ī iaUiii ioa a» ka papa hoike—s47 hoahaoau ka pono ma ka tilaoi ina ; 119 \vaU no k« i hoikei). No ke iha ka huoa aoa l Mahea kn poiolei/ e hai | mai. E hooikaika hoi e pii ae i mau anoo hou mm ke kokua aina e. | Nu» oa ekalesia eka ana mawaena o ka 120.00 a roe ka 47.00 ma ke kokua aina e. | Ei* na ekalesia oia papa, nona na ho-iha ; nau 100 a oi paknhi: | Unomea, Hnkaiau, Kekaha, Kona \VaenB, ! Lahain«ilona, Lanoi, Wnianoe Kahuku. Wai ■ kane, SVaim»<nalo, Wailupe. Aniiho* f la. Aole aoei he pono ke hoao e hoopii o* |a hiki i ka 100.00 pakahi i keia makahiki ? INa k& Haku paha e kojtu& ke hoao me ka ioiaio. Nui ka hemaheina o ka Papa Hawaii. ! Eia na ekaleaia oia papa 40.00, nona na hoahanao 200 a oi pakahi— Kailun, Helani, Opihikao, Keanae, Moan»lua, Pehea ouknu, aole anei oukou e aa e it;.i i pa 200.00 i kciia makahiki ? Aole paha he hewa kc hoao ine ka hiiinai nna maluna o ka Haku. O ka poe iulu nui, e ohi nui lakou. Ekolu ekalesia o keia pnpa 40 00, a me 400 hoahanau kekahi, a oi oku keknhi, oia hoi, o Hamakua Hikina. Kapuiiiua, me Hana. I ekolu li;ineri pakahi pahu ko oukou pnu dala aina e. Loaa ole anri ? ina ka hoao ine kn manao jio s manpopo ai. K koa paha. i Kah,\xa—pono oe—6S wale no hoahanau —40 00 nne kou kokua ika Papa Hawaii. Maikai. E pii nae ea, ik? 60.00 i koia ma« 1 kahiki. i Lanni—ea—hewa loa kou hoike anu—ina . jka halani ana. 1V waie no houhnimi iloko {oii ; nia ke pai ana, 113 ka ! maliea ka pojno ? E wehewehe inai oe i pono. j E Waimka o Kauai, e«, me Hawnii a KaI uai kou laluu ana—Ma ka halani. he 987 IhoahAnau iloko ou—aka nae, 110 wale no |ka i kaknuia. Auhea ke koena ?ua pee ma ka nahelehole onei ? E hnnponopono oe i j kou pepa hoike i ole e auhau hewa ia. S Oke kulana ona ekalesia ewalu. ;»ia no .ia mnwaena oke'Aoo a me ir»,()0. O ko I lakou kokua i ko na ainu e, E nanu i ko la- ! Uou mau ini»a —Laupahoehne, l'uula, Kaui po, Kipahulu, Honuaula, Oloalu, Hnnoko-' ( hau, Hauula. He hanen honhanau pakahi - ko ka nui o laknu a oi. a.hookahi i luki i ke ' ',300, oia hoi, o Puulu. Pehea ko oukou po-

no ? aole anei he mnu niua inonioiin Uo od« ; ko», n he m:\u hoioholona p;iha, u he mnu ! leumakahiki hooliinaliina e hiki ai ke hoopi- ! ha i na pakeke daln, a heluia ka oukou mau ; puu dala Uokua Papa Mawaii, me ka poe ko* | kua ma ka 100.00 pnkuhi ? Hoao a hiki ole, e noi i ka Huku i kaiaia ka hewa. 0 ke aloh.i ka men e hiki ni ke loaa ko dnla me ka pule, me ka mnnaoio, nie ka hooikaika l>ma. Ao ke <hh ka (nen e iiolo ai na mea n pau. Ua haule o Niihau—Waiohinu, Lahaina. Kaanapali, ma keia mau mahele aui. £ ala like oukou, a paio like—alu like, i loaa ■ J k*a 10,000 dala i keia ninknhiki no ka Papa Hawaii, Nni loa kana mau hann. l'eheu la e holo ai na huila o kona kaa ke o)e ke (iala ?