Ka Nupepa Kuokoa, Volume X, Number 49, 9 December 1871 — Page 1

Page PDF (1.59 MB)

This text was transcribed by:  Nathalie Coelho Da Silva
This work is dedicated to:  No ku'u kumu hula Kilohana Silve, Uluwehi-Noe

Nupepa Kuokoa :

KE KILOHANA POOKELA NO KA LAHUI HAWAII

 

 

BUKE X.    HELU 49.      HONOLULU.   DEKEMABA   9, 1871.     NA HELU A PAU 523.

 

Ka Nupepa Kuokoa.

English Column.

 

William H. Seward has arrived home at Auburo, from a tour round the world.

 

It is stated by a Washington special that Secretary Fish has decided on an early retirement from the Cabinet.

 

It is said that the wind blows with such force in Colorado, that when a man losses his hat he has to telegraph to the next station for some one to stop it.

 

A young woman in New Orleans, handsome and bewitching, lately applied to a lawyer to procure a divorce from her husband, on the ground that she could do better.

 

Full reports of the last German expedition to the North Pole are published. It is claimed that the expidition was successful. A polar sea was discovered, free of ice and swarming with whales.

 

A Yokohama correspondent of the Augsburg Gazette states that the last census of Japan gives the number of inhabitants at 34,785,321.   1,872,959 are engaged in literature and the military service, 31,954,821 belong to the trading and working classes. The number of priests of Buddha amounts to 244,869, and that of priests of Situ to 163,140. The @eceipts of the government are estimated at £61,118,438.

 

A quanitity of hair, silky, silver-gray, and thirty inches long, was recently sold in New York for $35 an ounce-nearly twice as much as gold brings. Thompson & Co., the largest dealers in the United States in made up hair goods, have imported 6,000 pounds of hair since January, paying for it $100,000 in gold. Hair has advanced 25 per cent, and is likely to go up 25 percent more.   

 

The total measured distance of the burnt district of Chicago is four and a half miles in length, the average width is a little over a mile, and the number of acres is 2,300. The number of buildings of all kinds destroyed by the fire amounts to 18,000, of which 15,000 were substantial business structures. The actual total pecuniary losses sustained reaches $300,000,000. The total debt of the city is now computed at nearly $14.500,000.  

 

There are now in process of erection, counting those whose foundations have just been or are about being laid, sixteen cotton mills in Fall River, to be put in operation during 1871 and 1872. The expenditure upon these will be at least eight millions of dollars. It is further stated that it will require to put in operation the mills, which are expected to start in March next, an addition of about 10,000 to the population of Fall River. If all the mills talked of are built and set in motion, that city must in two years have over one million of spindles twirling.

 

Letters of Recommendation.- A gentleman advertised for a boy to assist him in his office, and nearly fifty applicants presented themselves to him. Out of the whole number he in a short time selected one, and dismissed the rest.

Nupepa Kuokoa :

KE KILOHANA POOKELA NO KA LAHUI HAWAII

 

 

BUKE X.    HELU 49.      HONOLULU.   DEKEMABA   9, 1871.     NA HELU A PAU 523.

 

Ka Nupepa Kuokoa.

English Column.

 

William H. Seward has arrived home at Auburo, from a tour round the world.

 

It is stated by a Washington special that Secretary Fish has decided on an early retirement from the Cabinet.

 

It is said that the wind blows with such force in Colorado, that when a man losses his hat he has to telegraph to the next station for some one to stop it.

 

A young woman in New Orleans, handsome and bewitching, lately applied to a lawyer to procure a divorce from her husband, on the ground that she could do better.

 

Full reports of the last German expedition to the North Pole are published. It is claimed that the expidition was successful. A polar sea was discovered, free of ice and swarming with whales.

 

A Yokohama correspondent of the Augsburg Gazette states that the last census of Japan gives the number of inhabitants at 34,785,321.   1,872,959 are engaged in literature and the military service, 31,954,821 belong to the trading and working classes. The number of priests of Buddha amounts to 244,869, and that of priests of Situ to 163,140. The @eceipts of the government are estimated at £61,118,438.

 

A quanitity of hair, silky, silver-gray, and thirty inches long, was recently sold in New York for $35 an ounce-nearly twice as much as gold brings. Thompson & Co., the largest dealers in the United States in made up hair goods, have imported 6,000 pounds of hair since January, paying for it $100,000 in gold. Hair has advanced 25 per cent, and is likely to go up 25 percent more.   

 

The total measured distance of the burnt district of Chicago is four and a half miles in length, the average width is a little over a mile, and the number of acres is 2,300. The number of buildings of all kinds destroyed by the fire amounts to 18,000, of which 15,000 were substantial business structures. The actual total pecuniary losses sustained reaches $300,000,000. The total debt of the city is now computed at nearly $14.500,000.  

 

There are now in process of erection, counting those whose foundations have just been or are about being laid, sixteen cotton mills in Fall River, to be put in operation during 1871 and 1872. The expenditure upon these will be at least eight millions of dollars. It is further stated that it will require to put in operation the mills, which are expected to start in March next, an addition of about 10,000 to the population of Fall River. If all the mills talked of are built and set in motion, that city must in two years have over one million of spindles twirling.

 

Letters of Recommendation.- A gentleman advertised for a boy to assist him in his office, and nearly fifty applicants presented themselves to him. Out of the whole number he in a short time selected one, and dismissed the rest.

“I should like to know,” said a friend, “on what ground you selected that boy, who had not a single recommendation?”

“You are mistaken,” said the gentlemen, “he had a great many. He wiped his feet when he came in, and closed the door after him, showing that he was careful. He gave up his seat instantly to that lame old man, showing that he was kind and thoughtful. He took off his cap when he came in, and answered my qnestions promptly and respectfully, showing that he was polite and gentlemanly. He picked up the book which I had purposely laid upon the floor and replaced it on the table, while all the rest stepped over it or shoved it aside; and he waited quietly for his turn, instead of pushing and crowding, showing that he was honest and orderly. When I talked with him, I noticed that his clothes were carefully brushed, his hair in nice order, and his teeth as white as milk : and when he wrote his name, I noticed that his finger-nails were clean, instead of being tipped with jet, like that handsome little fellow’s, in the blue jacket. Don’t you call those letters of recommendation? I do, and I would give more for what I can tell about a boy by using my eyes ten minutes, than all the fine letters he can bring me.”- Selected.

 

HE MOOLELO KAAO

-NO-

ROBIANA LO

 

KA HIWAHIWA O KE KOA,

HELU AKAHI O KA IKAIKA.

 

I unuhiia mai loko mai o ka Buke Arabia

  mai ka olelo Beritania a ka

  olelo Hawaii.

 

HELU 5

 

Ia manawa, kahea mai la ka Aledana, O Neba koe, aole oe i hele mai nei e honi. Luliluli iho la ke poo o ka   Liona, a holo aku la iloko o kona wahi mau. Kahea mai la kekahi kaikamahine opiopio nona na makahiki eono, He kuhihewa paha ko ka Aledana, aole i ike ka Liona ia Neba. Ia manawa, ku mai la ke kiaaina elemakule, (I kona wa opiopio, he kamana kana oihana akamai loa,) Ninau mai la ia iwaena o ka lehulehu, Ua pau loa mai anei oukou, aole anei he mea i koe, Pane mai la ke kapena o ka moku huli alii, Ua lawe mai au i na mea a pau o ko’u moku, koe nae na keiki kauwa a makou, Pane aku la ua Kiaaina nei, Ua uhaki oe i ke kanawai o ka Olelo Hoolaha Alii, ae mai la ke kapena, Ua hewa wau; Kauoha koke ae la ke Kiaaina i ka Ilamuku, e hoopaa koke i ke Kapena, a hoopaa ia aku la; kauoha hou aku la ke Kiaaina i ka malamamoku, e kii i na keiki kauwa, a e lawe koke mai. Kii aku la ka malamamoku, a laweia mai la.  

 

A hiki mai la o Robiana Lo ma, kukuluia ae la eha noho iwaena o ke anaina, a malaila lakou i hoonohoia’i.   Nana mai la na’lii a me na makaainana, a ike mai la i ka nani lua ole o ko Robiana Lo mau helehelena ; a ia wa i lou aku ai a lou mai na’lii wahine, a hene iho la ka aka.

 

Ku ae la ka Puuku iluna, a kahea aku la i ke kiai puka, e hookuu hou mai i ka Liona wahine.   Weheia ae la ka puka, a puka mai la ua Liona la iwaho, a nana pono mai la ia Robiana Lo, a hele malie loa mai la a ku imua o Robiana Lo, a hoolei aku la i ka Lei Alii.   Kukuli iho la ua liona nei, a uwo ae la me ka leo nui, a lele aku la mawaho o ke anaina, owiliwili ae la i kona huelo, a hahau iho la i ka honua. A ma ia hahau ana, ua like ke kani me na pukuniahi he haneri i kiia i ka minute hookahi. Huli ae la oia, a hoi aku la ma kona wahi mau.

 

Mahope iho o ka hoi ana aku o ka liona, ku ae la o Neba me ka hilahila ole, a nana ae la ma o a maanei, a puana ae la, ‘‘E na’lii a me na makaainana, ua ike pu ae nei no kakou i ke kuhihewa nui o ka liona, i hoolei iho nei i ka Lei Alii maluna o kuu wahi keiki kauwa. Mai kuu wa uuku mai no ka noho kauwa ana o keia wahi keiki me a’u, a hiki i kuu wa i halawai ai me ka poe kamana. Nana no hoi i hoomahuka i na keiki kauwa a ka poe kamana, a o ia ke kumu i hoopaa pu ia ai lakou i ka halepaahao, a hiki wale mai nei ianei. ”

 

I ka pau ana o ka Neba mau olelo hookano, ku ae la ka Aledana me kona ano kuhihewa, a pane ae la imua o ka lehulehu, Ina pela, he moolelo ino loa ko keia keiki opiopio, a ua kupono ole oia ke lilo i kane na ke Alii Wahine, a noho mai hoi i mea nui maluna o kakou. E pono no e laweia mai ka lei mai luna mai ona.

 

Hoole like mai la ka lehulehu mai o a o, me ka i mai, Aole e hiki ia kakou ke hoole i ka makemake o ka mea nana ke kaikamahine, anoai ua ike no paha oia, ua kupono no keia keiki ke lilo i haku maluna o kakou. Eia hoi ; o ke kulana o keia keiki, aole kakou ike, a ua ike no paha ia, nolaila, e hookuu aku no kakou i na hana a pau maluna iho ona.

 

Ku hou ae la no ka Aledana, a hoopaakiki mai la no ma kona manao mua, ia manawa, ulu ae la ka hoopaapaa a nui. A no ka nui loa o ka hoopaapaa mawaena o na’lii a me na makaainana, ia wa i ku mai ai ke Kiaaina iluna, a hai aku la imua o ke anaina, He pono no e laweia ka lei alii mai luna mai o ke keiki opiopio, e like me ka manao o ka Alihikaua ; a i ka la apopo, e akoakoa hou mai na’lii a me na makaainana, a ia wa kakou e ike ai i ke kuhihewa a kuhihewa ole paha o ka liona. Ae like mai la ke anaina.

 

Hopu aku la ua Kiaaina nei i ka lima o Robiana Lo, a olelo aku la me ka hookamani. Na’u oukou e malama a hiki i ka wa e akoakoa hou ai maanei. Ae aku la o Robiana Lo, me ka manao hoi he pono kana, eia ka he uhiuhi lau mamane.

 

Hoi aku lakou nei i ka hale o Kaakaikimaalea, (Kiaaina) a ma ia po iho, ma oa hora o ke aumoe, hoala aku la ua o Lokoino ia Robiana Lo, i ka i ana iho, E ia nei e moe nei, e ala ae, a e hele kaua i ka Hale Alii, mamuli o ke kauoha a ke Alii Wahine. Ala ae la o Robiana Lo a haele aku la.

 

Ia laua nei i haele ai a komo i ka ululaau, ike aku la ua o Alohaole i kekahi kumu laau nui, kalai aku la a poopoo, me he rumi liilii la, a hunakele ia aku la ua o Robiana Lo, papaniia aku la a paa, a hoi aku ua kanaka ino nei.

 

I ke kakahiaka ana ae, hiki mai la ka hora i oleloia, akoakoa mai la na’lii a me na makaainana, mai na kamaaina a na malihini. O Ekemila ma hoi, alakaiia aku la lakou, a hoonohoia iho la ma ko lakou wahi i noho ai i ka la mua. Ike mai la ka Ilamuku, aohe ke kolu o na keiki, hele mai la oia a ninau iho la, Auhea hoi ke kolu o oukou ? Pane ae la o Ekemila, Aohe makou i ike, me ka elemakule no i ka po nei. Ninau ae la ka Ilamuku i ke Kiaaina, Auhea hoi ua keiki nei ? Olelo mai la ua Kiaaina nei, Aohe no kakou i ike pu, o ka liona no paha ka mea i ike, a nana no e hai mai ia kakou.

 

Kahea ae la ka Ilamuku i ke kiai puka, e hookuu mai i ka liona. Hookuuia mai la ka liona, a hanu hele ae la iloko o ke anaina, a poai hele ae la mawaho, aohe nae he loaa o kana mea i makemake ai.   Hanu hele ae la oia ma o a maanei o ke kulanakauhale, a nalowale aku la.

 

Noho iho la no ke anaina e kakali no ua liona nei ; a he mau minute ma ia hope iho, ike ia aku la keia mea nui e panee mai ana. A i ka hoea ana mai, ike ia aku la ua liona nei, me ke kumu laau nui ma kona kua. O ke kumu no o ka lau, ku ana ma kahi o Ekemila ma e noho ana, a moe iho la.

 

Ku ae la ka Ilamuku iluna, a ninau ae la i ke Kiaaina, no Robiana Lo. Pane mai la ua Kiaaina nei, Ua huna wau i ke keiki opiopio maloko o kekahi kumu laau, a ina oia keia, e ike pu auanei kakou a pau. Hele aku la ua Kiaaina nei, wehe ae la i ke pani, puka mai la o Robiana Lo, a ku ana iwaho.

 

Ku ae la ka liona iluna, owiliwili ae la i kona huelo, a hahau iho la i ka honua, a ua like ke kani me na pukuniahi he haneri i ki ia i ka minute hookani. A pau ka hoomaikai ana a ka liona, hoolei iho la oia i ka Lei Alii ma ka a-i o Robiana Lo. ( O ka Lei Alii mua no keia i hooleiia ai ma ka ai o Robiana Lo, aka, no ka hookae o Neba, i Kokuaia e ka Alihikaua a me ke Kiaaina, ua hoihoi hou ia ka lei alii i ka liona.)

 

I ke kau ana o ka Lei Alii iluna o Robiana Lo, kukuli iho la ia, a uwo ae la me ka leo nui, a lele aku la mawaho o ke anaina, holo poai ae la a puni ke anaina, a owiliwili ae la i kona huelo, a hahau iho la i ka honua, a ua like ke kani me na pukuniahi he hookahi haneri i kiia i ka minute hookahi. Hoi aku la ka liona ma kona wahi mau.     

 

A ike ia ae la ke Alii o ke aupuni, ke kane hoi a ke Alii Wahine Roe, hilahila loa iho la o Neba a me ka Aledana. Ku ae la ke Kiaaina iluna, nonoi aku la i na’lii a me ke anaina, Na’u no e malama ke kane a ke Alii Wahine, a hiki i ko laua wa e hoohuiia ai he kane a he wahine. Ae mai la no kekahi poe alii, aka, o ka hapanui o na’lii a me na makaainana, hooho mai la lakou me na leo nui, Aole e pono nau e malama, no ka mea, ua ikeia ka pono ole o kau hana. A ina e lilo nau e malama, he oiaio, e haawi ana oe i kona ola ma ka iima o kekahi poe e aku, i hookoia ai ko oukou makemake.

 

A no ka pakela paakiki loa o ke Kiaaina, ua lilo no ka malamaia ana o Robiana Lo ma iaia. Hookuuia ae la ke anaina, a hoi aku la kela a me keia.

 

Hoi aku la o Neba a me ka Aledana ma ka hale, kuka iho la laua no Robiana Lo, ka mea i hoalii ia. Ninau aku la o Neba i ka Aledana, Pehea la kaua e hana aku ai no Robiana Lo i keia po ? Pane aku la hoi ka Aledana, E hoouna no au i ko’u mau koa ikaika loa i keia po, a na lakou no e lawe aku e pepehi ma kahi mehameha lca. Ae koke aku la no o Neba. Hoi ae la ka Aledana ma kona keena kakau, a kakau iho la i kekahi palapala ; a penei na olelo i kakauia maloko :

I ka Mea Hanohano,

Anaru Q. Fota,

Kiaaina o ke aupuni

Liona:

 

Aloha oe- Ke hoouna aku nei au i ou la i ko’u mau koa ikaika eha, malalo o na Kanawai koa o keia aupuni, e haawi mai oe ma ko lakou lima i ke Keiki Alii, a hookuu mai i o’u nei e like me na Kanawai. Na ka Alihikaua Nui e malama ka Hooilina Alii.

 

          (Kakau inoaia,)             Aledana,

Alihikaua.

 

 

Haawiia aku la ka palapala i na koa, a lawe aku la, me ke kauoha malu aku o ua Aledana la i na koa, i ka i ana aku, A i loaa mai o Robiana Lo ia oukou, alaila, e lawe loa aku no oukou a kahi mehameha, a e pepehi iho no a make, huna a nalo loa, alaila, hoi mai oukou. Ae aku la na koa.

 

A i ka hiki ana aku o ka palapala imua o ke Kiaaina, heluhelu iho la kela, a hai aku la ia Robiana Lo, i ka i ana aku, E hele pu ana oe me keia mau koa i keia po, e like me ke kauoha a ka Alihikaua nui o ke aupuni. Ae aku la no o Robiana Lo, Ae, ke hele pu nae au me kuu mau aikane, a ina he huakai no ka make, o ko makou make pu no ia, he ole hoi ko’u make hookahi aku.

 

Pane mai ke Kiaaina, Aole i kauohaia mai me au aikane, aka, o oe wale no ka mea i makemakeia. I aku o Robiana Lo, O ko’u mau hoa make no keia iloko o na puu make i hala, a ina aole lakou e hele pu ana me a’u i keia manawa, aole no au e hele. I mai la ke Kiaaina, E hele pu no oukou.

 

Ia lakou nei i hoomaka aku ai e hele akoakoa, pane ae la na koa, Aole pono oukou ke hele akoakoa, no ka mea, he alii kela, a he mau kauwa oukou. A pehea la ka auanei ka pono ? wahi a Ekemila. Pane mai la na koa, E hookaawale i ke Alii mamua, a o makou aku, a o oukou mai mahope.

 

 

Ae mai la o Ekemila, a o ka hoomaka aku la no ia e hele ma kahi a na koa e alakai nei. A no ka loihi loa o kahi o ka hele ana, haupu wale ae la no o Ekemila, a ninau aku la i na koa, Pehea ka loihi o kahi i koe a hiki aku kakou i kahi o ka Aledana ? Hoomau aku la no lakou i ka hele ana imua. A i ka ike pono ana o Ekemila i ka nahelehele a ua hala aku la kahi o ke au-kanaka, a ke hele nei lakou i ka lau@a ole, Ninau hou aku la no oia i ka poe koa, Auhea ka hoi ka hale o ka Aledana ? Pane hou mai la no na koa, Ua kokoke loa kakou e hiki aku. Hoole aku la o Ekemila, me ka i aku, Hoopunipuni maoli no oukou ! Kahea aku la no o Ekemila ia Robiana Lo, E Robiana Lo, hoi mai oe mahope nei. Hoi mai la no o Robiana Lo, a hui pu mai la lakou ma kahi hookahi. Pane koke aku la no o Ekemila i na koa, I lawe mai nei no ka oukou e pepehi ia makou. Pane mai hoi na koa, heaha la auanei ka hewa, aohe o oukou mana i koe, eia ko oukou ola i ka poho o na lima o makou, a heaha oukou imua o makou?

 

Pane aku la o Ekemila, Aia no paha ia i na hana ana a kakou ; eha no ka hoi oukoa, a eha no hoi makou, a he mau keiki kane nae, aka, o ka mea hilahila loa nae, ina oukou e eha ana a make paha ia makou, no ka mea, he poe kanaka kahiko auwae lenalena oukou, a he kamalii opio no makou.

 

Ia Ekemila no e olelo ana, nonoi malu aku la o Robiana Lo i kahi elau a Keoki, a haawi malu mai la no hoi o Keoki.

 

I loa no a pau ae na olelo a Ekemila, o ka hakaka        koke iho la no ia. O Robiana Lo no ka mea i hahau mua ia mai i ka pahi e ke koa, pale ia ae nae e Ekemila, ku aku la i ka elau a Robiana Lo, a haule iho la ua koa nei ilalo. Hahau hou mai la no kekahi koa ia Robiana Lo, moku e nae i ka pahi a Ekemila ma ka a-i, a hina iho la ilalo, aole nae i make loa, aka, na Robiana Lo no i houhou iho i ka elau, a make loa iho la. Ike mai la hoi ke kolu o na koa, i ka make ana o keia mau koa, emi loa aku la oia i hope, aka, holo ae la o Kale, a lalau iho la i ka pahi a ke koa i make, a hahau mai la hoi kekahi koa ia Ekemila, moku e aku la nae ia Kale ma ka poohiwi hema ; huli ae la hoi e hahau ia Kale, ku e i ka pahi a Ekemila, a make loa iho la. Alualu aku la hoi o Robiana Lo a me Kale i ke koa i holo, a no ke poliuliu a ko ia la pakela mama i ka holo, aohe o laua nei pilipili aina aku, hala loa aku la kela, ahai ka ua i ka pupuhi. “Ao no ke koa , ao no ka holo,” wahi a ka olelo.

 

Huli aku la o Robiana Lo ma e hoi, a komo aku la i ke kulanakauhale, a ike aku la i kekahi hale hoohainu wai ona, e a ana ke kukui mawaho ; aia no maloko olaila na Lutanela Pelekane a Farani hoi o loko mai o na Pa Kaua Hui.                            ( Aole i pau. )

 

 

 

NU HOU O NA AINA E.

 

KU MAI KA “ MOIWAHINE EMMA.”

 

NA MEA HOU ANO NUI!

 

 

Ma ke ku ana mai o ke kiapa Hawaii Moiwahine Emma, iloko o na la he 14 mai Kapalakiko mai, i ke ahiahi Poaono aku nei, ua loaa mai na mea hou o Amerika a me Europa, mai ka la 8 mai o Novemaba ahiki i ka la 16. Ua hookaawaleia na mea hou malalo iho, malalo o na poo ka okoa, i hikiwawe ke au ana a ka maka ma kahi e makemake ai.

 

No Amerika.

 

O ka nui o na Ahahui Panihakahaka ma Amerika Huipuia, he 325. O ka huina o ko lakou mau dala io a pau, he $74,939,216; o ka nui o na dala a lakou i hoopaa ai e uku, he $134,420,426. O ka nui o ka poino ma ka pau ahi nui o Kikako, he $81,821,122. O ka nui o na ahahui i poino iho la a hiki ole ke hapai hou, he 57; o ka nui i hoopaa aku e uku, he 28; a o ka nui o na ahahui i komo ole iloko o keia pau ahi, he 87.

O ka nui o na poho o na ahahui ma ka heluna o na mokuaina, penei noia. O ke poho o na Ahahui ma Nu Ioka, he $21,637,500; Ohio, $4,818,658; Makesuketa. $ 4,483,500; Peniselevenia, $2,082,000; Ilinoe, $33,878,000; Konetikuta, $9,335,000; Rokilana, $2,072,500; Kalifonia , $2,959,000; Missouri, $575,000; Marilana, $397,165; Wiseconasina , $200,000; Mikikana, $1,700,000; Minesota, $100,000; Maine, $30,000; a me Kenetuke, $6,800. O ka nui o ka poino o na Ahahui kuwaho i komo iloko o keia pau ahi, ua hiki aku i ka $5,813,000.

 

Ua makemake kekahi o na kamaaina waiwai loa o ke kulanakauhale o Kikako, o Edewini L. Baraunu kona inoa, o na pake na paahana no ke kapili hou ana i na kauhale o ia wahi poino, a penei kana olelo hoolaha iloko o ka nupepa Taribiune o ia wahi. “I ka poe hoolimalima no ka lawe ana mai i na lima hana pake. Ke makemake ia nei i 25,000 lima hana pake ma Kikako nei no na hana he nui, iloko o na makahiki elima e hiki mai ana, e hoohanaia i mau kapili pohaku a uwinihepa ma ke ano he lima hana mau, a ma na pa pohaku ma ka uku hoolimalima makepono.” Ua kahea aku ua kamaaina nei i na nupepa o Kaleponi, e hoolaha ae ma ko lakou mau nupepa. Mamua o ka laulaha ana aku o ua olelo hoolaha nei, a maloko o ia nupepa hookahi, ua pane aku na Lunahooponopono i ua haole nei : Eia ka lakou : “Ke kue nei makou i ka hookomoia ana mai o na pake iloko o keia kulanakauhale ahiki i ka wa e hoikeia mai ai, aohe lima hana Amerika e lawa ai ka hana @ oia na paahana Amerika e manao ana, e hookahua i mau home no lakou ma Amerika Hui, me kona hookupa io ia. Ua kue makou i ka hookomoia ana mai o na lima hana pake, ma ke ano, aohe ona ohana e kokua ai, a aohe he mau kamalii e hoonaauao ai. Ina ua komo mai lakou iloko o keia aina me ko lakou manao iho, aole mamuli o ke kii okoaia ana aku e hookomo mai, alaila, aole he mea hiki e keakea aku. Aka, ke kue nei makou i ke kii ana aku i na pake, ma ka uku mua ana aku i kekahi mea hoowalewale, no ka mea, i na lakou e komo mai ma ko lakou manao maikai iho, alaila ua kulike lakou i mua o na kanawai o ka aina a me ko ka lani, a he mana ko lakou e like me ka poe e ae. Ke lana nei ko makou manao, aole e hoao iki ia e kii aku.”

 

Ma ka la 14 o Novemaba, ua haalele iho la o Kale F. Adamu, kekahi o na Komisini o ka Aha Hookolokolo Uwao Kiekie ma ka aoao o Amerika Hui, e hele ai i ka Ahaolelo ina Geneva, no ka noonoo ana i ka hihia a ka powa Beritania Alabama i hooholo ai maluna o ka ili kai, e holo hele e hao wale i na waiwai a me na ola kanaka o ka lahui Amerika.

 

Ma ke kakahiaka o ka la 12 o Novemaba, ua ku e ae kekahi moku kaua Rukini o ke au moku e lawe makaikai la i ke Keiki Alii Rukini Alexis, (i paiia ai ke kii ma ke “Kuokoa” o Sepatemaba) ma Nu Ioka, o Abreck ka inoa o ia moku. He 27 la ke kaawale o ka nalowale ana o ia moku mai ka lehulehu mai, a ua manao mai ke kapena, ua ku e mai la ka nui mamua ona.

 

Ma ka la 15 ae, ua ike hou ia aku kekahi o na moku kaua Rukini, e komo mai ana i ke awa o Nu Ioka. Aohe he mea e kanalua ai, o kekahi o ke aumoku kaua Rukini e lawe mai la i ke Keiki Alii.

 

O ka nui o ke poho o na Ahahui panihakahaka o Nu Bepeki mamuli o ka hoopoinoia ana o na au moku okohola ma ke kai o Arita, e hiki aku ana i ka $1,000,000.

 

Ua hoouna mai ke aupuni o Amerika hui, i ka moku kaua Penesacola, e holo mai i Honolulu nei, a e hoihoi aku i na luina moku i hooneleia i na home aukai ole i keia makahiki. O ka la 20 o Novemaba, ka la e haalele ai ia kapalakiko Kela moku.

 

He lono la uahea kai pahola ae, e waiho aku ana ka Meia (Mayor) o ke kulanakauhale o Nu Ioka i kona oihana aupuni.

 

Ma ka la 16 o Novemaba, i manaoia ai e haalele ana o Generala Seremana ia Nu Ioka, a holo aku i Europa.

 

He makani ikaika ino kai pa iho ma na mokuaina hikina o Amerika Hui, a ua lawe aku i na hoopoino ana i hiki aku i ka $100,000.

 

Ma keia kau koho balota mai nei o na mokuaina hikina o Amerika Hui, akahi no a ike ia ke kau i nui loa ai ka poe kuokoa i ka pau i ke komo a noho lawelawe no ke aupuni. O ka poe kolohe ma Nu Ioka i ka waihona dala, ke pau nei i ka naholo e pee ai, aka, ke hele aku nei na kaula e kaei i ko lakou mau puai.

 

O ka loihi o na kapa alanui o ke kulanakauhale o Kikako i hoopoinoia e ke ahi, he 121 a me 3 hapaha mau mile ka. O ka nui o na dala e lawa ai no ka hana hou ana ia loa, he $941,381.

 

Ke pii loa mai nei ke kumukuai o na aila kohola ma na kulanakauhale nui o Amerika. O ke kumu, no ka poino ana o na moku okohola.

 

Ma ka la 12 o Novemaba, he 52 o na alii moku okohola i poino ai ma ke kai Arita, i maalo aku la ma Kikako, ma ko lakou alanui e hiki ai i ka hikina. E akoakoa ana lakou a pau me ko lakou mau haku aina, mamua o ka pau ana o keia makahiki popilikia.

 

 

NO BERITANIA NUI.

 

He mea kupanaha ke ola hikiwawe ana ae o ka mai o ka Moiwahine Victoria, a o na hoopukapuka olelo ana e hoonoho i poo aupuni kuikawa, ua haole.

 

Ua hiki ae ka Adimarala Ashbury, ka ona nona ka moku heihei kaulana, “Livonia,” o Beritania ma Ladana, i ka la 11 o Novemaba. Ua hoike ae oia i kona manao, ua lawa kona holo ana i Amerika e heihei hou ai no ke kiaha o ka Moiwahine. E holo ana oia i Inia i keia makahiki ae.

 

Ua ae aku nei ke aupuni o Beritania nui, e haawi aku i uku hoomau no na keiki a Kauka Livinstone, ke kamahele Beritania e hele la i Aferika, i $1,500 i kela a me keia makahiki. Ma ka lono hope loa, e naue malie ana o Livingston, ma kona ala e hiki mai ai i na kapakai.

 

Ma ka la hanau o ka Emepera wahine Eugene, i kuehuia ai mai Farani aku, ua nui wale na Elele mai Parisa mai, i hele ae e ike iaia ma Chislehorst, kahi a lakou i haawi aku ai i na hoomaikai ana a na aliikoa Farani, malalo o ka Emepera.

 

Ua hoopanee ae ka Moiwahine i kona Ahaolelo, a halawai hou ma ka la 27 o Dekemaba nei, oia hoi, mahope iho o ka pau ana o ka la Karisimaka.

 

 

NO FARANI.

 

Ma ka la 9 o Novemaba, ua pahu ae kekahi lua eli lanahu, e kokoke ana i Sana Etienne, i ka wa a na kanaka e hoopapau ana i ka hana ilalo o ka lua. He 22 kino make i loaa ae, a he 30 poe i koe ilalo o ka lua –ke manaoia la, ua make lakou a pau.

 

Ma ka la 11 o Novemaba, ma ke kamakamailio ana o kekahi me Peresidena Tiera, ua hoopuka oia i kona manao, ka wa e halawai ai ka Ahaolelo i ka pule mua o Dekemaba, ia manawa, e waiho aku ai ke aupuni kuloko i ka mana a kukuluia i Ripubalika mau loa.