Ka Nupepa Kuokoa, Volume XI, Number 51, 21 December 1872 — NU HOU O NA AINAE. KU MAI KA MOKUAHI DAKOTA. NA NU HOU ANO NUI! [ARTICLE]

NU HOU O NA AINAE.

KU MAI KA MOKUAHI DAKOTA.

NA NU HOU ANO NUI!

{Kwaa mei km amowma mri.) N o Cabft « me Meklleo. Na loka, 15,—Ke oieio nai aei kekthi leu 0 Caba, eia be 18,000 koa o Coba poooi e pea oei i na nea leeoa, ake, be oeie oae i oA aaka • me aa iaaa iapaaa aie. He auu kaaa kihakaliaka iho iiei kekaki ouhope mai oei. Ke haalek maa oei oa koa Sepaota i oa puali ko» a mahuka aka.

Ilavaaa, Na». 20.—Ke bai mai oei keka* hi paUpaia, ke hoeikaika loa aei oa hako hookauwa Koapaa ma na mea a paa e biki ai la iakoa ke hoopaa mat i oa kaawa kaap«a, a ui hi»hlo aku nei iakoa i oa daia be $600,000 i ke Kahioa oui o Sepaoia Zorilla » keia maoao 0 oa poe baku hookaowa kaa> paa ia p»oes : •• ioa e ooho aoa kekahi kaawa kuapaa roe ka paa i oa mea kaaa, aoie ioa he aao hou ana ma Cuba." Havana, Dec. 4.—Ua ko mai i oehioei he mokunhi ma 700 poe pake i hoopaaia a paa, aka, ua pao e lakou i ke koaiia mamoa 0 ke ku ana mai o ka inoku. Ua hoopaka ae kekahi napepa 0 Coba nooa ka inoa Lto Kup'mai. e hai ana, ua laweia ma Stoa E*pirutu, be ekolu mao ilio hae ua hiki ae ilaila, a e hokiia ana iekou e alualu i na negero e pee mai oei ma na mauai. Ua kumia keia m«u ilio bae mamuii 0 ke kauoha a ke Kuhina nui.

Kulanakauhale o Mekiko, Nor. 15.—Ma ka la 1 o Oekemaha e hooliloia'i o Tejada, ka Fere«idena hou o Mekiko i koho hoo iho nei ma ka balota. Ua haohao na poai anaina hooponopuno plli aeipuni i ke kohoia ana o kekahi luua aupuni i noho ma ka oihana mamuK a i kohoia « FereCidena Huare i make i Luna aupuni nona. Ke oleloia mai nei. ua haaleie na Kuhioa t ko iakou oihana aka, aoU' nae paha e koho'hou ia na Kuhina a piu ka hoonohoia ana o ka Pereaidena hou.

O ka Pemidena hou o ka Ahaolelo i keia manawa, he kanaka pili ia mahope o Huare, a o ka Hope Peresidenn hoi, he pili paha ia mahope o Generala P. Diaza, ka Alihikaua e hele aku eiei e hiki i ke kulanakauhali alii o Mekiko.

Ke manao oei kekahi Komile o ka Ahaolelo e kukulu i kia hoomanao no Pereaidena Huare i maka, a e haiwi aku i kana mau keiki a ene ka wahioe i uku kupooo. No Europa. Ua hoopii na paahana o na hui hoa kukui mahu e hoomalainalama ai i ke kulanakau* hale o L«dana, i ko lakou mau uku hana, a haalele nolaila, ua poeleele ke kulanakauhale kakahi imaa po.

Ua mniam* ae ka hiiole hoomoe wtet ka* ulanā, Gyruii W. Field i •htain« oui rai ka po o ka la 86 o o Nove«naba, oia ka la hoalohaloha i ke Akua a ka Peresidena o Amertka i hoolaha'i. Ua heieae malaila na Kuhioa nui o fieritaoia a o«e na maka hanoha-

I no no a p*u. ! He 2,000 a oi ae o nn kanaka i haalele ia j • Liwapula, iloko o Novemada inamua o ka | malnma o Okatoba. Ua koouna aku ka Ahahui Palapala Aioa ' Alii oLnhana i na aloha i lea ooa o ka ou* | pepa EUU o Nu.laka, oo kona hoouoa aoa ia i H M. Kaoale e icn>ia kauka Lifiogttooe a i ' loaa ai. ; No rarafti. | Ma kt ia 14 o Nwrema4a, wa halawai ae { ka aoao akaa o' ka Ahaolelo o Fa»oi me ka ! poe lonamakaalnaaa ka i ka wa.aua like ko lakou aaanao ina ka hooholo aoa, aole he j kupono ke hoiboiia«o>ai ma ke ano aupuni ) Moi, a o ka Ikoopaapaa n like ole ona maoao | am «oawaena •ke aopaoi epaa loa ai ka ' hoomalu anu a me Iw aupuoi Riboba!ika, a : nolaiia. ua hooholo lakou ioa aole e hoopoi nopono o Peretidena Tiera ma ia kuamoo, I aole lakou e kokoa am iaia.

I Ma ka la 18 ee, he halawai piolol» ka ua Ahaolek» nei o ka waiko aoa mai o kekahi Loaiia»akaaioaoa he olelo hooholo • hoahewa aoa ia 6aombetta oo ka haiolelo ma oa a|iaoa *ina «naaraho ako, ,he paipal aoa ka ia i i» maoao hoaolo maoao loo» « hke me lto ka poe oillilia!. Ua papa»ka moa • Haaaiitto ua hoikikloa lea aOao ak»no«ta HaWa kaake o OaUahe^O ) : N* i»' iii, & : ii ki liißi iiilmMMmli wwlli

fcft. 0* iia«rttt«r«H kooa ok, tne Ika («t< kiH o Ibi anmo «ina 0 k» Hak, tatt be mm

ki, |Mht c dtki iiii kt bootttia Ifm §«• ptaJL H« bootdb« k* p«t)i ltso«. (t« oteU> alte «« ESefo k. e iawe «ooi «cu ka «mio Ihnm be eoma kaot pt!i lniisbot«ii i (» I* ipope ki ka Pnk iko pil». Oka tio(»6oio ai»I» ok«, •» malom 0 ke koko hi* loio «oo o 1» iooa no kao bsm.

I ko aonoo o km li 19, a« ]bbeta m Pirim 9 oa kaia#ai ka aoao akao o ka Halo i k«!»a ia, abe 280 ka aai. HJ« boobob lit* ium o kue ioa i kekahi oieio Imakooa piii Bibobiiika ( a • koe aoa ao hoi iakoa ao kt iMiibm aMii i Aopaai Mot. 0a makeaeke ialkoa e h«o«obo ia Tieya i P«Hmideaa a pa a ke ola, ina oio e iuhai u» mo ka lakoo I»och poaopooo, kokoia i Aba ICabioa hilioaiia, a eiroibo i kooa «Moa kooaaio ma oa boopu» po» iioko o ka Akaokl».

CJa booiaba mai ka Akaoielo i ko lakoa a*fl»ao e 000000 00 ka betboi aoa ako i ai Kinki Alii Oiīao*. Ua fcoboia ke Eemile 11 paae aka i ka haioielo a Pere»idetsa Ttera, 11 aa i»ooba pa ia alea iakoa. e oioanioaa oo kekahi maa mea e ae. Oia ano. Komite, ao e peha e iike me ko ke aeponi. Ma k« aomoe o Ua la 21, ua loheia ma Pariaa mn ke ala ae 0 Ladaot, oa hoole 0 Gen. Makammhooe, «ole e iilo i Peresidena ke haaiele o Tiera. He oui ka pioloke no keia.

Ma ka la 4 o oekemal», oa hoole kii aoiio akaai i ka maoao e koho hon ia oa 1»oamakaaiaana, a me ka hoopii aku imaa o na makeaioaoa oo la haoa. Pa ooho okoai ka aoao o ka hem&, a mahope o lem hoolohe aoa i ka haioielo oaaoao mana a Gamabeltat mai ka hoopau i keia Ahoolelo, oa loknhi ko l«fciou mainao e hapai i olelo hooholo no ia kumu. No Geremania. (Ja ola loa ke omaimai o Bisimaka, ke kuhikuhi puuooe o ke ao nei. Ua koho ka Emepera Uilama i mau Aliii hom no kaoa Ahaolelo Aiii mailoko mai c> koua msu luoa aupuoi a ma na AUhikaua a ua wehe ia kooa Ahaolelo Alii. Ua hoopuka oa Kuhiaa o Geremania he kaiiawai,« papa ana i na hui lawe ohua maluna ona aiahao, aole e lawe i ka poe holo i kahi e ma ka uku malaio iho o na uku piha oke kiao a me na okana. Oka mea i pau nui ai na kaoaka i ka hele, oo ka hoomi ooa hui alahao i na ukaoa ohua, a nolaila pau ai i ka hoio. Be omaimai ko ka Moi opio o Sepaaia, a he mau hauoaeie kuloko kekahi ma kooa aupuni.