Ka Nupepa Kuokoa, Volume XIII, Number 15, 11 April 1874 — Na Mea Hou Ano Nui. [ARTICLE]

Na Mea Hou Ano Nui.

Mailoko omi o o* eooa hoo i )ot» »«i B4i tik makoo aai Amenk» * me Eowp* m*i aa ka Eke Let* o ka U 6 iho oei ; oa | hiki i* aakou ke hooloala ae ma«nei i oa buaolelo pokole : Ma A<nerikt, be ela& mta m*ke k«al«OM i ikei», oi« hoi k» m«ke an% o k« Peresi<leot i p«o Miili»rd FiUmore ms k« kuUu»*auh«!o o Buff»lo ik«U 1 o Maraki 19e Pereaideoa oi« inai ka I6SO a hiki 1853 ; a me k« make »o» o Ch:irles Sumoer, k«U kilo aapaoi kauUoa o Amenka Hui iloko oka Ahaoleio Kiekie. Ua o<>ho oia ma I ka Ahaolek» Kiekie ma VVa«inetoaa mai ka ; 1851 mai a hiki wale i kooa U i haole ako !lai ka moe hooiio. Ua oleloia, ioa e heo- | poka oia i kona manao ma kekahi kaeou | nui ana i lolu ai, aobe maikai aku • kaoa Naaaae, a pahee oa olelo ana <oe ka mokumoka ole. Hopepe wale ua hoa bapa oka aoonoo ke hoopapa aku. O kan» haiolelo maa iloko o ka Hale Ahaolelo ma Wa»ioetona, o ka hoahewa i ke kaoawai hookaowa kuapaa. 0 kaoa haiolelo bope ioa i kn 1856, oia kona wa e pau ai 0 ka ninau no Kanaaa—Neb.iraka, I» mn<iu i haawi ai oia i kona akamai a me lia ikaika, a hokahoka loa ai kekahi lunakanawai kahiko i yio i luna Ahaolelo, mai Kalolina ilema mai. No kn lili o keia kanaka, oa hahauia o Charles Sumoer nei i ke kookoo ma ka lae iloko no o ka Hale Ahaolelo, a me he mea la oolaiU mai kona make. No kona kanlana, ua koho hou ia oia i ka 1857 e ka Ahaolelo o MakeaukeU me ka loknhi, a ehiku wale oo mea kue na ia. No ka oawaliwali o kona ola kino no ka eha i ioaa laia, ua holo oia i Europa e hoomaha ui, a o kaaa huiolelo kaulana loa 1 ka 1859, mahope iho o kooa hoi aua m»i mai Europa, oia keia haiolelo e hoopau loa an» ika hookauwa knapaa ma Ameriki. | Ua eo iaia na naau alohao oa oegero a p-iu, no ka mea, raa kona lilo aoa i alakni | no kela uioau nui, oa hookuu laoakilaia he | mau miliooa eha paha. A ika wa i make i ai o keia kanaka kaulana, o ka elua hapu- ! kolu o ka poe i hele aku e ike i kooa kino i make, he poe negero. O keia kaoaka, he | hoopono, a he polulei oia. Mao ae hoi oka Moana Alelaoika, aa ikeia iho, aa huli hoi ae ke Duke o £diac>* I boro me kaoa wahiue alii i Ladaaa ma bi | la 12 o Muraki. Ke houpuupuia mai nei no hoi, ua ae no o Pohakuhuuoli e uoho ma ke poo o kon;» aoao ponoi iho i hoopaoia oai oei ai koo» nuhu Kuhioa aoa. Ma Geremania ae hoi, ke hoike ia mai nei, ua hoemiia iho ka nni o na koa knmau 0 Gereruania a i ba 360,000. aole hoi i kn 410,000 e like me ka Moiele koi Ma Ausetuna, ua ikeia ko ka Emepem laUu ana me ka lima ikaika e koe aku :i na hooponopono ana a ka Ekaleaia Roma, me ke kue loa aku i oa keakea ekaleaia. Eia iho malalo oei ka palapaia a ka Pope i na Bibopa o Ausetoria i kakauia ma Romft 1 ka la 7 o Maraki, e koi aaa i oa Bthoba e hakaka e pio ka bila hoohaiki i ka hana a. ka Pope, e waiho nei imua o ka Hale Ahaolelo. Eia ka ka Pope olelo : "Ua ooo* 000 e ia keia mao haoahoohaiki mai i ka Ekalesia Rom», e hookokulu i ka ekaleaia ma ke kulaoa ino " Ua kakao pu aku hoi ka Pope i ka Emepera, e noi aoa iaia e j maUma i ka ekaleaia Rojoa ma kahi a kona maoa e noho aoa. Aole paha i o'e-a la mai ia kaukolo.