Ka Nupepa Kuokoa, Volume XIII, Number 44, 31 October 1874 — Nu Hou o na Aina e. [ARTICLE]

Nu Hou o na Aina e.

Ke oleloia mai oei e aiake ana ka wahine a ka Moi maa iho oei o Sepaoia i haalele ai i ka eoho alii, oo ka mai i loaa iaia i kona wa o holo aoa i ka nakau mai Madarida aku. (Ja maoao wale ia, o ka oai o ka poe ina ona maa ma Eoelaoi a me Sekotia, ke hofpuia oa kane a ino na wahine, oa hiki aku ia i ka 000,000 I Ca loheia mai, e kokulo aoa o A. T. Steward (Kuene), kela haole ooa miiioua kanlana o Nu loka i Hale Hotele oui ma kahi kokoke i ka Hale ūoikeike Nui o ka 1876. 0 ke kamu o keia t oo ka maopopo, e oui akn aaa ka poe hele e makaikai i Qa hoikeiko nui la. Ke i mai oei kekahi haole Beritinia mi« hope o kona helu akahele aoa, tole loa e ikeia kekahi pouli nui o ka ma Ladaoa a hiki i lulai 21, 2381. Ua haawiia he $20,000 makana, e ukuia ai i kekahi mea nana e hoike mai i ka mea oana e paa oei kekahi keiki nalowale ma Filadelapia, oia o Keoni Robs kooa looa. He kbu ka uhauha.—-O ka uku makahiki o ka Hooilina Moi o Beritania mai ka Ahaolelo mai, he $4,400,000 ; a o koaa loaamai ka waiwai mai o Corawall, he ai« oa hooilioa nona, oo na makahiki he omikumamalua i hala, he $3,600,000 ; & o ka oku makahiki o kana wahine mai ka wa mai i mare ai, he $550,000, aka. o kooa aie i keia maoawa, ua hiki ako ia i ka $3, 000,000. Ke huiia keia mao pou dala • pau, alaila, ua hiki aku kooa heluoa I ka $13,950,000, eia nae—oia iho la ka keia Keiki Alii i ohaaha ai iloko o na makahiki be nmikumamalaa i hala. O keia poo dala aie ibo la ka ke Kohina Nui o Beritaoia i noi mala ako ai i ka Moiwahini Victort% e aku ae t ka aie o kaoa kēNtf, I ttiea e i0%4 mae ai ka oleloia aoa, o pa iho hoi aaaoei i ka poe opakekeue, palahalaha loa aka ke kamailio ia aoa, a lilo i mea heoeheoeia. Ma ka la 29 o Sepatemaba, ma ke awa o Maioela, Faraoi, oa hopuia, ka moku kuoa heihei o Steveoß oooa ka looa 3īaria t he, ekola pole aeoei i hala iaia e hoao aoa e lawe mai» i oa lakoo kaaa Atterskvīi6 ka poe kipi o Sepania. Ua hopuia keia mokn mamoii o ka paipai ana a oa Elele Sepaoia. Ua hoolahaia he iooo e ka oopepa puka ahiahi Pou o Ladaoa« oa hiki aku ilaila ®oi Rotsa he Uhe, iia hoikoum ami ka ' awko kaoa Faraoi i hoooohoia ai maUila • kiai oo ke ola o ka Pope. Ke oukeoake oei ke Su!eUoa o Toreke, e koho § kaaa Keiki poooi i Alihikaoa o«i malaoa o oa puali ko» o ke aopoai, a ki keehioa &o boi ia e hiki aia ai kaae keiki i ka ooho aoa alii 0a hoolaha akeaia ae ( e hele aoa o Ga> oaheUa M b hea» o Faratti ehaiolei» paipai ai oo aa haoa_»upooi. Ua hoohok» ka Aha £lele Lakoi e oa aaaa ooi o Europa, *e k« oooeoo aaa l ho4- } kahi aoo poo ie%ae hao ai eialeee !•» } ta e hoooaaie oei ma keia a «e keia aioa. Ua apooo keaa Aha ar peo rte keao* lo aaa ia mea, ke ae onii o Atoerika Hoftpeia. £ haiawM hoa aoa oa Klele i kele a I lae keia akolo ieakahiki, ak*. e Pam* oae I kahi e halawai ako al i ka !677. I

! C» moiwio W.le uma M*d>rid., « hele kioo «D» o Peresideoa Serr«oo e noh» poo maloo» o n* poeii ka* miwaen* o t> «iaa. Ke 10001000 >r«le ū aai nei, be »ebe | m«i koe a Roaia e kukmkok» aeaMiko me • Sep»nn, «ole boi o ke «oo pukiki oos aii moa »bo oei. j Ke hoike mai oei keUhi oopepa P»r»ai, Ik® hooUaoa mao ol# oa Perosit bē% d« paleoa o A»egeria, me k* maiMo e kutolo ; * Ho Ilkou )IQQI LLe Bl IDIDftO O Afft* bia. >, 17« hrki ae ot L«d<oi ka 1000 ao oa po* | 100 a ka makaui tatfuoi a Hoookaona i loi ko ibo ai, a peoei ao na hopeoa : £Jims ] moku i pobo iloko oke kai ; eloa i hoowa- ; it ; eWku i nalowale : a he amikomalaa i I poioo holookoa a poioo hapa. j Ua haawiia ika moka kaoa Amenka I Tuscarora, Kapeua 6eikosp ( na baoa hoo . »u», ame he la, e hoounaia mn aoa oia i ; Honolula e mo-ku ai, oiai ka Baueeia e i kaawale ako ana.