Ka Nupepa Kuokoa, Volume XIII, Number 44, 31 October 1874 — Nu Hou Kuloko. [ARTICLE]

Nu Hou Kuloko.

0* Ke bot mi oei ka hooilo o kakoo, oo ka me», • koe» m«o«w« «Mi keu • bel« ako »ei '

Ke pmlpaiU «ko aei ke pot » pao e ooho «ie «n« i k» n«pep» Euok&a, e hook»» koke o«ī iioko o keiii m»o m»l»m eio» i koe o k» mak»biki. Huikalaia.—ūa huiaal» k» Moi i k» hoopai o k» m»ke m«lon« o ke kaoaka hooUU kipi Kepilioo K«bo»ii« y » e hoopa» ia'oa oi» be mao makahiki pah». E ko m»I ao» ma Honololo oei kekahi moka kao» haole mo n» waiwai oo keie «w», » e koaii» »ku »o» oi» i k» me« dala, ikaw« e hiki mai «i. N» W«Uk«b«uki k» waiwai oluoa. Ua ku io mai ika Po&kolo iho oei. M« ka po Sabati «ko nei i hal», o» haiolelo oJ. T. W»Uk»h«Giki mako» maloo» o k» awai o ka laakioi o Kawaiahao, 00 oa mea aoa i ike ai i ka huli oni ana o o« kanak» ma Sekotia » me kekahi mau mea e ao. PoOLI OKA MAHIN'A. Oka pooli «0« O ka mahioa i ka po Poaooo ako oei i ba!a, oia ao kekahi o oa oaoaioa maikai loa i ikeia maaoei. Ua kalae k» laui, aka, be wahi omamalo ao oo oae i ka wa e pouii ana, he mau ao kalelew» wale no lakou, a 1 alai wale ae oo be mau sekooa hela. Bcke mele hou —Eia ma ke Keeoa Koai Buke o ka Papa Hawaii oa boke mele hoo ili oani, oo laua na inoa, " Hae Hoooani" a tne ka " Leo Hoomana." Ma ke ku ana mai oei o ka mokuahi i loaa mai ai kekahi 0 keia mau buke mele maikai, e kipa mai a e kaaoa oo ookou iho. Ua ike iho makou, I ka hoomaemae ia o kekahi poe pa i ike ole ia mamua, mamuli o ka maoao io haaa o ka Papa Ola ma oko lakou agena la. Ke makemake oei makou, e hoomauia ka inalama maemae ana o ka poe a pao o keia kulanakanhale, 1 ole ai e loaa pioepine i oa mea e oawaliwali ai keia ola kioo ana. Mai ke kauua kohola mai.—Ma ka Poaloa iho oei i ka mai ai ka moku okohola maa mai Arita mai, oia o Jirch Perry, Kapeoa Oweo, me 1,550 paho aila, 10,000 paooa iwi ame 5,000 paooa niho awalo. O ka hooihoiho mai koe o na moku okohola f a ia w», e hakioua mai ai ua kaoaka o ua lai poo la nei. Kia hoomana no Kapeka Kūka.—Ke hoomakaukauia oei e kekahi haole Kikane, he kia hoomanao no kela Kapena Kuke i make ai ma Kaawaloa. E kapiliia ana ke kia hoomaoao me ka pohaka hahau e like me ko ka hale aoponi, a e kokuluia aoa ma Kaawaloa. He kia hoomaoao huioaha a he iwakaloakumamaha ana paha kapuai ke kiekie. Ua lobe mai makoo e holo ana ka moka kaua Scout i Hawaii i keia hebedoma ae, a ia wa paha e laweia aka «i oa hoolala aoa o ia kia hoomaiaao.

Hawaii me Oanada.—U« lohe mai makoo i ka malama o lulai i hala, ua hoouoa ia hekahi mau paooa huluhipa i Canada ma Kapalakiko aku me ka mauao e hoao ia makeke, malia paha he ano pomaikai iki ae malaila. oka lono mailaila mai, oa hoike mai ia i ka pomaikai no ka mea nana i hoouna aku, oiai, ua oi ae ia mai na haawina mai a pau no na liuluhipa. He meamaopopo, ua hamama no kakoo, a e loaa ana hoi ho makeke hou no ko kakou mau mea ula, a na ko kakou poe kalepa akn ka nooooo i na mea e haoa ai, no ko lakou mau pomaikai.

Mai Exdabare uai.—Mai keia mokapuni hana lepo manu mai, i loheia mai ai maluna o C. M. Ward t ka lawe aihueia ana o kekahi lana halihali nkana ma ka la 3 o Augate. Ikawa i ikeia ai oa nalo«rale ka lana, ua hoonna koke aku ka Lona Nui i ka moku e huli i kahi i bolo ai. Ika huliia ana aku o ka hale pi.paa, ua lawe malu ia he mau eke berena, he paha wai, he man hoe ame kekahi mau lako e ae. He omi ka noi o na kanaka i nalowale, a mai waena mai o lakoo, he wahi kanaka hooio o Kale Kalaikahiki ka inoa. Ua lawe po ako no oia mai Hooolulu oei he panaoa hoiomoku, a i ko lakoo hiki aoa aku, oa ooke iho la lakou i ke koai i ka baka oao aka ke ahoa 0 aoeaoe $214.75 paha ka waiwai io. Oka hoomaka ima mai keia o ke aoo e, a nalowale aka la.

Ke kokokk nei • ho«oi« ki moko hoo lot i b*DMt iho nei • Mir. BeßMiaer o EueUm, i mei • p*le iko ni i ka loai ibi 0 m obot kd holo m» ke kaL O •• aoka nei, he 350 kapu*i k» lo« ( • m k«piliit mtltlo o n» noii ikaoMi »niu Kit kt ni> sao, o kthi e moe ti o hope, i mea k«rt wtle 00, • like lt me k« ptc tQt moko kt lewt ke ioli kt moko. 0 at v«hi lt e mtatoit oei e hookuwiie, he 70 kipoii kt lotki, t he 86 ktp«ti kt ltQl« ( tkt, • kt p«pah«le • mta iii no |»ela ke ptlahtlaha. O ua moknahi oei • kapiliia it, sa maaao wale la no ka holoholo wtle no m at kai koka iho, aole i ki kai haoopanopa, aka, iaa • oiaio aaa 8 aole • lo«a i ka laai, tUUt hooo&ahoahaa ako pahii k« kapiii aoa 1 na aoko e aa no ka kolo iioim ioa na ako* i

U» t»be ra«i n»koo, o koboi» »oa [ oa'ui o ka Paali Ko» Poalo i kapai» *'Mi- \ malahoa," ota boi nalii palapala hookoho maUlo ibo oke Kapeo». A ooUIU, o» makeoMkei» oa bo» » pao e »ko«ko» »e m« ko lakoo w«bl b«i«w«i mao, ma ka aoao m«ok« o k» Pa o ka Hale»iii lolani, ma k» bor» 4 o ke «bUbi Po«!o«e hiki mai «o« ( NoTemab« 3, M. H. 1874, «o ke koho ao« i ko Ukoa m»o «lii p»Up«U boo> koha, omUIo ibo o ke Kapeo». Ke kanaka Waiwal—He ooi » leholeba wale oa k«o««ai w»iw»t me k«bi dal» o!e ok» pakeke. He mau Uueani«t«u»ani poe da!« ole Io« i lilo i waiw»i. oke kaoaka i haoauia me ke kioo ikaik» maikai, opu maikai, oaao maikai, 1«1» m«īkai « tce ke poo m«ikai, he waiwai wale oae oo a pao. O n» iwi to»ikai, o» oi »ko i» m«mo« oke gula ; oo» lala ikalka, oa oi i« mamu» o ke dal« ; o oa «akoko nao« e lawe hele ao» i ka ikaika o ke kioo m« o« wahi a pao, oa oi ia mamoa ona hale «me ka «ioa« He oi aku ka m«ikai ok« loaa »o« o ka waiwai paa mamoa o ke aoo kupono o ka makuakaoe » makoahine paha. ooa welo maikai » me o» welo ioo, ua ikeia oo ia mawaeoa o na kaoaka e like la mawteoa o oa holoholooa. O ka naaoao, e oi ako aoa kooa opoi ao» i oa aoo ioo » hoomaikai ae i oa mea maikai ; he me« nui ka hooiii aoa aku i oa mamo i ke «oo maikai e hoomaka mai «i. Ua waiwai oo ke kaoaka, ina be kioo ooonoo maikai—he 010010, hoomaoawanai, hauoli a manaolana.