Ka Nupepa Kuokoa, Volume XIV, Number 38, 18 September 1875 — HUNAHUNA MEA HOU O NA AINA E [ARTICLE]

HUNAHUNA MEA HOU O NA AINA E

U« malamaiā Irt .bulttwai ma k«fcatii He* 1© o Lad.ini tit> 8* nV*moo Hoa e -kukuKi \ | K»« Hoomanao no Haka Byr<m. Oa hoepiau oleio o "h£oia ajaa i k% hī£ai ana i oa kokoa n eAeW kJ4 boo> j kt» kakao inoa ke nui DiBraeli i noho lunahoomalu mai ia halawai, n :j , ī ; .< 3 j 0 NA hoauanau Emop«r% koill e honnioni neī ī u«! manao hooponof>oiti6 })ili aupuoi o Europa, iua ka huuhalawui aua ma j Krns. Viennu, a i c*e ma Uoma, ua like loa ! • ' #» 1 ma ka mea hookahi—oia no Ha papaaina ' mailial 0 ka Emepcra o Kuaia, he ake ai i he puni. waioa,« ohe kaoa niea | makeaaiike, a he hoihoi loa ma ka paani.{ O ka moi hoi, he alii punl lealea, ■ o kana mao mea ai, o ka io hipi, io hipa, ! k me ka rao«. O Joaej>h FrAQC*a hoi, ka i Hinepera o Auseturia, he al« noho mumu- : le, a be aoo eehia ke paa ke O iloko o ko- i aa lima. O kaua mea inu, ooa waiua lahoi o Hunegari a me Bcdoau, a be ai i im • io eleele, o kana puni nae ka hipa. A o | Victor Emanuel ka Nimerod\ o ke aupuni j alii, 4»« poMi mao oia. Ua oi kona make-1 make naoa no e pepehi i kaua kemu a wae ae i ka io keokeo no kan» pa ponoi, O kaia 4nea noi he waioa. NoUiU, ina 6, ako«koa ae keia poe, e ai ana lakou e like 1 me ko lakou makeniake iho, a he pono i ke ao holookoa ke manaoio aku, o ko lakou ; hui ana/'no lea Wale 'no eikeia : ko lakou hoohiolaai aua, aole o ka mahae i ] ko Ukou mau aina īho e paa oes, • | 1 ka makahiki aku nei s> i hala, ua loaa j mn i ua Ahahui Miālonari C Ladana mai | na hookupu mai a k'a ka hoina dals, aole e enii malalo o $10,000,000 Ilookahī o ii ma«i Ahah6i; ; o %i nui o i/l daia i hookopuia m4i, he $1,100,310. | ' Kk hoomakaakao nei kekahi poe ma Ge- I ; ooa, ruliā e hoala i lioakai lealea holo i ka ] oaoa hoikeike nui o lMsdelapia, o lakou, e i * halani maluna o k* aaoko | oo lakou, O t kajilo A o Jt%jnea noj , krifoto anaooai 4 boYSikh, \ §956, a 6 Smm 1 lilo Ae ka noha aua i ktaako(a ta ma kft ; aioa, ke la na lib hele makaikai ma j ; ka aioa, ka hele ana • ike i na lealea a pej la.«A«, o biki ainUi - ,r . Au ma ka «okoaiaa o luidiaoa, A»erf-' k§g£taipuUU' ho kanawai oolf« loa e papa aoie e mareia ka ili keokeo mo ka ih eleele. B*a oae, i kekahi «a« hebedoma j akn oei I hala, oa mareia o loaue Aogell m ! ; om Jklere Suu», he wahioe aeg*ro «aa ka j I okana o Ffovd. O ua paa mare oei a me I • ' • T .* 1 , . ] J k« Kahaaapuie oaoa i mar«, hookoloko-1 !loia a oa hoopaaia lakoo m« ka nmi aiaka- | hiki pakahi k i ole ia Hi& «a ki ako'hoopal, | 1 he pa $5.«"» prt»hi.' ' '* " 11 I | Ei T ioi»iau, nei a<| o £ugioi v ka wahine j 1 a ka Napofiooa ma *ooa noho aua |

| lieewo, eia «o hoi ka &la I licHw*biae Vctoria, 0 i&īMHie» ; pioe ako oei. Ke kapaia nei.no ots tnt na ■ wi»h» a pao, ka Kmepera wahioe, a«4e sa eo>epera wahine knewa, ake loaa nei r.o | iaia o* laoohanoalīia pim. ' Heelra (»ote , i hala ako oei, ea bete makaikai ae o a K - jko oka hoakai alii i kain fioomu»na o Aldersh< t, a tlai!a oia i iie ai i ke Komo aoa o kaoa keiki iloko o ka hookahtkah« lu ; . | Ma S*ketia, he oiea b «rnakaukao ka punoku ole ao« o kei*hi u>e« e hapala Wi!e akn i ka hanohano o kekahi lona aopum. i kekahi la, ua hopuia kekahi k&oa-r > ka oo ka hokiuklo ircrtJa o kekahi o ua pōe" haoohano nei; a auo, ua loheja mai ne», ua bbpoia "kekahi keoika oi" o Sekotu ka j iooa, a oa hoepaiia no ka hoinoioo i kekahi j hoa ehakukamalo, no ka oioao hookaoo aoa p<'oei : Owai ke dtbolo nana ikoho aku ' iaia i ahakokamalu ? L T a kauia ka hoopai i eii liwakaoawai, i ebiku, si!ioa p eooo , i eha la ōia k*teo*l/oli*.-'j lVohj!oi& o ka iooa ooi ona chaj»a ma Amerika Hoipoia o Kaimka, nap he 1 Kamika iloko o kela ame keia XoTaifa ke paonioni nei ok'kofaoakanfrafe o Sdua Lui, Kikako a ojc Cuntiiibti. loa i oka rula keia, »lai>a, he 4Ā9/240 Kamika : o S»na Lni, 770,520 Kaiuika o kikako, m- j he 0*20,540 KannHa o Cinttinati. Ua haale e o Moody a eue 3auk?y ipa difa nianaw.ilea i haawi w»(e iamai ia laum, iio ko Uua lohi l ka hniolelo aua uia Lādjna, a o ka ai a* me kahi moe ka laua i ee ai e lawe mai, oia hoi, e ukuia. He mea kupauaha keia, ka haoleie ai>a i ka laoa baoa pouoi e ola ai, a lawe i keia oihana me ka lawe ofe iku uku. He nie;i maopopo, j ua loaa ia laua ka haawioa mailuna mai, j aohe hoi e like me ka oni. j