Ka Nupepa Kuokoa, Volume XIV, Number 51, 18 December 1875 — Ke Kulana o Europa. [ARTICLE]

Ke Kulana o Europa.

Me he U ke kaliu» a%u nei na moa hoa mai Eorop.i m»i i kela a aje ke.a 1. iue ke ;;i!0 nui. Kukoke Witle im e ktimo bou o Enio pa iloko o ke kaaa uui. Xu uu iuakbhikt ae nei i hala, un ihi-i.» ka 'aopena o ka lakou mea i mukeuiake loa ai, o ka hoopau i na hoopiapaa mn ka »'!*o o hi» pu » ;ne ka oiui o ka pahi. O Geremania paha ke anpuui mukaukau u lako loa o Ukou i ke kaoa i Ueia w.i. Aka, o kck»hi'[iMU inaua e ae, aelie i 1 ike mai Hie it* ma ka umkaukau O ka AtiSvturia wahi m' keia i hoomakaukau ai, aole paha ia i maliu.ihua e like me ka lu:sia h ina iio'hO o kona aiua nui p.i;--lib!i>ha, ka m> a a oa tuponi mawaho aku i.ei i ike uuku ai. O ke ake o kela kulnkuhi puuone kaulana, o ka huihoi mai i fea Uhui olelo Geifmauia o na aupuni liilii kahiko, na oKan.. hlii a me na kuhn«kaubale, aupuni kuokoa iluko o ke aupum Emepiro hou, ua holopi». no ia mamali o ke aianni a me ka o keia E aunaka a u<e na maoa hoa o Ucremania maialo o ka el«makule ano kupautha, Generala Mokte. Aole nae i p*u loa \ keia wa, he mau w ». >i «.kaoa i iiu ki.e, uUila o ka pau uluka mai no ia malalo o ka uialuinalu o Ku Euu'[iri Uil;»maame kona inau Ilope ma ka noho alii ■ a i ka wa e puui io ai, ilaila, ao!e no paba e Uwa ino o Gereoiania maUiia, »ka, e hoohele loa aku aua la i HoUui e iike me ka hanoia ana U o Hunoverj, ka hio i apana no Geremania. Ke lu>:ueu ne» o Aus tari*i koua mau wahi puali koa, malia p»>ha no ka hahae wale, o koo»ohia iloko o ka hookeke me kona hoaUuoa, (Genminiā) a malia pah* no ka lia e i na okana aiua o Tureke, ma ke Deuube, e moe la m.t kona hema. Aole nohoi i emi īho ka Rusi* hooinakaukau kaua. He puni kaua oia. Aoie me koua mau Loa'ioha n»au*o o Europa, ka poe naauao hei, «k;i, one oa lahoi a me na'iu hapa o ka ike a hapa o ka nanopo u Aaia. Me be oea U, he uihu U helu vrale uo koe, a be)u pa ia o Kokana iloko o kooa aupuni. AKa, in« bo oiaio na 1000, ke hoomakaokaa oei ka oia e kue aku ia Europa. I ka maoao o ka lehulehu, he kaoi ana keia me be la ke ieo aui, aka, b j mea ole nae. 1 ka boo-

■ i"ua- fv,p<j »ka. oa hiei au: k<>n« a>»u««a e ai i kooa oanaioa i (kooat'Uop«U, : kahi a Rus : a i mikileho ai mai ka wi o j Pticru k% ooi a hiki i keia wi Ke >ke oei o RusU i ko T»reie ioo oelako ka'oko | ibo. O keia iho U ke knUoa o E-tr pa i i keia wa. Me he ia oa like oa mma ekolu ! o ka Akao, o ke ake aku e loaa huu ro*t ooa mao aioa. Aka, ina e m*OiO aoa o R'.s* i kuo» ako mi ke kao*, aUila ua ioiuke fn-*i ke kumo aoi o E iropi i oko oqi kaoa oui Loo. lo» e heokuu io aaa īo Risia i koua pa>li k*o4 e m*ki aku i | Koo*t>aopeia, e hīki auei i oa maaa e ae o j Etrupj, ke koaio aku e keakea ? Aole o masou maaaoio oo ia me.i, Ua loii oa ma* oawi mah :pe ihu o ka hoopaheeia aoa o Nikola mai k«oa hoakai e hele aoa i K.o oalioopela, īni nuli o ka huiaua o oa poaii kaoa o Farjoi, Berit«oU Nui. Ti:relie a me S.*d*oU. Aohe N«poliou« t koe e hiki ai ke hooUko mai i ua koa oue ooa mao Uko ; o Victor EmanoeU, oa ooi loa kaoa haoa uooa īho ; a o B-rit)nia Noi wale oo kftbi mea ko kaawale iki, aka ( ke pohi mai nei o»e kekohi mau nupepa ooa, be ai'keioake ioa īa e lilo o A gopita oooa. A iaa io pela, aUiU, ua m«keuiake ka ia e hoopauia koTureke iooa mai ka paUpaU aina ae o ke ao oei. Owai ae kekahi

mea mauao ? Hiki anei ia Aosetnria, a i ele ia Gerem»bia ? Malia paha aole. U» ae like o Rusia, Aoseturia ame Pcrusia ika wa e " kanaka mai an* o Polan>," me k.i hooiiina e mahele ooi io no, ma ka pa h»p»kolu iike. Ado, eia keia ' kanaka mai," o Tureke, ke kokoke nei e leie ke aho, a ua h:ki no ia lakou a ekolu ke aeiike maluu» o kekahi olelo aeiike. O Rusia ame Atsetur.a ke maheie ia mau aio4 a me ua lahui khnaka o iaua, me ka haiawai o'e i kekahi keakea. A pehea hoi auanei o Gcremania e loaa ai kona m »hele ? Aoie e hiki ieia ke hoohui mai i kekhhi o keU mau apana ama. Aka, hiki ioa uae iaia ke hoohui mai ia Holani me ka ae mai o Rusia laoa o Ausett>r<a, aoie oia e pupuahulo iloko o ka la hookahi i ka hookomo mai la wahi uuku iioko o kona poli. Alaila, ina e noonoo iho o Ai'.SL'turia no ka nui o koua pomaikai ma ka U a t aua mni o na okana aiua o Tui>ke iaie, ua hiki iaia ke huawi aku ina okana aina oielo Gereuiania ona ia Gere(ouuia. E nuna kakou ika poiapal?» ama, a e ike ika waiho ana oku ain ». E h.»ka nku h ; )i i inuu no ka hookoia ana o keia houpunpu enaii io.