Ka Nupepa Kuokoa, Volume XVI, Number 1, 6 January 1877 — HUNAHUNA O NA AINA E! [ARTICLE]

HUNAHUNA O NA AINA E!

Na mea hu.va a Napolio.va. Ke palnpala mai nei k« mea kakau o ka uuoepa PaU Jfall GazetU ma PuriBf», penei : Ke manao uei kekahi hapa o na nupepa Far*oi, e hoolo i ke koruo ana aku e uoonoo i na mea e pili ana ia Tnreke a me Rusia, oo ka mea, ua pakui o Faraui i ke kaua me Geremania. Ua olelo ae o Haku Cuathane, oiai ka manawa e ike poaeae ia aku aua ka Kus>a mau haoa, " Me ke keoaka hikiole ke makemakeia e ua pomaikai o Enelani, no ka ma'ama aua i ke kuokoa o ka Emepera o Ttireke, aole au e hoopaapaa aku liue." (Ja oielo no hoi o Napolioua he olelo aoo like me ia ma koua ano ka* naka Farani I ka w* i haUwai ei o Alekanedtro o Husia me Napoliona o Farani, no k» noouoo ana e maheiehele i» Europa, ua haawi aku ka Etnepera o Rusia ia Napolioaa ia Albania f Bosnia, Morea, na mokupuni, a me Suria a me Aigupitd, ke ae uiai o Napoliona e lilo iaia o Konatinopela. Noonoo tho U o Napoliona he waiwai nui nona ke lilo o Rusia i hoa hui nona, aka, makemake nui nae »a e lilo mai o Sepania, a oiai hoi e hoomakaukau kaoa ana o Aoseturia ia Farani, a he hoonaukiuki hoi oia ia Euelani, nolaila, hoole aku la o Napoln . na. Mahope loa iho nei, oiai o Napoliona e kuewa ana, eia kana olelo, " Ua hoopololei ia ko Alekanedero mau manao ma ka lawe maoli wale ao ia Tureke. Ua pinepiue ka maua kuka ana. I kinohi, ua makemake ao, me ka manao no ka pono o ka nobo ana naauao e kipaknia na Tureke mai waho aku o Eoropa. Aka, ia'u i noho iho ai a noonoo pono, ike iho U au makeoa ua maua o Rusia ke lilo iaia o KonalioopeU, nelaila hoole iho la au. Noonoo ae U uo hoi au, ina e lilo mai o Suria, Aigupita a me ua aina e ae i haawi mua iu inai ai, sole oo e like aku ko Fareni ikaika me ko RuBia. Manao iho la no hoi au, ua mana loa aku la ka pegana ma ka aoao akau, a iloko la o kekahi manawa, e puni loa ana o Europa, e like no me a'u e ooonoo nei e hiki mai aoa. Ua ku haalulu e iho nei o Auseturia ; aa kuikahi loa ae neio Perus a laua me Rusia ; ke haule oei o Auaelun» a aole e hiki ia Eo?)ani ke keakea mai. Ke hooweliweli nei keia popilikia ia Farani. Ak» t me ka manao e kapae ae i keia huikau hakaka, ke pakui aku nei au aohe napepa maaoei oona ka manao koikoie oaua ia aku ai e kakau ana U ma ka aoao e hoomau aku i ke kuokoa o Tureke. Ke hoomanao mai nei ka nupepa ICumukanaleai i keia mau olelo, he kanaha kumauiaono makahiki mamua ae nei, ua Uwe mai kakou ia Algeira ma Aferika; » ehi» U miliona dala a me ka nui o oa ola i mohai i» oo ka hoolakalaka aoa i kela 3,000,000 Mahomed», e kokua wale ia mai oei oo e oa wahi ohana o Morocco a me Tunisa I Ke hooweliwelii» mai nei o Koo»tioopeU, e ano e ae ana na mea» pau. £ »U oai aoa paha ka lehai M»homeda holookoa, a e ikeia aoaoei he popilikia i makaikai 010 ia e ke ao oei mamaa." 0 Turrkc Aie Nui. Ke kopioai mai oai ka leo o o» nopepa oo o» boobaiah*l« a ka poe a Tareke i aie aku ai, oo ko Toreke hookaa pololei ole ako i n» oku paoee o kona aie lahui. moli o koToreke hoomalo aoa maUoa o kona mao okaoa aio» kaawale, o ka mea maa ia Tureke, o ke kau ako i oa aohao » ooi me ke koi ako i o» makaaioaoa e oko mai no ko ke aupuni hemahem». O ka poe hookaumah» loa la oae mai ka ohi «nao oa »uh»o, oia oo ka poe i hahai nahope o ka hoomaoa Helene. AUila ioae hele »ka ka Paeh», oia ka Alihikau», maluoa o o» «paoa e obi »»i u» m»a auhau oei oo ka oele 0 ke aopaoi, pakoi hou iho oia i na auhao malooa o kela a me keia e like me koa» aaoa. Ua hoao aai nei o Rasia e boout--001 ma ka hookaaw»le »oa i o» loaa o ke aupuni i ohiia mai oa okooa aina ra»i k»hi a na Kanstiano e ooho aoa, o ke d»U ia e hookaa ai i ka oku paoee o k» »ie lahai. He mcakei»eboo»a aku aii k» poeToreke ī aie ako »i, e k»a «oa no kona aie lahoi I

| U 010 i». E hoopaa U k* book»nin»h» «»ke «0» i na ®»hto »atuo* o o* «»»• kmatofto» e lik® me k« n» P*sha e b»o» o«» i bi w» a p»o e like mc ko l»koo o»kf* i o»ie „ „ j Na Koa Rvsia hoko o sa PWU Kua o | Skskvu. # . . . * M»i kefc»bi alii ko* Beri»oi* o»»i t kekeu i ii mi ke kehaa k»a« n>aw«n» o na Toreif m me o» Serevi», i loa» ra»« »i o» 1000 a»»|»]o »bo e ptli aoo i oe fco» Rust» i koaio iloko o o» po»li ko» Setevi». M«moli o o* hoike » o» koa Rusu i pio i o» Toreke t » ikei» iho ai, o o» «liiko* Rus»h » piu i ko mo iloko o u» pmti ko» o Ser4vi*, e loia »d» ia lakou pakahi he pa haoeri daG<tt mai ke aupuo: »»ai o R ist», me ka hooman» popoi» aole Ukou e ko<uo hoa iloko o o»* paali koa Rusia i ka pau »na o ke kaaa. a i o!e la o ke koho pah* m» ka oku mao i» 1 kela » me kei» wa a make, i ka wsi e eb* ai iloko o ke ka nai loa o o» aliikoa Rjs?a i komo lloko o oa po.H ko» Serevia, noNil 1 », aole i uele iki keka|ii bit«liooa kou Serevia i ka aliuikau» Kasia ole. Ke maa aei ke komo nui an» m»i o ia poe, a ke komo bou m<*i nei no me oa «liikoa haahna !•»«, oia n« Kakinoa >» m#* m

Koaila M«mu!i ote komo m*a »n® mu , kei>*«a Miil"»» °* B,koi i k*Jfc*ik* hikak» on« k<>» Serevi». Ke lawe m»i nei o» m«*n >«» l " l ° s '° a Rosi» m.i m BU!g»de, «ole n«e ho«o it. ako 0o» Tureke « p»p« i k «" «»». u **° 8 1 ka w* a «• inoka e itwe m*i »na ma ka muhwii D4n«be U» hnoiaio loa u IU Ai keīa «nau lodo maoioli o fcek»ni lone i hiki mai + bo?Ve «n». u® h«alele »ku 1* o K.uel. Petcroboro » o» holo »k« * Belgr«fe; "k«bi ana e h«l« »ku ai e ooho aliikoa maluo® u kek»i>t b*taliooa ko% b« UoB»ui k» ika'k», i hoalai* » kokuiuia e i» Ke hoike pu m»i nei hoi <• nuoep* Pou o Berel«na f he lehulehn loa on» Rn*ini e hel» la m»loo* aku o iiou. .uaoia no Be%r»de. Owal 14 PERI!§iDBNA ? M«i k» la 7 mai o Noveoiab* a bikt i ka U hopo o ke»a mak»hiki r »ole i aaak» ka mea i k»boia i Poo no ke Aoponi o Amerīfc* Huipuia e noho maua m*i ®i » k» !• 5 O nei o M»r»ki, 18T7 U* P»o ma« na mokUAin» i k» lohe ia, • o Lona-ana a me Fero»idA w«lo no koe, Ma oa balota i puka maupopo mai, n» oi ko kekahi aoao i ko kekahi, aka, ioa e pau loa na moku»in» kaoalua i'koema ka »o»o oki oei hapa o na balot», aUiia, paka ia ao»o. Aka, in« • holi lua, »ohe m»naol»na an» i k*'e. E iohe »n>i nae p»h« kakou i na mea i puka n>a ke K'iokoa o lammn 7.