Ka Nupepa Kuokoa, Volume XXII, Number 10, 10 March 1883 — HE MAU LETA MAI MAIKONISIA MAI NO KEKAHI MAU HAUMANA O KA MOKUPUNI O MAIANA PAE AINA O KILIPATI. [ARTICLE]

HE MAU LETA MAI MAIKONISIA MAI NO KEKAHI MAU HAUMANA O KA MOKUPUNI O MAIANA PAE AINA O KILIPATI.

Rr-\fK *n, W. Nkhf.\u.\ 1..0x0 Alohaooa me na keiki a oht.i Nui ko'u al*>ha ia t>ukou e noho nei. Ke htK»manao nei au » ko kakou uu ana ma Makwa, i kou noiioaim me olua me he keiki yonoi y la. ano hoi, ua kaawale kakou; nolaila, ke noi aku nei au lil olua, ē pule tnau i ke Akua e kokua mai ia ui.uuu a |vU hoi uiaua u oukpu. He wnTii mea hou iki no ka maua O ko makou akoakoa ana ma'! etonahara s (kahi i kukulu ia ai ke kula Kahunapu; le, ma ka mokupuni o Apaiana) ua kau liilii. Ua koho ia kekahi i>oe i mau Kumu ao; a o kekahi {xx\ ua noho no me ii. Leleo ma retonal>ara; a o makou, ua hele pu mai me A. C Waikupia nei. Aole kuu hoa o Moses 'Vatx)tx>. ua hoi i Maiana, ua kii nui kona makuahi ne iaia e hoi i na keiki, aka, a<>ie i makemake o Mo*th> ralH>l>o e hoi aku, ua makemake oia i ke kula; aka, ua oi aku ka ikaika o ke koi ana o kona ohana e hoi, a ua hoi aku la. I mai oia ia'u, i na oia e hoi hou mai ana i ke kula. alaila, e lawe pu mai ana oia i kekahi keiki" ana. Kaumaha kuu inanao no kuu hoa i kona haalele ana mai ia ti a me ka ma ua han.'L Aohe pau oko maua kauoha ia ana mai e ka ohana e hoi aku, me ka i mai: U ua |»au ae ia no na makahiki o ke ao ana;" a ua makemake hoi !akou e ike i ka maua keiki, oiai e ola ana, aka, aole nae o'u manao e hoi; ua oi aku kuu makemake i ka naauao. Aohe nui o ka'u mau olelo ia olua, % eia wale no, aohe pau oko u aloha ia oukou. Owau no keia o k'a olua keiki iloko o lesu Kristo ko kakou Haku ao ko leakou Hoola. Amene, E hui hou no kakoū ma keia ao ke mau ko kakou oia. Soi.omon l kiiao.

MAIAN'A IULAI 1882. I ka makou kumu i aloha ia. \V. N\ Lono. Aohe {kiu oko makou hoomanao ia olua i ko kakou wa e noho kaawale nei. kou. Ika hiki anā mai nei o Hokliao, ua hiki au maluna onn, kuhi au o oe kekahi. U.wu» Kmw\. Maiana I'kmauna W. N T . Lono. Aloha ih\- — Ua hiki mai nei o Tem. Binoka ia nei; (he alii ia o ka uiokupuni Al>ema ma) eia kana olelo i kona ku ana maloko o ka luakini o ke Akua, lerusa!enia) "Aole au i hiki mai nei niamuli o ka aoao kahiko; aka, mamuli o ka olelo maikai a ke Akua: noiaila, kc noi aku nei au ia oukou, e huii oukou niainuli oka olelo ake Akua maikai." Ua huli mai o Te Moaniha, (he kaukauali» oia no ka mokupuni Maiana,)me ko IXhileuea |»oe a pau; he inoa oke kulunakauhale 011 a kaukaualii Uu Ke ku kulu nei lakou i halepuleno lakou. Nui ka oiioli o ko Maiana i keia manawa, Ua nawaliwali ka hula, a ua ikaika no hoi ka olelo a ke Akua. Ua |>aa ka iuakini a kakou i kukulu ai i Tekarana, a ua ikaika no hoi na haumana malaila mamuli o ka ke Akua olelo. t Nui ko makou hoomanao laolua, me ka manao e ike aku i ko olua mau maka. Ua pau ka'u olelo. ()wau no. Tf.naki. Hoakaka. Oka mea nana ka ieta mua, he hua mua ia no ka inokupuni o Maiana, a ua heie i ke kula Kahunapule i ka mokupuni o \babna, iloko o ka makahiki iBSi: a i k« ia ana o ua kula i Kusaie, (ob hoi Ualana) oia pu no kekahi i hele aku ma ke ano he haumana; mabib oia i kakau ai i ua leta lx Ao na lela malaio iho T na kekihi mau haumana no e noho b i Maiana i kakau mai t ua lawe ia ma ke ano nui.