Ka Nupepa Kuokoa, Volume XXIX, Number 17, 26 April 1890 — Page 4

Page PDF (1.57 MB)

This text was transcribed by:  Cheryl Mokuau
This work is dedicated to:  Mokuau Ohana

Ka Nupepa Kuokoa

KE KILOHANA POOKELA NO KA LAHUI HAWAII.

 

Our English Column.

 

“In Youth Prepare for Manhood.”

 

UNCLE PHIL’S DESK.

 

            When Uncle Phil opened his desk to-day, the first thing he came across was a story about

 

TROUBLESOME FRACTIONS:

 

And here is the story:

 

            A farmer offered to give to a negro who was cultivating his land one-third of all he would raise. But the negro was very much determined to have one-sixth: So the farmer had to take six bits of paper, and by them show the negro that one third was more than one sixth.

 

            “Well, boss,” said the negro doubtfully, “ef you say one third is the most, I reckon it is so. But I allowed one sixth was the most.”

 

            This little story makes Uncle Phil think of the days when he taught frractions to children like you.  Very often the boys would give the same answer the negro did.

 

            I will tell you the reason why children make this mistake so often. When you first learned @ count “one, two, three four” etc., you then learned things, and you learned, too, that you would choose six marbles to three mables, because there were more of them.

 

            So when you come to learn about parts of things, or fractions, your first knowledge, that is six 18 more than three, rises up in your mind and fights with the new knowledge, and so your first thought is that the sixth part of a thing is greater than the third part. That is, the sixth part of six things seems to your mind’s eye, as big as the whole six things themselves. But as you come to know more about arithmetic, these “troublesome fractions” will trouple you no more.”

 

            Here is a question in fractions that Uncle Phil wishes you to think over. He wishes you to write out a good English analysis of it. Do not write down a single figure, but write out the names of all the numbers and fractions.  Then sign your name to the solution, or analysis, and send it to Uncle Phil.

 

ARITHMETICAL QUESTIONS.

 

1—Two Boys went to buy some marbles. “I have bought 36 marbles,” said Ben. “How many have you bought, Bob?”

 

            “Two-thirds of your marbles, Ben, are equal to three-fourth of mine,” said Bob. How many marbles did Bob buy?

 

2—“But I got nine marbles for four cents,” said Ben. “And I got eight marbles for three cents,” said Bob. Now if each boy had spent a quarter of a dollar for marbles at those same rates, how many marbles would each have bought?

 

            Please set to work, when you have plenty of time, and write out an analysis of each of these questions without asking any one to help you.

 

            Uncle Phil will now give you some Geographical names You will find them in all your geographies. But they are all knocked into “pi,” as the printers say. That is, the letters are all mixed up together.  But you can put them all back into their right places if you try, and so spell out the true names.

 

Geographical Names @ “pi.”

 

1—emioapo is the name of a river on the Western Continent.

 

2—ddrnakoiao is the name of a chain of mountains.

 

3—sntboo is the name of a great city.

 

4—rggioea is the name of a state.

 

5—ssvieuuv is the name of a volcano.

 

            Here are some more names in geography, with every other letter left out, beginning with the first.

 

1—aekl is the name of a high mountain somewhere in the Pacific Ocean.

 

2—oiin is the name of one of the United States.

 

3—ogog is the name of a city in Asia.

 

4—ueir is the name of a great lake.

 

There! Uncle Phil thinks he has given you enough to do this week to answer all these questions, and find out all these names; so he will show you a composition which a small boy wrote about a very famous man who lived about 400 years ago. His name was Christopher Columbus, and he discovered a great continent.  When the year 1892 comes around, it will be 400 years since Columbus discovered America. The people of the United States of America in that year wish to hold a big fair, to which they invite all the world. Such a fair is called an International Exhibition. This great fair is to be held in honor of Columbus, and if any of you should go to it you would see many wonderful things from every part of the world.

 

            Here is the composition, and it is very funny. The subject is

 

            “CLUMBUS”

 

            “Clumbus was a man who could make an egg stand on end without breaking it. The King of Spain said to Clumbus, “Can you discover America?”

 

            “Yes,” said Clumbus. “if you will give me a ship.” So he had a ship, and sailed over the sea, in the direction where he thought American ought to be found. The sailors quarreled, and they said they believed there was no such place. But, after many days, the pilot came to him and said, “Clumbus, I see land.”

 

            “Then that is America,” said Clumbus.

 

            When the ship got near, the land was full of black men. Clumbus said, “Is this America?”

 

            “Yes, it is,” said they.

 

            Then he said, “I suppose you are the niggers.”

 

            “Yes,” they said, “we are.”

 

            Then the chief said, “I suppose you are Clumbus?”

 

            “You are right” said he

 

            Then the chief turned to his men and said, “There is no help for it; we are discovered at last.” Perhaps that is the way the chiefs felt when Captain Cook first came to Waimea, Kauai.

 

            The story of a little boy learning to ready is reprinted this week because the errors in it last week destroyed its sense.

 

            Here is a funny story of a little boy learning to read. Many of you boys and girls have had the same trouble with what are called “double letters” that this little boy had.

 

            He was learning to spell and read at the same time from the “First Reader.” His great trouble was a double letter. When he came to the word “feel,” instead of spelling it “f- double e-l feel” he would say “f-e-e-l feel.” It took weeks to teach him to say “double” whenever he found two of the same kind of letters together.

 

            One day, near the end of the vacation, when he had forgotten a great deal of what he had learned, he was brought out before a company of ladies and gentlemen to read any piece they might choose for him from the “First Reader.” A young lady chose a poem which began with this line,

 

            “Up, up, Lucy, the sun is in the sky.”

 

            The little boy took his place in the middle of the parlor floor, made his bow, and read the first line thus:

 

            “Double up, Lucy, the sun is in the sky.” This made the company laugh so much that the little boy did not read any more of the poem to them.

 

            Now, Uncle Phil thinks the little boy was right. If it is right to say “double e,” when two es come together, why is it not right to day “double up,” when two ups come together?  But the English language is a hard language to learn any way.

 

NUPEPA KUOKOA

 

NO KA MAKAHIKI---$2.00

NO EONO MAHINA---$1.00

 

KUIKE KA RULA

 

Poaono, Aperila 26, 1890.

 

Haawina Kula Sabati

 

HAPAHA ELUA

 

HAAWINA VII, Mei 18, 1890.

 

Ka Hoopahaohao ana. Lu. 9: 28-36.

 

            EIA kekahi, a hala ae la na la na la ewalu paha mahope iho o ia mau olelo, lawe pu iho la oia ia Petero, a me Ioane, a me Iakobo, a pii aku la i ka mauna e pule.

 

            29 Eia kekahi, i kana pule ana,a pahaohao mai la kona maka, a keokeo olinolino mai la kona kapa.

 

            30 Aia hoi, kamailio mai la me ia na kanaka elua, o Mose laua me Elia;

 

            31 Na mea i ikeia`ku me ka nani, a olelo mai la lana no kona haalele ana i kona oia ma Ierusalema.

 

            32 A o Petero, me na mea me ia, ua pauhia i ka hiamoe. A ala ae la, ike aku la la lakou i kona nani, a i kela mau kanaka elua e ku puu ana me ia.

 

            33 Eia kekahi, i ko lana hele ana aku, mai ona aku la olelo aku la o Petero ia Iesu, E ke Kumu, he mea maikai no kakou e noho maanei; e kukulu hoi makou i ekolu hale, nou kekahi, no Mose kekahi, a no Elua kekahi; aole ia i ike iho i kana mea i olelo ai

 

            34 A i kana olelo ana pla, hiki mai ke ao e hoomalumalu mai ana ia lakou; makau iho la lakoa ai ko lakou komo ana`e iloko o ua ao la.

 

            35 A he leo i pae e mai no loko mai o ua ao la, i mai la, o ka`u Keiki punahele keia; e hoolohe oukou ia ia.

 

            36 A i ka pa-e ana mai o ua leo la, ua ikeia`ku o Iesu, oia hookahi no. Huna iho la lakou, aole i hai aku ia hai, ia mau la, i kahi mea a lakou i ike ai.

 

PAUKU GULA.

 

            A he leo i pa-e mai no loko mai o ua ao la i mai la, O ka`u Keiki punahele keia; e hoolohe oukou ia ia. Lu. 9:35.

 

MANAAO NUI.

 

Ka nani o Iesu.

 

NA HELUHELU LA.

 

Poaakahi                                              Lu. 9:18-27

                                                            Mat 16:16 28

 

Poalu                                                   Lu. 9:28-36

 

Poakolu                                               Mat 17:1-23

 

Poaha                                                  Mar 9:2-13

 

Poalima                                               Hoik 1:10-18

 

Poaono                                                Dan 7:9-16

 

Sabati                                                  Io 1:1-14

 

            I. Ihea ko Iesu hele ana? Mat 16:13. Heaha kana i hoike aku ai i na haumana? 9:22. Pehea lakou i ka lohe ana? Mat. 16:22, 23. No keaha ko lakou kaumaha ana?  Oih. 20:37, 38.

 

            II. Ka pule ma ka mauna. 28. Owai ka i hele pu me Iesu?  Heaha ka lakou hana ma ka mauna? Ke akoakoa nei anei na haumana a iesu ma kahi kupono e pule? He pomaikai anei ka poe e pule ana? Heaha ka Iesu olelo? Mat 18; 19, 20. Heaha ka olelo ma Hebera no ko Iesu pule? Heb 5:7.

 

            III. Ka hoike ia ana i ka nani o Iesu.  Heaha ka mea i ikeia i ko Iesu Pule ana? Pehea kona helehelena? Mat. 17:2. Heaha ka mea i hai ia ano ka nani o Iesu? Hoik. 1:13:16; Dan. 7:9. Ua maopopo lea anei ko Iesu ano ma ka hoopahaohao ia ana? Io 1:14. Me ia anei kona nani ano Pehea anei na kino i ke ala hou ana? Pil. 3; 21; I Io. 3:2; I Cor. 15:49.

 

            IV. Owai ka i ike ia? 30, 31. E hoike mai no ka make ana o Mose? Kana. 34: 5, 6; Iuda 9. Pehea o Elia? 2 Na`Lii. 2:11. Heaha ka lakou i kamailio ai? 3@ Ua wanana e mai anei na kaula no ko Iesu make ana? Io 53:1:9; Dan. 7:9, 10, 26, 27.

 

            V. Owai na hoike ekolu no keia mea kupanaha? Heaha ka Petero olelo? E hana i aha? Ua oi anei ka pono o ia noho ana ilaila mamua o ka hoi hou ana e lawelawe iwaena o kanaka?

 

            VI. Ka hoike a ke Akua no Iesu. 35, 36. Ua uhi ia keia poe i ke aha? He hoailona o keaha? Ruk. 40:34.38. Heaha ka leo mai ka lani mai? Ua lohe ia anei keia olelo mamua? Mat. 3:17; Io. 12:28.

            He mea anei ia e hoolana`i i na haumana? He kumu anei ia e hoomahuahua ai i ka manaoio?

 

            VII. Ua pomaikai nui anei na ha umana ma keia hana?

 

            I. Ua loaa na pomaikai nui no ka uhane i ka poe e noho kokoke ana ia Iesu.

 

            II. Aole hikike hoomaopopo lea ia ka nani ma ka Baibala, ma ka Euanelio, iloko o Iesu.

 

            III. He lua ole ka nani o Iesu.

 

            IV. He ola nani ma-o aku o ka luakupapau.

 

            V. E ike ana i na hoa`loha ma ka lani.

 

            VI. Aole hiki ke noho mau ma ka mauna, aka, e hoi hou i na hane e loaa ana ia kahou.

 

            VII Aole nae e hoopoina ana na mea i ike ia. E pomaikai ana na mea e launa ana ma na halawai haipule, & c.

 

            VIII. Ke lohe @a nei ka ke Akua olelo no Iesu—“O ka`u Keiki punahele keia; e hoolohe oukou iaia.”

 

Na Ekalesia.

 

            Malalo o keia poo, e hoopuka mau @ ai makou i ka moolelo e pili ana ai na Ekalesia a puni ka Pae Aina. E kakau ma na mea ano nui, a e hoopuka ia aku no.

 

HALAWAI EUANELIO.

 

            Halawai ka Ahahui Euanelio o Kanai ma ka halepule o Waioli, Aperila 9, hora 11 a.m. Lunahoomalu mua ma ka noho; hoomakaia na hana ma ka malama ana i hapalua hora haipule. Ua kohoia o J.M. Kealoha i lunahoomalu.

 

            Koho ka Aha ia S.K. Oili i Kakauolelo. Eia na lala i hiki mai:

 

            Hanalei—Kahu, J. Kanoho; Elele, S. Kaiewe

            Koolau—Kahu, S.K. Oli; Elele, J.K. Apolo

            Kapaa-Kahu, J.M. Kealoha; Elele, D. Puhi

            Lihue—Kahu, J Niau; Elele, J.B. Hanaike.

            Koloa,--Elele, A.W. Maioho

            Eleele—Haiolelo, J.K. Kawaiaea

            Waimea—G.L. Kopa, haiolelo.

 

            Na lala mau, Rev. O.P. Emesona, R. Puuki.

 

            Komite imi kumuhana, Puuki, Hiau Puhi, Kanoho, S. Kaiewe.

 

            Hoike hapa ke komite imi kumuhana penei:

 

            1. Hapalua hora haipule.

            2. Hoike kihapai

            3. Heluhelu haawina.

            4. Na palapala hoopii.

            5. Na hale kahu

            6. Hoike a na komite.

            7. No ke ola kahu.

 

            Aponoia ka hoike hapa a ke komite.

 

            Hoike o na kihapai, Na J. Kanoho ko Waioli; S.K. Oili ko Koolau; J.M. Kealoha ko Kapaa; J. Niau ko Lihue; G.L. Kopa ko Waimea.

 

            Hoopanee ka Aha a noho hou i ka hora elua me ka hapa auina la.

 

            Hora 2 ½ hoomaka hou na hana me na heluhelu haawina. Na J Niau me Kealoha i heluhelu mai i ka laua mau haawina.

 

            Heluhelu elua ia ka hoike kihapai @ Lihue.

 

            Na kealoha i hoike mai i ka mea e pili ana i ka hoonoho ana ia J.K. Kanoho i kahu no ka Ekalesia o Wioli, Hanaa ua aponoia ka hoike. Na Niau i heluhelu mai ka hoike a ke komite hoeueu o na Ekalesia o ka mokupuni o Kauai, a ma ka noonoo ana a ka Aha, ua noi mai o Puuki e kapae loa i ka noonoo ana i keia hoike.

 

            Hoopanee ka halawai.

 

            Aperila 10, halawai hou ka Aha ma ka luakaiani o Waioli, hora 9 kakahiaka.

 

            Hapaiia ka hana, koena o na hoike kihapai. Na J.K. Kawaiaea i hoike mai ko Eleele. Noi mai o Kanoho e lilo o Kawaiaea i keiki na ka Aha, a ua hooholoia.

 

            Na ke Kakauolelo i helu helu mai ko Koloa a ua nui ka mahalo o ka Aha no keia mau hoike.

 

            Kumuhana 8—Oihana Kuloko—Ua kamailio nui o Emesona a me na lala i keia kumuhana, a ua waiho mai o J. Kakina he olelo hooholo: E apono aku keia Aha i hookahi misanele haole no ka mokupuni o Kauai, nei a e kauoha ia o C.M. Hai e huli a hoouna koke mai imua o ka Ahahui Euanelio o ka mokupuni o Kauai nei. Ua hooholoia.

 

            Ua hoohoioia ke komite hoike aku i ka hana a keia Aha ma Honolulu, oia o J. Kanoho. Komite hoike i ka hana a na kihapai i Honolulu, oia o J. Niau.

 

            Ua hooholoia e ae aku keia Aha ia Lutera a me Paaluhi i mau komite hoeueu iwaena o na Ekalesia o ka mokupuni o Kauai nei i ka wa a na Ekalesia e kahea ai ia laua.

 

            Ua kohoia o A.W. Maioho, D. Puhi, S. Kaiewe i mau elele i ka Ahahui ma Honolulu iloko o Iune. Hoopa nee ka halawai.

 

            La hana 3, Apr. 11. Halawai hou ka Aha e like me ka hoopanee ana.

 

            Kumuhana 15—Na keiki a ka Aha. Waiho mai o Kawaiaea i ka inoa o S. Punahoa i keiki na ka Aha. Noi mai o Emesona e hkohoia i mau komite ninaninau a ua koho ka Aha ia Emesona J. Niau a me J. Kanoho i komite ninau.

 

            Na Puuki i helu helu mai i kana haawina. Hoike komite imi haawina.

 

            1. E wehewehe mai i ke ano o ka Milenio. J.M. Kealoha.

 

            2. E hnaawi aku no au ia oe i na ki o ke aupuni o ka lani; heahaa ia ki? J.K, Kawaiaea.

 

            3. Ke waiho nei ke koi ma ke kumu o na laau; o kela laau keia laau e hua ole mai ana i ka hua maikai, e kua ia oia ilalo a e hoolei ia iloko o ke ahi pio ole. Heaha la ia koi? J. Niau.

 

            4. Pehea e maopopo ai na ke Akua mai ka Baibala. R Puuki.

 

            O ka poe i heluhelu ole i ka lakou mau haawina e hoomau ako no.

 

            Hoike a ke komite ninaninau: Ua kukakuka pu ke komite me S. Punahoa a ua minamina makou i ko makou ike ana aole oia i makaukau loa, aole nae i loaa he mea kue iaia, nolaila e ae aku keia Aha e lilo oia i keiki na keia Aha, a e paipai aku iaia e hoomakaukau hou oia no keia hana. Na komite O.P. Emersona, J. Niau, J. Kanoho.

 

            Waiho mai o S. K. Oili he olelo hooholo.  E haawi aku keia Aha i ko lakou mahalo i ka Ekalesia o Waioli nei no ko lakou malama ana mai i na lala o keia Aha i na mea e oluolu ai ke kino. A ua hooholoia.

 

            Noi mai o J.K. Apolo e hoopanee i keia Aha a noho hou ma Koloa e like me ka hooholo ana a keia Aha. A ua hooholoia.

 

            Heluheluia ka moolelo a aponoia.

 

            Hoopaneeia ka Aha me ka pule ana a J.M. Kealoha.  S.K. Oili.

 

            Kakauolelo Ahahui Euanelio, mokupuni o Kauai.

 

KA EKALESIA O KEANAE.

 

            He oia mau no ka hana o keia Ekalesia, na luna, na hoahanau a me ka haiolelo S.K. Kamakahiki. O kekahi o na hoahanau iloko a @ ia Ekalesia, he nawaliwali loa, a ke hoomanao nei au o ka hapanui la, a ua hapa loa na hoahanau paa mau i kela a me keia Sabati.

 

            He paa mau ka manawa iaa Kamakahiki i ka malama ana i ka pepaaina a ka Haku ma kela a me keia apana iloko o kona Ekalesia, a he ano omaimai kona i keia mau la.

 

            Ua hiki mai hei he 30 tausani pili a me kekahi mau tausani kapuai aaho no ka lokomaikai mai o Hon. Palauwina, a oia hoi kana kokua i kekahi hemahema e pili ana i keia Ekalesia. Me ka mahalo. E lu ia ae ana na mea kahiko o luna o ko makou luakini, e hoopaa aku na mea hou.

 

            Ma ka la 13 o Aperila nei, malamaia na hana o ka hoike hapaha o ke Kula Sabati. Ua hoomakaia na hana me ka himeni a me ka pule.

 

            Hoike ka papa Anakalia, o ke kumu aole i hiki wai, o ka nui o na haumana he elima no; maikai na haawina a me na himeni.

 

            Aole papa e ae ma keia hoike ana a ua malamaia he lulu dala. O ka nui o na dala i luluia ma keia hoike ana, he iwakalua. O ka heluna o ka poe i hiki mai e maikai i na hana o ka la, he 43.

 

            O ka manao ano nui iwaena o na ana na olelo paipai a na hoa, elua no ka mua, ka loaa ana o keia mau dala iwaena o ka poe nona kaheluna kakaikahi loa; ka lua, o ka emi loa o na hana o keia Kula Sabati. O ka lua keia o na hana i ikeia iwaena o keia K. S. Hookuuia na hana me ka pule a Makaena.

 

            He Kahuku`a Sabati nui ko Maui hiki nei, o E.M.Hanua; ke kauleo aku nei an e makaala mai oe i kau apana hana, no ka mea ke nawaliwali nei kou lima akau. E hoomanao i keia a mai hoopanee.

 

            O ke kulana o ka Ahahui Opiopio i keia manawa, he oia mau no. O na halawai haipule he paa mau no i ka wa malie; o na lala paa mau, he ano emi i kahi wa.

 

            O ka emi loa o na hoa i ike ia i kona manawa elua, a pii aku.

 

            He emi loa na hana a ka Hui Lipine Polu, a he kakaikahi loa ka manawa paa mau o keia hana iloko o kela a me keia mahina.  S. Kalepa.

 

            Ma Hanalei, Kauai, Aperila 10, ua konoia na anela o ke Akua oia na kahunapule a me na elele a na lala o ka Ahahui Kula Sabati, a me na Peresidena o ka Ahahui Opiopio a me na lala o ia mau Ahahui e ka lokomaikai o John Kakina a me kana aliiwahine, e hele ae ma ko laua home no kekahi paina hookipa ma ka hora 7 ahiahi. Ua ai iho i ka puaa momona, kope a me na mea e ae he nui. Ua haawiia na mahalo ana ia laua e A.W. Maioho me E. Kaaloa a na ka Peresidena o ka Ahahui Euanelio kekahi mapuna leo mahalo. JMK.

 

Hoole Waiona.

 

(Na ka Ahakui W.C.T.U.)

 

Ma Kaleleonalani, oia hoi o “Ema Hale, ma Honolulu.

 

He halawai i kela me keia Poalima hora 7:30 o ke aniahi.

 

He halawai Hoole Waiona, o ka Ahahui o ka Lipine Bolu o Honolulu.

 

Ke kono ia aku nei na kanaka, kane, wahine, keiki, na mea kiekie, na mea haahaa, ka poe waiwai, ka poe ilihune, ka poe hoole waiona, ka poe kanalua, na mea a pau, e akoakoa ma ia hale i kela me keia pule. Pela no me na malihini mai na kokupuni e mai, e komo, a hui me makou ma keia hana kuonoono. “No ke AKUA a me ka HOME, a me ka AINA HANAU!!”

 

Hoolaha kumau.

 

I ka Poaha auwina la, ma ka hora 2, e hiki ana o Miss Mary E. Green, a me Miss Helen J. Judd ma Hale Ema e malama i ka Ahahui Hoole Waiona, i kapa ia “KA BANA O KA MANAOLANA,” iweana o na keiki o ke kulanakauhale o Honolulu nei. Ke kono ia aku nei na keiki o ka aina makua, a me na keiki o na aina e, e hele mai. E malama ia ana he wahi paina meaono me ka inu ti a me ka haukilima, ma ka Poaha hope o ka mahina.

 

HE MOOLELO NANI.

 

            He kanaka malama enekini i ole i ona ma na la hana; aka, i ka wa e hoi ma ana i kona hale, komo oia iloko o kekahi hale kua rama, a mahope hoi i kona ohana me ka ona. Aka, eia ka mea kupanaha; o kekahi o ko ke Akua anela uuku, ua pa kona maka maluna ona. Hookahi keiki wale no ka keia kanaka, he ehiku ona mau makahiki—he opuu rose nani no ia, a he nui ke aloha o kona papa iaia. Holo oia a halawai pu me kona papa i na wa he nui. Alaila, holo mai ka mama a halawai pu me laua ma ka puka pa, a nani kona akaaka aloha; nolaila, ua haalele keia kanaka i ka inu rama ana ma kona hale iho. Aka nae, ua mahuahua kona ona ana ma kela aoao o kona hele ana i ka hana ma ke kulanakauhale i oi aku mamua o na mile he hookahi haneri. I kekahi manawa ua makaukau na kaa ahi, na piha me ka ukana, aka, n ona oia; aole e hiki aiai e malama i kana hana. O ka haku kaa, he kanaka oluolu, aka, ua hoike aku oia i ka luna nui no keia hihia.

 

            Ano la, ua paa ka manao o ke kaikamahine uuku e hele pu me kona makua ma kona hele huakai ana, nolaila, ua noi oia i ka haku kaa e ae i kana noi ana. Pane mai la ka haku: “E imi oe i ka luna nui, a e loaa ia oe kou pepa ae e hele. Hele awiwi oia a komo iloko o ke keena oihana o ua luna la, a nonoi oia i papa. Pane aku la ka luna iaia: “Ano la, ua hala, ke kauoha e hookuu loa i kona papa.”  Me na maka haloiloi, nana iluna ka pokii iloko o na maka o ka luna nui me keia olelo: “I mai la o mama ua huli o papa ma keia hooki ana i ke alanui, a ua manao au e hele pu me ia ma kela hooki ana, me ka manao e kokua iaia i ole oia e inu hou, a ina pela, ua huli oia ma na aoao elua o ke alanui, alaila, aole oia e inu hou ma keia mua aku.” Ua lohe mua ka luna nui no keia pokii kaulana, aloha makua, nolaila, ma ka lohe ana i kaleo noi, hoololi oia i kana kauoha a haawi oia i palapala hookomo i ka pokii.

 

Ma ia imua aku hele pu ka makua a me ke keiki, a mahope haalele @ oia i ka inu ana i na waiona, aole oia i lawe iki iloko o na makahiki he umi. Ua maikai kona home, ua oluolu.  Ua ano makua ke kaikamahine, ua naa@, ua lede maoli, a ua hooikaika mau oia ma kaua ana ma ka aoao o ka hooie waiona.

 

            “Na ke keiki liilii i alakai ia lakou,” wahi a ika Palapala Hemolele. He mana ko keiki i loaa i ka uhane o ke Akua ma kona naau.

 

OLELO HOOLAHA.

 

            Mamuli o ko`u hookohu kupono ia ana mai i Agena no ka Moiwahine,ke kauoha ia aku nei na mea a pau e noho hoolimalima ana maluna o na aina ma na Pa Hale, a i hiki mai ka wa kupono e hookaa ai i ko lakou uku hoolimalima e loaa no au ma ka Hale Akala ma Pa Alii.

 

H.C. ULUKOU,

Agena no ka Moiwahine Kapiolani.

2265-tf

 

Hoolaha Hou.

 

HUI LAKOHAO PAKIPIKA

 

(KAUPALENAIA)

 

Kihi Alanui Papu me Kalepa.

 

            Ke kono ia aku nei ka lehulehu hlookoa, na Lede maka palupalu a me na Keonimana o ke kulanakauhale alii a hala loa aku i ko na mokupuni, e aui mai i na

 

WAIWAI MAKAMAE HOU!

 

I KUPONO NO NA

 

Makana La Kulaia a me Mare!

 

Na Lako Aniani o na ano a pau.

Na Kiaha, na pa, na omole wai, a pela aku

 

Na Kii Nunui Kauhale no na Home.

He mau kii i pai ia me ka noeau iloko o na waihooluu like ole,,

nona ke kumukuai haahaa loa, he $2.50

 

Na Ipukukui Kauhale Nani

O na ano a pau, mai ke nui a ka liilii.

 

Na Laau Kii, e hana ia ma ke kauoha.a

 

Mamuli o ka wae akahele ia ana o keia mau waiwai, ua hiki loa ia makou ke kaena ae, o ka

 

Helu Ekahi keia o na Waiwai Makamae i ike ia ma Hawaii nei.

 

2262 1y

 

B. F. EHLERS & CO.,

 

PAINAPA.A

 

Poe Kuai i na Ano Lole a Pau.

 

Helu 99 alanui Papu. – Honolulu

 

            Ua loaa mai nei, ma keia mokuahi Austaralia he mau waiwai ano hou loa, oia hoi: Na Kakinia, Kinamu, a me na Kalakoa o kela a me keia ano.  Nolaila, e kuai makepono aku ana makou no na kumukuai haahaa loa.

 

Pahu Hale Leta 351.   Bele Telepone 274

 

KA AGENA OIHANA HAWAII.

 

No. 68 ALANUI PAPU KIHI O ALANUI KALEPA, HONOLULU, h.

HE AGENA OIHANA, A ME AGENA OHI DALA NO NA BILA A PAU

 

KEENA OIHANA.

 

N Waiwai paa-kuaia a hoolilo aku, a me auhau uku ana.

Na Hale hoolimalima, Rumi Keena Aina e hoolimalima, a aelike ohii na uku hoolimalima o na ano a pau.

Na Moraki e ae ia ma na ano waiwai a pau.

Na Pepa kuleana aina, e kakau a hooponopono ia me na Pepa a pau e pili ana ma ke kanawai.

Kope a me ka Unuhiolelo ma na olelo a pau iloko o keia aupuni.

Na Panihakahaka ola, Hale, a me na waiwai o na ano a pau i na Ahahui Paa hakahaka helu ekahi.

Na Malama ana i na Buke a me ka hooponopono ana.

E haawi ia no ka mikiala no na Ohi aie ana.

Na Gula, Kala me na Bila kikoo dala, kua a hoolilo aku.

Na Kauoha o na Mokupuni, e hooko ia no me ka eleu.

 

O na hana a pau a na makamaka e haawi mae ana no ka hooko aku i ke kauoha, e hooko no me ka aeleu a me ka mikiala.

 

Agena Oihana Hawaii

@