Ka Nupepa Kuokoa, Volume XXIX, Number 18, 3 May 1890 — Page 4

Page PDF (1.55 MB)

This text was transcribed by:  Kupono Fey
This work is dedicated to:  Harry Kahuanui

Ka Nupepa Kuokoa

KE KILOHANA POOKELA NO KA LAHUI HAWAII.

 

Our English Column

 

"In youth Prepare for Manhood."

 

 

UNCLE PHIL'S DESK.

 

            Uncle Phil is glad to see his old pupils around his desk. Some of them are teaching the "young ideas" of their own nationality how to shoot with an English bow and arrows. And they teach well, too. Others are earning a very good living as policemen, lawyers, clerks, & c. They are all welcome around this desk. And Uncle Phil will find something to interest and please them, as well as the school children.

            Then, again, there are many young Hawaiians who have finished their time in government schools and have entered the greater school of life, where they are filling their minds with all sorts of knowledge from all sorts of teachers. These, too, are welcome to gather around Uncle Phil, and help him instruct their younger country folks. All of you young Hawaiians no doubt keep up an "aloha" for your mother tongue, whilst at the same time you are digging for the ruins lying hidden in the English language.

            This is as it should be. Never despise your mother tongue. When you lose that you will lose your nationality, and the wise people will lose their interest in you. So whilst you cultivate your English garden, cultivate also your Hawaiian garden, lest all of its choice plants wither and die.

            Did any of you young Hawaiians ever stop and think what a wonderful thing an "Alphabet" is? The Hawaiian language has more than thirty thousand words, by which almost any thought that can arise in the mind of man can be made known and carefully kept in books, like money in a safe, for your children and grand children to read. And yet all of these many different words, the keepers of many different thoughts, are made up or formed from only twelve different characters, or signs, called letters.

            Your forefathers, of not so very long ago, knew nothing of these signs. They were as much surprised to see what a piece of paper with some strange marks on it could do as was the Apache Indian in this

            Story,

told by an American officer of the Army, out West. He says, "I was sitting in front of my tent writing a letter, when an Apache came up near, and, for some reason, watched me closely.

            "What are you doing?" he asked at last. "Talking to my friends at home," I answered. "but how can you talk to them so far off?" I explained to him the use of letters, instead of signs and pictures, such as the Indians used. He stood thinking awhile and then said, "I do not believe you. This letters all look alike. You are trying to fool me, and make me believe you are a great medicine man."

            "Indian," I answered, "I will give you proof. You see that man over there? He is the sutler, or storekeeper. I will give you a note to him, asking him to give you a piece of tobacco. He is four hundred yards away, and cannot bear us as we talk. If he gives you the tobacco, you must believe."

            "Very good; my white eyed brother speaks well, I will see if he says truth."

            The note was written, and delivered to my copper-colored friend. He started off at a brisk trot, and delivered the note to the sutler. The sutler read the note, and gave him a piece of tobacco. This astonished the Indian very much. He looked at the weed (tobacco), then scratched his head as he came back to the tent, looking very much perplexed. When he was within twenty yards, I saw his eyes sparkle with a new thought. Coming up quickly he said, "Look here, white man, you try to make a fool of poor Apache. You and the other man make up this thing before hand. Now, if you want me to believe you, just write another note for another piece of tobacco. If he gives it to me then I will believe."

            Do any of you, around this desk, guess what the thought in the mind of the Apache was? What made his eyes sparkle as he was going back to the tent? Make your guess, write it out carefully, and send it to Uncle Phil. Not very many of you know what a "Medicine" man is. I will tell you. A "Medicine" man, to the Indians on North America, is what a "kahuna anaana" is to the Hawaiian. Both of them are sorcerers, not real doctors of medicine. Some future time Uncle Phil will have more to say about this sort of people.

 

 

            Whilst we are talking about Indians, I will tell you another short story which will show you how they try to prove what they believe to be true.

            Some Indians were once disputing among themseleves about the form of the earth, 'was it flat, or was it round.' One Indian declared it to be round; because men had travelled in a straight line, and comeback to their starting point. Some one answered him 'that men often travel in circles when they get lost in the woods, or on the great plains.' Another Indian then said, 'that white men call the world round, and they know more than the Indians.' But the answer came very quickly from all sides 'that white men often tell lies.'

            A wise old Indian, he was a "medicine man" perhaps, drove a stake into the ground and placed an apple upon it at night. In the morning the apple was still there "Now," said this wise old fellow, if the world had turned around like a cart wheel in the night, the apple would surely have fallen off." And so he proved to the other Indians that the world was not round.

 

 

            This proof of the Indians, or this their way of reasoning, is no better than the resoning of some of the black inhabitants of Africa. They can prove to their own minds that white men live at the bottom of the sea, and this is their way to prove it

            They say that when a foreign ship appears off the coast, the tops of her masts first come in sight, then her sails , and last of all her hull . But when the ship sails away, her hull disappears first, then her sails, and last of all the tops of her masts. It is plain, therefore, these negroes think European ships come up from the bottom of the sea, and return there.

            It is true, as these Africans say, about the ship nearing the coast, or any other point, and sailing away from it. What was there wrong then in their proof that the ship came up out of the sea, and sank into it agian? Help the poor African out of his false reasoning if you can.

 

 

NUPEPA KUOKOA

Poaono, Mei 3, 1890

Haawina Kula Sabati

HAPAHA ELUA

HAAWINA VIII, Mei 25, 1890

Ka Hana o ke Kanahiku. Lu.

10:1-16

 

            AMAHOPE iho o keia mau mea hoomaopopo mai la ka Haku 1 kekahi poe e he kanahiku, a hoouna papalua aku la oia ia lakou mamua ona i na wahi a pau ana i manao ai e hele aku ana.

            2 Alaila, olelo mai la oia ia lakou, he nui ka ai i oo he uuku ka poe nana e uhi, nolaila, e pule aku ai oukou i ka Haku o ke kihapai, e hoouna oia i poe hana e ohi i kana ai.

            3 E haele oukou; eia hoi ke hoouna aku nei au ia oukou me he mau keiki hipa la iwaena o na iliohae.

            4 Mai hali i na moni, aole i kieke ai, aole hoi i kamaa, a mai uwe aku i ke kanaka ma ke alanui.

            5 A i ka hale a oukou e komo aku ai, e olelo mua aku, aloha keia hale.

            6 A ina ilaila ke keiki a ke aloha, e waiho aku ko oukou aloha maluna ona; aka, i ole, e hoi mai no ia maluna o oukou iho.

            7 A ma ia hale e noho ai oukou, e ai ana a e inu ana hoi i na mea a lakou e haawi mai ai; no ka mea, e pono ke uka ia mai ka paahana. Mai hele ia hale aku ia hale aku.

            8 A o ke kulanakauhale a oukou e komo aku ai, a e hookipa mai lakou ia oukou, e ai oukou i na mea e waiho ia mai ana ma ko oukou alo.

            9 E houla i ko laila poe mai, a e ole lo aku ia lakou, ke kokoke mai nei ke a puni o ke Akua ia oukou.

            10 A o ke kulanakauhale a oukou e komo aku ai, aole hoi lakou e hookipa ia oukou; e hele oukou iwaho ma ko laila mau alanui, a e olelo aku;

            11 O ka lepo o ko oukou kulanakau hale i pili mai nei ia makou, oia ka ma kou e holoi aku ai ia oukou; aka, e ike oukou i keia ke kokoke mai nei ke aupuni o ke Akua ia oukou.

            12 Ke olelo aku nei au ia oukou, a i kela la, e aho ko Sudoma poino ana, i ko ua kulanakauhale la.

            13 Auwe oe, e Karazina! Auwe hoi oe, e Betesaida! no ka mea, ina i hanaia iloko o Turo, a me Sidona na hana mana i hana ia iloko o olua, ina ua mihi laua mamua loa, e noho ana me ke kapa ino a me ka lehu.

            14 Nolaila, i ka hoopai ana, e aho ko Turo a me ko Sidona i ko olua poino ana.

            15 A o oe, e Kaperenauma, ka mea i hookiekie ia ae i ka lani, e kiolaia auanei oe ilalo i ka po.

            16 O ka mea e hoolohe ia oukou, oia ke hoolohe mai ia'u; a o ka mea e hoowahawaha ia oukou, oia ke hoowahawaha mai ia'u; a o ka mea e hoowahawaha mai ia'u, oia ke hoowahawaha i ka mea nana au i hoouna mai.

 

 

PAUKU GULA

            Ua kokoke mai nei ke aupuni o ke Akua ia oukou.    Lu 10:11

 

 

MANAO NUI.

            Ka hana no Iesu.

 

 

NA HELUHELU LA.

Poakahi           Lu. 9:46-42

Poalua             Lu. 10:1-20

Poakolu           Mat 10:1-23

Poaha              Mat 10:24-

Poalima           Mar 6:1-13

Poaono            Mar16:9-20

Sabati              Oih 2:1-21

 

 

I--Nui na haumana i hoounaia e hana no Iesu. p. 1.

            Owai ka poe i kohoia e kokua ia Iesu? Ehia poe i koho hou ia? E hele lakou ihea? No ke aha ka hoouna papalua? He mea maikai anei ka hana like ana? E hoomakaukau lakou no wai? Mahea ko lakou kihapai e lawelawe ai? Aole anei he hana ma kou wahi ponoi? Ke kokua nei anei i ka hana ma na a na e?

II--Ka hoomakaukau ana no ka hana. p. 2.

            O ka ohi ai ana hea keia? He nui anei ka poe e kali ana e alakai ia i o Iesu la? He nui anei na paahana? E aha lakou? E pule a e hooikaika pu ma ka hana, i mea e holo ai imua.

III--Ke ao ana no ka hana. 3-8.

            He hana mea wale no anei--e halawai anei me na ino? Pehea ka hele ana? E hoololohi wale anei ma ke ala? E hoopau manawa anei ma ka hele ana i o a ianei? E ohumu anei no na mea i haawi ia mai?

IV--E hoola i na kino a me na uhane. p. 9.

            O ke ao ana ma na mea uhane wale no anei ka lakou hana? O ke kokua ana i na kino, he mea anei ia e pono ai ka lakou hana? E ao i ke aha? Ke waiho mai nei anei keia pono uhane no kakou? No kanaka a pau anei keia hana? Ke hana ne anei i keia hana?

V--E kue anei kekahi poe i ka hana.

            E hoole anei i ka mea i ao ia? Ina pela, e aha na haumana? E hoomau anei i ka hana no ka poe e hoowahawaha maoli ana? E kiloi anei i na momi makamae imua o na puaa? E aloha nae ia poe a e pule no lakou.

            Pehea ka poe e hoolohe ole ana? 12, 15. No ke aha ka oi ana o ka poino o ia lahui? 12:47-48. Pehea kanaka e noho nei, ua loaa ka olelo a ke Akua; ua kuhikuhi ia kea ala; ke ole e ae ana, e hoole ana ia Iesu, pehea auanei? ua oi ka malamalama o keia wa, e pakele anei i ka poino e kau mai ana ke hoole?

            1. Ua-hoouna o Iesu i kana poe haumana e alakai i na uhane iloko o ko na aupuni.

            2. Ma ka lawelawe hana o na haipule e pono ai ka ekalesia a me ke ao nei

            3. E nana pono i ke kihapai, ina ua makaukau no ka lulu hua.

            4. O ka mea nui i mahuahua na paahana makaukau.

            5. E hele like ana na hana pili kino ma na hana pili uhane.

            6. Mai paupauaho ina e auwana ana kekahi poe, ina e hoole ana i ka pono.

            7. Ua paipai ke Akua i kanaka o make lakou.

            8. Ua oi loa ka hewa o ka mea e hoole ana ia Iesu, oiai hoi, ua ao nui ia.

 

 

Na Ekalesia.

 

Malalo o keia poo, e hoopaka mau aku ai mako@ i ka moolelo e pili ana i na Ekalesia a p@ai ka Pae Aina. E kakau @ a@ mea ano nui, a e hoopuka ia aka oo.

 

            E noho ana ka Aha Lunakahiko o ka Mokupuni o Maui ma ka Luakini o Kaluaaha, Molokai, i ka Poalua mua o Mei, 1890, hola 10 kakahiaka.

            O. Nawahine.             

            Waihee, Apr. 9, 1890.

 

 

MOOLELO O KA AHAHUI KULA SABATI O MAUI KOMOHANA.

 

            Halawai ka Ahahui Kula Sabati o Maui Komohana ma ka Luakini o Honokohau, Apelila 5, 1890, hola 10 a.m; ka Lunahoomalu Rev. J. K. Hihio ma ka noho, a me ke Kakauolelo mau S. K. Kamakahiki. Hoomaopopo ana i na hoa o ka Aha:

            Kula Sabati o Honokohau       E. M. Kalama, G. Kauhi, Sam L. Kalaola, B. Nakoeka, Kauahine, Maihui, M. Kalama, P@ibe, J. Kekaulike.

            Kula Sabati o Kaanapali         J. K. Hihio.

            Kula Sabati o Wainee, Lahaina           M. Makalua, C. K. Makekau, A. L. Kamauu, Rev. A. Pali, W. White, na Mrs. L. Pali, L. Newton, T Aiona, A. White, B. Kalaauea, Kaluaokeala.

            Kula Sabati o Olewalu                        S. K. Kamakahiki.

            Noi mai o Rev. Pali e lilo na hoa e ae i mau hoakuka, aponoia. Waiho mai oia i na kumuhana penei:

            1. Ekolu mea e pule ma ka hooinaka ana.

            2. E hoomaopopoia na lala o ka Aha mai na Kula Sabati mai.

            3. Hoike a na Kahu K.S. Apana.

            4. E lulu dala na Kula Sabati a pau o Maui Komohana e like me ka leo kuahaua a ka Peresidena o na Kula Sabati o ka Pae Aina a hoouna aku iaia.

            5. E hookaawaleia ke Sabati elua o Iune o kela a me keia makahiki i la haipule no na Kula Sabati a pau mai Hawaii a Kauai no ka pono o na kamahi.

            6. Hoike a ka Puuku no na hana o ka la 1 o Ianuari o keia M. H. 1890, no na K. S. o Maui Komohana.

            7. He mea pono anei e ukuia na luna nui o na Kula Sabati o kakou?

            8. Ka noonoo ana o keia Aha i ka inoa o ke Kahu Kula Sabati Nui e waiho aku ai i ka Ahahui Kula Sabati o na Mokupuni o Maui a me Molokai i Apelila 30.

            Aponoia na kumuhana a hoomakana hana ma ke kumuhana 3. Na E. M. Kalama no Honokohau, na Hihio i ko Kaanapali. Kuka iki ka Aha no keia hoike, a ma ke noi a Rev. Pali e koho keia Aha i komite e kokua aku ma ka hoeueu ana me ke Kahu o ia Kula Sabati, aponoia. Koho ka Aha i ke Kahu Kula Sabati Nui D. Kahaulelio, Sam L. Kalaola a me ke Kakauolelo o ka Aha.

            Noi mai o Makalua na ke Kakauolelo o kona Kula Sabati e hoike mai no Wainee; hoike mai o C. K. Makekau, na Kamakahiki i ko Olowalu.

            Kumuhana 4    Hoopanee ia no ka nui o na manao wehewehe o na hoa.

            Kumuhana 5    Hooholo loa ia.

            Kumuhana 6    Hoike a ka Puuku, $262.00 na loaa mai, penei: Kula Sabati o Honokohau $20, Kula Sabati o Kaanapali $12, Kula Sabati o Wainee $100, Kula Sabati o Olowalu $30, H. P. Balauwina $100. A o na lilo a pau he $262. Aponoia.

            Kumuhana 7    He mea pono no ke ukula ina he nui ke dala. Hoihoi ia na na Kula Sabati no e noonoo ina he hiki ia lakou ke hana pela, koe ke Kula Sabati makemake ole e uku aku i na luna nui.

            Kumuhana 8    Waihoia mai na inoa o Kahaulelio, White, Makalua. Hoomau ia ka inoa mua.

            Ma ke noi a Makalua e hoopanee i ka halawai a noho hou ma Lahaina i ka Poalua mua o Iulai 1890. Mai iaia hou mai no, e heluheluia ka moolelo; heluheluia a aponoia. Noi hou mai no oia e hoounaia ka moolelo i ka nupepa "Kuokua," aponoia. Hoopanee ia ka halawai me ka himeni a me ka pule a Rev. Pali.          S.K. Kamakahiki.

Kakauolelo.    

 

 

HE HOIKE HUI O NA KULA SABATI O KAUAI HIKINA.

 

Ke kauohaia aku nei na Kula Sabati o Kauai Hikina mai Kapaa a hiki i Kalalau e hui ae ma Anahola ma ka la 18 o Mei no ko lakou hoike makahiki. A ke kauoha pu ia aku nei hoi e hoopiha i na himeni he kanaiwa a me na pauku paanaau he elima haneri e hoikeia a pau iloko o ka hola hookahi a e loaa ia Kula Sabati he 10 dala makana mai ke Kahu Kula Sabati Nui aku. A ke noi ia aku nei no hoi ka oluolu o ke Kahu Kula Sabati Nui o Kauai Komohana e hui pu mai me kona mau Kula Sabati iho ma ia la.

G. B. Meheula,           

            K. K. S. N. o Kauai Hikina.   

 

 

MANAO PAIPAI.

 

I na Ekalesia Euanelio mai Hawaii a Kauai:   Aloha oukou:

            Hookahi wale no malama i koe a hiki aku i ka P@ mua o Iune, ka wa hoi e hui ai na Kahu a me na Elele o kakou ma Honolulu no na Hana o ka Ahahui o ka Pae Aina.

            Nolaila, ke paipai aloha aku nei au ia kakou e hooikaika kakou i na kokua no ka holo ana o lakou ma Honolulu i ole ai e lohe hou ia kela mau olelo, "Aole e hiki mai o mea no ke kokua ole ia e ka Ekalesia," a eia ka makahiki a kakou e lohe ole ai ia mau olelo. E ala! E ala!! I hookahi ka manao. I hookahi puuwai, a i hookahi umauma. Imua e Hawaii o Keawe, nona ka alapaa o Ka@eleau, ua makemakeia kou mau Kahu, na Elele a me na Haiolelo e pau loa ae i Honolulu. O Maui no ka oi!

            Oi i ke aha? I ka pau loa o na kahu a me na elele i Honolulu. Hauoli hoi ha? Pehea Molokai a Hina? Ke hoike mai nei ke ao opua, aohe ku aohe moe. Aole he olelo ana nou e Oahu, he poe kiai makaha oukou, aia no i ka ipuka hale. E Kauai, aole au i poina nou, nou ka moolelo kaulana, noa ke alii i haawi iaia iho me ka eha ole, pela no au e manao nei e pau mai auanei au mau alii o keia wa i ka haawi ia lakou iho no na hana a ko lakou haku aloha. Nolaila, imua a na ke Akua e kokua ia kakou ma kona aupuni.

            William K@lua          

            Apelila 28, 1890

 

 

NA MEA HOU O KA LAI A EHU.

 

E ke Kuokoa;  Aloha oe:

            Ua loaa i kou kiu imi mea hou nei na mea hou makamaka o ka Lai a Ehu, a oia au e hoolauna aku nei i na keonimana hanohano o ka nupepa "Kuokoa."

Na Make.

            Ma Kahaluu, ua make o Miss Kawahineaimoku Napua, keia kekahi o na kaikamihine i aloha nui ia. Ma ka wanaao mamua iho o kona make ana, ua kahea aku oia i kona ohana, a ua akoakoa mai la lakou a pau e ike i kona aho hope loa, a oiai na hoopoluluhi a ka pilikia i mao iki ai, oia kana i pane ae ai, E haalele ana au ia oukou a pau, a eia au ke hele nei. Aloha no.

            Ma Keauhou, make o Mr. Kapuni, keia kekahi o na elemakule kahiko o ka iliili nehe i ka pueone i ka pali o Kalaihi. He haipule oiaio oia no ka Haku, a he oluolu a lokomaikai oia ma na ano a pau, a ua haalele iho oia he wahine me na keiki, na moopuna a me ka ohana. Aia paha ka huina o kona mau makahiki i ke 80 a oi. Aloha ino ia kupa o ke kai leo nui o Akele, i hooipo ia me ka iliili nehe o Kualalua.

            Ma ia wahi hookahi no, make o Mrs. Kaneahi Ihumoku, he wahine oluolu a heahea oia, he lokomaikai, he hookipa i na malihini, a he puuwai hamama. He hoahanau oiaio oia no ka Ekalesia o Helani. Aloha no ia kupa o ka uka i@ ano. A ma ia wahi hookahi no, make o Mr. Lopa, a ua haalele iho oia mahope nei he wahine e noho u aku i ka hoapili he kane. He 60 a oi ona mau mau makahiki o ke ola ana ma keia ao mauleule. Aloha no ia kupa o ka aina.

            Ma Kahaluu, make o Mrs. Nihoa Kahalelahaole, he hano me  ka pehu ka ma'i i make ai, a ua haalele iho oia mahope nei he kane a me na keiki. aloha ino ia kupa o ka wai pukaiki o Helani.

            Ma Kapalaalaea, make o Mr. Kahalekuaohu, ua palupalu a ua hiki mai i kona hopena i ke 68 makahiki o kona ola mauleule  ana.

            Ma Puaa, Kailua, make o Pi, a ua haalele iho oia mahope nei he wahine a me na keiki. Aloha ino oia.

            Ma Laaloa uka, make he hehe hou, na Mr. a me Mrs. Akon i ka 3 malama a oi o kona ola ana.

            Me keia mau mea hou o kuu aina makuahine, ke haawi nei au i kau aloha lulu lima i na keonimana puuwai hao kila o ke Kilohana Pookela. Ke hoi nei ke keiki o Kawaipukaiki o Helani, ke ahe nei ka makani Eka o Kona.

J. P. Kahulanui.          

 

 

MAKE I ALOHA NUI IA.

 

E ka Nupepa Kuokoa; Aloha oe:

            E oluolu oe e hookomo iho i keia wahi ukana kaumaha ma kahi kaawale o kou mau kolamu, a nau hoi ia e pahola aku imua o na kini makamaka o kaua.

            Mawaena o ka hola 4 a me 5 o ke kakahiaka Poalua, Malaki 4, 1890, ua kii mai la na lani i ko makou papa aloha, a waiho iho la hoi ia makou kona ohana iloko o na haawina kaumaha a me ka @ nona. He kanaka oia i aloha nui ia e ka lehulehu no kana mau hana hoopono a me ka pololei. Ua noho hoomanawanui oia me na kanaka o Ewa nei iloko o na makahiki he 26, a ua lilo oia i makua no ka lehulehu ke hiki mai na pilikia ia lakou. He kanaka oia mai na aina e mai, a ua hiki mai oia i Hawaii nei i ka makahiki 1864; a mamuli o kona noho oluolu ana me na kanaka o keia apana, nolaila, ua lilo oia i mea nui loa i na kanaka a pau o Ewa nei, a hala loa aku no ma kekahi mau wahi e ae. Aole oia i noho enemi me na kupa o keia aina malihini a hiki i kona hala ana aku la ma ke awaawa malu o ka make, a he kanaka no hoi oia i punahele ia e na haole hanohano. Ua make oia ma ka halemai Moiwahine iloko o kona kaa loihi ana i ka ma'i. Ma ka Poakahi la 3 o ia mahina no, ua hele aku kekahi o kona mau hoa'loha e ike iaia, a i ko lakou hiki ana aku he maikai loa kona ola kino aohe wahi alina o ka pilikia maluna ona: aka, i ke ao ana ae o ka Poalua, telephone ia mai ana i Ewa nei, "O Ulelu ua make loa." Ua holo ino aku ko'u kaikaina i ka halemai me ka manao e hoihoi mai i ko maua papa i Ewa nei e waiho ai, aka, mamuli o ko laua aumeume ana me ke kahuna Pope o Roma, ua ko aku la ka aoao o ka Pope; nolaila, ua laweia aku kona kino a kanu ia ma ka ilina o ka poe Katolika ma Koula. Nui ko'u kaumaha, no ka mea, i kona wa i make ai aole au ke iaia, oiai i Lahainaluna au iloko @ ia mau la. Pomaikai ka poe i mak@ me ka hoopono, no ka mea, o ka Haku pu me lakou. Owau no me ke kaumaha.                       Enos E. Fortes.

 

 

Spelterine.

 

HE LAAU LAPAAU.

 

            O keia kekahi o na laau lapaau maikai loa no na eha e pili ana i na ano holoholona a pau a me ke kanaka, a apono ia hoi e kekahi mau ahahui ma Amerika a me na wahi e ae.

 

            Ua makaukau makou e waiho aku na hooiaio i na poe mahiko a me na poe malama lio maloko o keia aupu@ me na hoomaikai.

 

HAWAIIAN BUSINESS AGENCY

Kihi o na alanui Papu a me Kalepa.

            2@57 3m

 

 

Hoolaha Hou.

HUI LAKOHAO PAKIPIKA

(KAUPALENAIA.)

Kihi Alanui Papu me Kalepa.

 

            Ke kono ia aku nei ka lehulehu holookoa, na Lede maka palupalu a me na Keonimana o ke kulanakauhale alii a hala loa aku i ko na mokupuni, e aui mai i na

 

WAIWAI MAKAME HOU!

I KUPONO NO NA

 

Makana La Kulaia a me Mare!

 

            Na Lako Aniani o na ano a pau.

Na kiaha, na pa, na omole wai, a pela aku

            Na Kii Nunui Kauhale no na Home.

He mau kii i pai ia me ka noeau iloko o na waihooluu like ole, nona ke kumukuai haahaa loa, he $2.50.

            Na Ipukukui Kauhale Nani

            O na ano a pau, mai ke nui a ka liilii.

Na Laau Kii, e hana ia ma ke kauoha.

 

            Mamuli o ka wae akahele ia ana o keia mau waiwai, ua hiki loa ia makou ke kaena ae, o ka

 

Helu Ekahi keia o na Waiwai Makamae i ike ia ma Hawaii nei.

 

2262 1y

 

 

B. F. EHLERS & CO., PAINAPA.

Poe Kuai i na Ano Lole a Pau.

Helu 99 alanui Papu. - Honolulu

 

            Ua loaa mai nei, ma keia mokuahi Australia he mau waiwai ano hou loa, oia hoi: Na Kakinia, Kinamu, a me na Kalakoa o kela a me keia ano. Nolaila, e kuai makepono aku ana makou no na kumukuai haahaa loa.

            Pahu Hale Leta 351.                                                                                                               Bele Telepone 274.

 

 

KA AGENA OIHANA HAWAII.

No. 68 ALANUI PAPU KIHI O ALANUI KALEPA, HONOLULU, H.

HE AGENA OIHANA, A ME AGENA OHI DALA NO NA @HA A PAU

 

KEENA OIHANA.

 

Na Waiwai paa            kuai a hoolilo aku, a me auhau uku ana.

Na Hale hoolimalima, Rumi, Keena, Aina e hoolimalima, a aelike ohu na uku hoolimalima o na ano a pau.

Na Molaki e ae ia ma na ano waiwai a pau.

Na Pepa kuleana aina, e kakau a hooponopono ia me na Pepa a pau e p@ ana ma ke kanawai.

Kope a me ka Unuhiolelo ma na olelo a pau iloko o keia aupuni.

Na Panihakahaka ola, Hale, a me na waiwai o na ano a pau i na Ahahui P@ hakahaka helu ekahi.

Na Malama ana i na Buke a me ka hooponopono ana.

E haawi ia no ka mikiala no na Ohi aie ana.

Na Gula, Kala me na Bila kikoo dala, kuai a hoolilo.

Na hooponopono Hale Dute e pili ana i na waiwai mai ko na aina e mai.

Na Ukana o kela a me keia ano, e kuai a hoolilo aku.

Na Kauoha o na Mokupuni, e hooko ia no me ka eleu.

 

            O na hana a pau a na makamaka e haawi mai ana no ka hooko aku i ke kauoha, e hooku no me ka eleu @ me ka mikiala.

 

Agena Oihana Hawaii

2170 1yr. Mar.