Ka Nupepa Kuokoa, Volume XXIX, Number 20, 17 May 1890 — Page 4

Page PDF (1.69 MB)

This text was transcribed by:  Donna Shiroma
This work is dedicated to:  for my kumu - Edith Mckenzie & Puakea Nogelmeier

Ka Nupepa Kuokoa

KE KILOHANA POOKELA NO KA LAHUI HAWAII.

 

Our English Column.

"In Youth Prepare for Manhood."

 

UNCLE PHIL'S DESK

      Uncle Phil came across a story which he thought was so good he determined to put it into his desk for the benefit of the girls who come to his corner.  The story is told of four little girls, but it will do the boys as much good to read it as the girls.  You Hawaiian boys and girls may not have as rich fathers as had these four girls in the story, still you all get enough money to spend, to make it worth while for you to keep an account of now you spend it.  Spend nothing foolishly, spend less than you earn, and keep a true account of all you earn and spend, and you will always have money ready for the time of "pilikia."  Really, boys and girls, there is no one word in the English language which means as much as does "pilikia" so I use it.  And now for the story which is called

 

"THE SATIN BOOTS"

      Among the rich people who lived in England once, were a lady and gentleman who were very kind folks.  They were also very wise parents.  They had four little daughters. Now, the mother knew that, by and by, her girls would become young ladies and would have to go into company with other rich young people.  Then they would have many temptations to spend money foolishly. So their parents decided that they must be taught the wise use of money, while they were little girls.  "I wanted," said Mrs. Hewett, their mother, "to allow them to spend money for themselves, and yet to know that they must give an account of what they did with it."

      So, at the beginning of the new year, these fours sisters were told by their parents, that they would be given twelve dollars apiece every month.  But they must buy all their own boots, gloves, ribbons and stationery out of this money.  If there was anything left over, after they had bought these necessary things, they might spend it as they wished.  They were not to leave any bill unpaid, nor have anything charged at the store.  Also, they were to buy their necessary things at the beginning of each month, before they had spent any of their money.

      To each girl was given an account book, and for a week they went every day to their father's study, for an hour's lesson in book keeping and accounts.

      One November day, the girls received invitations to go to a royal dancing party for children.  So they asked permission of their mother to buy some new satin boots .  Such boots were worn very much in those days.  Their mother gave the desired permission, although it would take a great part of the month's income to buy them.  So the little girls went to the store, in the care of Miss Kellar, a young lady friend of their mother's, to buy their boots.  After looking over a great many pairs they chose and paid for four pairs, and returned home perfectly happy.

      But, at the end of the month, Blanche, the eldest daughter, was called into her father's study.  He had a big bill in his hand.  "What is this?" he said.  "Was it not agreed, Blanche, that you were never to have a bill?  Here Poeson, the boot-maker, sends in a bill for six pounds, eight shillings for your satin boots."

      Blanche said at once that the boots had been paid for, and so did her sisters and Miss Keller.

      "Where are your receipts?" asked their father.  But the little girls had been so much taken up with the dancing party, that they had forgotten to ask for any bills when they paid for their boots!  Mr. Hewett said, he did not know but that he ought to make they pay the sum over again, as a lesson for their carelessness.  But, finally he refused to pay the bill; so Mr. Poeson sued him for it.  When the case came before the court, Miss Keller witnessed in favor of the girls.  To prove that they had paid the bill, she said the amounts had been written down at once in their little account books.

      Then the judge and jury were told how carefully the girls kept their accounts.  All the jury-men smiled when she said this.  But the judge ordered that the books should be brought into court, and be given around to the jury-men to examine!  They read page after page.  They added up the columns.  The balances were examined.  The receipts were read out; and all this while the little girls were sitting near by, trembling with fear!  They never thought their little account books would get into the hands of a judge and jury!  It was seen, that every week a bunch of flowers had been bought for a little sick friend, and two shillings given in charity.  The month in which the boots were bought they had not bought the flowers, because they did not have money enough.

      The jury were very much pleased with the great neatness and correctness in which the books were kept.  No one but Mr. Poeson and his clerk was surprised when the jury brought in a verdict in favor of Mr. Hewett.  Before these four little girls left the courtroom, the judge told them he was very much pleased with the success of their book-keeping.  The whole of the case, he said, had been decided by their perfectly correct and well balanced account books.  He would also say to them, he hoped they would never forget the lesson they had learned from their first day in court.

      About a year after this Mr. Hewett received a very humble letter from Mr. Poeson, saying he had just found out that his clerk was a thief!  The man had been in the habit of receiving sums of money and giving no receipts for them.  He had done so when the girls bought their boots, and had kept the money.

      There, that is the story, girls.  Now what these four girls did you can do.  If they could learn to keep their little accounts so can you.  If they could pay as they went, and not go it they could not pay so can you.  Try and see if you cannot do a well as did these four little English girls.

 

NUPEPA KUOKOA  

Poano, Mei 17, 1890

Haawina Kula Sabati

 

HAPAHA ELUA.

 

HAAWINA X, Iune 8, 1890

 

Ke ao ana i ka pale. Lu II:1-13

 

      E IA kekahi, i kana pule ana ma kekahi wahi, a oki ae la, i aku la kekahi o kana mau haumana, e ka Haku, e ao mai oukou ia makou e pule, me Ioane hoi i ao mai ai i kana poe haumana.

      2 I mai la oia ia lakou, i ka wa e pule ai oukou, e olelo, e ko makou Makua iloko o ka Lani, e hoahoia'ku kou inoa; e hiki mai kou aupuni; e malama ia hoi kou makemake e like me ia ma ka lani, pela hoi ma ko honua nei.

      3 E haawi mai oe ia makou, i kela la i keia la, i ka ai no ka la, no makou.

      4 A e kala mai oe i no hewa o makou; no ka mea, ke kala nei makou i ka poe hana hewa mai ia makou; mai hookuu hoi ia makou i ka hoowalewale la mai; aka, ie hoopakele ae ia makou i ka ino

      5 Olelo mai la hoi oia ia lakou, ina he makamaka kekahi o oukou, a hele aku hoi ia i ona la i ke aumoe, a e olelo aku, e ka makamaka, homai hoi na'u i ekolu popo berena.

      6 No ka mea, o kekahi hoaloha o'u i kona hele ana, ua kipa mai oia ia'u, aole hoi a'u mea e waiho aku ai imua ona.

      7 A i olelo mai ua mea la o loko, mai hooluhi mai oe ia'u; ua paa ka pu ka; eia au me ka'u mau keiki ma kahi moe; aloe e hiki ia'u ke ala ae iluna e haawi aku ia oe.

      8 Ke olelo aku nei au ia oukou, aole paha ia e ala. a e haawi nana no kona hoaloha ana, aka, no kona nei pinepine ana, e ala no ia a e haawi iaia i kana mau mea i makemake ai.

      9 Ke i aku nei hoi au ia oukou, e noi, a e haawi ia ia oukou; e imi, a e loaa ia oukou; e kikeke, a e weheia ia oukou.

      10 No ka mea, o ka mea i noi, ua haawi ia no iaia; a o ka mea i imi, ua loaa no iaia; a o ka mea i kikeke, ua weheia no iaia.

      11 A owai la ka makuakane iwaena o oukou nana e haawi aku ka pohaku i kana keiki ke noi mai ia i berena? a i wahi ia, e haawi anei oia i ka nahesa nana, aole ka ia?

      12 A i noi mai oia i hua manu nana e haawi aku anei oia i ka moo hueloawa nana?

      13 No ia hoi, ina oukou ka poe hewa i makaukau i ka haawi aku i na ma kana maikai i ka oukou poe keiki; aole anei e oi nui aku ko ka makua ma ka lani haawi ana mai i ka Uhane Hemolele i ka poe e noi aku iaia.

 

PAUKU GULA

      E noi, a e haawi ia na oukou; e imi, a e loaa; e kikeke, a e wehua no oukou.  Lu 11:9

 

MANAO NUI

      Ua ae ia ka pule io.

 

NA HELUHELU LA

Poakahi     Lu. 11:1-13

Poalua       Lu. 18:1-14

Poakolu     Mat. 6:1-18

Poaha        Kin 18:20-23

Poalima     Kin 22:24-32

Poaono      Iak 5:13-20

Sabati        Io 15:1-8

 

I - O Iesu ke kumu hoohalike ma ka pule. 1.

      Ua maa anei o Iesu e pule? He kumu hoohalike anei ia no kakou?  No ke aha ko Iesu pule ana?  Ua loaa anei na hoowalewale, na pilikia iaia?  Nawai e kokua?  Heaha ka ninau a na haumana?  Ua ao anei o Iesu ia lakou e pule?  Ke malama ia nei anei ka pule mehameha, ka pule ohana, ka pule me ke akea

II - Ka pule a ka Haku.  2-4.

      Ua pule ia wai?  Ehia noi ma keia pule?  Ehia noi no kakou ponoi?  4. Ehia noi no hai?  3. No wai na noi mua?  He kanawai anei no ka hoano ana i ka inoa o ke Akua?  He mea nui anei ka hiki ana mai o ke aupuni o ke Akua?  Ke hana nei, a ke haawi nei anei oe e like me ka mea hiki ia noi no ka hooholo ana imua ka hana a ka Haku? E ae aku i ko wai makemake?  No wai mai na mea e pono ai kakou i kela me keia la?  No wai mai ka ikaika e lawelawe hana i loaa ka ai?  No wai mai na pono uhane?  He waiwai anei ka ai no ke kino, ke ole e loaa ana ka ai no ka uhane?  Na wai e  kala i na hewa?  Ke hoomauhala kakou e kala ia anei ko kakou mau hewa?  Owai ka mea hiki he hoopakele ia kakou mai na hoowalewale.

III - Ke ano o ka pule ana. 5-8.

      Heaha ke Iesu olelo hoohalike?  E hoomau anei i ka pule ke makemake i kahi mea?  Owai kekahi poe i hoomau ma ka pule?

IV - Ka pomaikai o ka pule ana.

      E ae ia ana anei na noi?  Ina pono ole ka mea i noi ia, e ae ia anei?  Loaa mau anei i ka mea i noi ia? 2Kor 12:8,9.  Lu 22:41-43.  Aloe anei i mapopo i ke Akua ka mea pono no ka kou?  Heaha ka hana a kakou e hana ai?  Io 15:4  Iak 1:6,7  2:17  5:14, 15.  Heb 11:6.

V - E haawi mai anei ke Akua i ka mea ino ke noi ia he mea maikai.

      Heaha ka haawina maikai e loaa ana ke noi ia?   Aia a ike i ka nele o kekahi alaila paha e hele oia a noi i loaa ka mea e pono ai oia.  Na wai e hoomaona ke uhane?  Na wai e ao mai?  Na wai e hoomalamalama mai?

      1 Ina he mea pono ia Iesu e pule, ua oi loa ia pono no kakou.

      2 Ua ao mai o Iesu i ka pule - ma kana olelo, me kona uhane, ma kana nana.

      3 O ka pule a ka Haku, he kumu alakai; e noi mua no ko ke Akua aupuni; e noi no na hoa, alaila, no kakou iho.

      4 He nui na mea maikai, a ua olelo ke Akua, e haawi mai no kakou.

      5 Me kakou ka hemahema, ina loaa ole; no ke noi ole.  E noi, i makaukau no ka loaa ana.

      6 E noi, e imi, e kikeke, oia hoi, e pule, a e hana pu i loaa ka mea i noi ia.

      7 Ua loaa mai, ka launa pu ana me ka Haku; ua loaa ka mea i noi ia ina ua kupono, a ua loaa mau i ka haawina i oi ka maikai i ko ka mea i noi ia.

      8 Ua makemake ke Akua ia kakou e noi i na pomaikai nui, no ka mea, he Akua mana a me ka maikai, a ua oluolu e haawi mai no loko o kona waihona nui.

      9 O ka Uhane Hemolele, ka haawina lua ole a ke Akua e haawi mai.

 

Na Ekalesia.

 

      Malolo o keia poo, e hoopuka mau aku ai makou i ka moolelo e pili ana i na Ekalesia a puni ke Pae Aina.  E kakau ma na mea ano nui, a e hoopuka ia aku no.

 

MOOLELO O KA AHAHUI KULA SABATI O KA MOKU PUNI OAHU.

 

      Aperila la 3 1890, hora 1:30 p.m. Halawai ka Ahahui Kula Sabati o ka mokupuni Oahu ma ka luakini o Kaumakapili.

      Na kahu i hiki mai - Keawe, S. H. Kalamakee a me D. Kekiokalani.

      Na elele - Keawe, J. Aiu, A. Kaili, D. Kekiolani a me Kia.

      Koho ka aha ia F. S. T@ i lunahoomale, a ia S. Kapu i kakauolele koho ka lunahoomalu ia Kekahuna, Kekiokalani, A. Kai@ imihana.

      Aperila 4.  Halawai ka aha e @ me ka hoopanee ana.  Heluhelu mai ke komite imihana --

      Ua wae ka aha ia E S. T@ no na Kona. a o @ Kapane na Koolau i mau Kahukula Sabat Nui.

      Ua wae ka aha ia Keawe A@. Kia, Kalili i mau Elele no kea Aha i ka Ahahui Kula Sabati Nui o Ka Pa@aina.

      Koho ia o S. H. Kalamakee i Komite hoike no na hana o keia Aha i ka Ahahui Nui.

      Koho ka aha ia Kekiokalani no na hoike o na kula Sabati i ka Ahahui Nui.  Apono loa ka aha i ka manao o ke komite hooko, e lulu ma ke Sabati elua o Aperila, no na aina e.

      Ua hooholo loa ia keia kumuhana e hoike ma ka Poaono mua la 7 o Iune, ma Kaumakapili.  Penei:

            Kalihi me Moanalua.   Haawina o Iune, 1890.

            Kawaiahao.  Haawna o Iulai, 1890.

            Kaumakapili.    "         " Aug.    "

            Kulakahuna.      "         " Sept.    "

            Kula Kamehameha. "     " Oct.     "

            Waikane.               "          " Nov.   "

            Kaneohe.             "          " Dec.    "

            Waianae.              "          " Jan.     "

            Hauula.                 "          " Feb.    "

            Ewa.                       "          " Mar.    "

            Waialua.                "          " ka hapaha elua o keia makahiki.

      Koho ia o J. Paniani a me J. Waiamau i mau komite no ka hoike aku i na haawaina

      Hooholo ka aha i 15 minute no keia a me keia kula, a e hoomakaukau ia i eha mau himeni no kela a me keia kula, a aole hoi e oi aku mamua o elua pauku e mele ia ai.

      Koho ka aha ia S K. Kane i komite hoponopono no na hana oia la, me ke kokua pu ana o na Kahukula Sabati nui, eha himeni hui, aole e oi aku mamua o elua pauku.

      Koho ka aha ia S. Kapu i komite alakai himeni no ka la, a nana me ke komite hooko e wae pono i na himeni hui, a na ke komite hooko e hooponopono ka papa hoonohonehe no na hana oia la, e pai ia hoi.  O na @ no ia hana e uku ia mai ka waihona o ka puuku o na Kula Sabati malalo o keia aha.  A e pai ia hoi na himenima mua o ka mahina o Iune, a e hoike ia aku na himeni hui na Kula Sabati a pau Oahu nei mamua o ka mahina o Iune.

      Hooholo ka aha e malama ia i aha himeni i ka Poaono mahope iho o ka pau ana o ka hoike hui ma Kaumakapili.

      Koho ka aha ia S. Kapu i komite no na hana oia po.

      Oiai ua lohe keia aha i ko ka Haku kii ana mai ia hoapaaua oia o hoi David Waiwaiole, a lawe ia aku la @ua o.  No laila' ua manao keia aha e haawi aku i ka manao aloha i ka ohana o ka mea i hala aku.

      Hooholo ka aha na ke komite hooko e hui pu me ke komite hooponopono o ka Papa Hawaii, no ha hana o Iune e pili ana i ka hoike hui.  Hooholo ia.  E hoolaha ia keia moolelo maloko o ke Kuokoa.

      Ua hoopanee ka aha a halawai hou ma kahi e hui hou ai ka ahahui euanelio o ka mokupuni Oahu.

                              S. K. Kapu,

                              Kakauolelo,

      Halehaha, Aperila 9, 1890.

 

MOOLELO O KA AHAHUI KULA SABATI NUI O NA HONO A PIILANI.

      Ua noho keia Aha ma ka Luakini o Kaluaaha ma Molokai, ma Aperila 30, a me Mei i me 2, 1890, ma ka hora 1 p.m.  Kev J K Iosepa ka Lunahoomalu, L W P Kanealii Kakauolelo mau.  Himeni 36 H. N.  Aule ia e Rev J K Hihie.

N lala o ka Aha.

      Rev H Manase, Rev J K Iosepa, Rev J K Hihio, Rev S Waiwaiole, Rev J Akela, Rev S K Kamakahiki, Rev O Nawahine, Rev J Kaalauahi.

Na Kahu Ekalesia.

      D Kahaulelio a me D M Aberahama na kahu kula Sabati nui.

Na Kahu Kula Sabati.

      Geo Kekipi, David Kahaulelio, J H Von Guison, J L Wailiula, S K Kamakahiki a he 16 Elele.

Na Kumuhana.

      He 14 mau kumuhana a ke Komite i waiho mai, a ua noho ka aha malalo o ia mau kumuhana.

      1 He 1/4 hora haipule, a ua hookoia

      2 Na Papa Hoike Helu a na Kahu Kula Sabati, a ua hooponoponoia e ke komite, a aponoia; ua kauohaia ka puu ku me kakauolelo o ka aha, e pa@ia na papa hoike helu a e hoolako ia na Kula Sabati a pau o keia aha, hooholo loa ia.

Na Hoike a na Elele.

      Na ke Kakauolelo i heluhelu i ko Kamalo a me ko Waihee mau hoike Elele, a he 14 mau elele i hiki kino ae a heluhelu i ka lakou mau hoike o na Kula Sabati, ua nana ia e ke komite a ua aponoia.

No na Kahu ula Sabati Nui.

      Ua hoonoho hou i le mau lala no keia oihana nui a hanohano, penei:

      1 Apana o Hana, Ua Lani Haahaa o Maui-hikina, Reuter Menita.

      2 Apana o Makawao, o Peter N@ ke Kahu Kula Sabati Nui.

      3 Apana o Maui-waena, o L W P Kanealii.

      4 Apana o Molokai, o D M Aberahama.

      5 Apana o Maui-komohana, o Daniela Kahaulelio.

      E noho lakou no hookai makahiki ua lokahi ka manao, a o ka hoohana wale no koe.

No ka Mai Lapera.

      Ua hoololo ka aha e malama ia na hana hooke ai no na Mai Lapera ma ke Sabati mua o kela a me keia mahina.  Ma keia hana e hoike ae na Kula Sabati i na manao oluolu a maikai, no ke ku like ana e kaohi iho i ka holomoku ana o keia lahui no keia mai luku e pahola nei a puni ka aina.

No na Elele e hele ai ma Honolulu.

      Ua kauohaia na Kahu Kula Sabati Nui a me na Kula Sabati pakahi, e koho a e hoouna ae i mau  Elele no ka hui nui o ka Paeaina, penei:

      Elua Elele no ke Kula Sabati o Hana

               "             "              "            Makawao

               "             "              "            Maui-waena

               "             "              "            Maui Komoh

               "             "              "            Molokai

Komite Hoeueu.

      Ua kohoia o J  Hihio a me Mataio Kane, i komite hoeueu no na Kula Tabati o Maui a me Molokai, e pono e hookipa ia na komite a ka aha me ke aloha ia a me ka oluolu, ua kauohaia au e hoolaha i ka moolelo ano nui ma ke Kuokoa.

Luther L W P Kanealii.

Waihee, Maui, Mei 10, 1890.

 

Hoole Waiona.

[ Na ka Ahahui W. C T. U. ]

      Ma Kaleleonalani, oia hoi o "Ema Hale, ma Honolulu.

      He halawai i kela me keia Poalima hora 7:30 o ke ahiahi.

      He halawai Hoole Waiona, O ka Ahahui o ka Lipine Bolu o Honolulu.

      Ke kono ia aku nei na kanaka, kane, wahine, keiki, na mea kiekie, na mea haahaa, ka poe waiwai, ka poe ilihune, ka poe hoole waiona, ka poe kanalua, na mea a pau, e akoakoa ma ia hale i kela me keia pule.  Pela no me na malihini mai na mokupuni e mai, e komo, a hui me makou ma keia hana kuonoono.  "No ke AKUA a me HOME, a me na AINA HANAU!!"

 

HOOLAHA KUMAU.

            I ka Poaha auwina la, ma ka hora 2, e hiki ana o Miss Mary E. Green, a me Miss Helen J. Judd ma Hale Ema e malama i ka Ahahui Hoole Waiona, i kapa ia "KA BANA O KA MANAOLANA," iweana o na keiki o kulanakauhale o Honolulu nei.  Ke kono ia aku nei na keiki o ka aina makua, a me na keiki o na aina e, e hele mai.  E malama ia ana he wahi paina meaono me ka inu ti a me ka haukilima, ma ka Poakolu hope o ka mahina.

 

DRUNKEN CHARLIE.

(KALE KA MEA ONA MAU.)

 

      Mai Enelani mai oia; he lawelawe hana, a he nui kona loaa, aka, ua mo'a oia i ka waiona.  Komo oia iloko o kekahi halekuai a loaa he hookai puolo paka no hookai peni.  I aku la o Nannie, ka wahine nona ka halekuai, iaia, "Ke hoomanao ne anei oe e Kale i kou hale maikai mamua?  Pehea ina e loaa hou mai ia oe kela hale i loaa @ ia ia oe ka olioli i na wa i hala?"  Aole i pane o Kale, aka, huli ae la oia a haalele i ka halekuai.  Kohea aku la ka wainie iaia me ka ninau ana aku, "E ae mai paha oe e hele i ka halawai hoole waiona, a i hoohiki oe? Ina e ae oe, e ae no hoi au e hele pu kaua?"  Kani keia mau huaolelo iloko o na pepeiao o Kale ia la a po.  Ua akaka ia Kale ke ano pakiko o Nannie, aka nae ua olelo oia, "ina e ae oe, e ae au."  Ia po aku ua hiki laua a ielua ma ka hale halawai; noho o Kale ma ke kihi i huna ia.  Mamua o ka pau ana o ka halawai ua niu ka poe i hoohiki; o Nannie kekahi.  Olelo oia, "Owau kekahi i  hoohiki."  Pau ia halawai, hoi o Kale i kona home me ke ano hilahila.  Ia la aku hele oia i ka halekuai i baka hou.  I aku o Nannie, "Ka i no e kakau ana oe i kou inoa i ka po nei?  Ua ae oe ina i ae au?"  "Pela no," wahi a Kale, "e ae anei oe e malama malu i keia no hookahi mahina?"  Ae aku la o Nannie, a hele o Kale i kahi o ke kakauolelo o ka hui hoole waiona a ae aku la oia e malama malu i kona hoohiki no hookahi mahina.  Alaila, ua hoopaa oia i kona inoa malalo o ka hoohiki; eia nae ka mea kupaianaha, hele hou no Kale i kela a me keia la i kana hana me ka hikaka ana i o ianei, a pau ka manawa hana, hoi oia i kona home me ia ano hookahi no.  I ka hoopau ana o ka mahina, kamailio oia me kona haku hana no kona uku.   Pane ka haku, "Ae Charlie, e uku ana au ia oe me ke koe ole o hookahi kaneta me  ke dala paa, he kanalima dala me eono hapawalu; pehea la kela i kou manao e Charlie?"  Pane o Charlie, "Ae, ua hoohiki pololei oe e uku mai ia'u ma ke @la paa."  Pane ka haku, "Aole anei he pono ia'u e malama i kekahi hapa o ia mau dala nou, e Charlie?  He makau au o pau lea ia mau dala ia oe i ka inu rama ia?" Pane o Charlie, "Aole loa! Ua lilo au i kanaka hoole waiona i keia manawa, a aole e ae e inu hou i hookahi kulu waiona iloko o hookahi mahina!"  Ninau hou ka haku, "Aole anei au e pono ke ike aku ia oe e hele mai ana i ka hana i ke kakahiaka o a la apopo me ka hikaka ole?"  "Pono no," wahi a Charlie.  Alaila, hoike aku la o Kale i ka mea i huna ia, a haawi kona haku iaia he kanalima kumamalima dala me ka hoomaikai pu ana aku i kona inoa.  Pau ia, hele o Kale i ka halekuai a kuai ia hookahi hapa busela palaoa a me na turnips, a me na carrots, me ke kauoha e lawe ia mau mea i kona hale.  Alaila, hele oia i ka helekuai bipi a kuai ia i ka bpi; hele hou aku ia i ka halekuai palaoa i kuai oia he umikumamalua popo berena a me elua mau popo palaoa ono, elua paona palaoa paa, a me umikumamalua mau mea ai ono; alaila, hele aku oia i ka pa kuai lanahu a kuai oia he hookahi tona lanahu.  I kona hoi ana i hiki i kauhale, menei kona hoohoo ana : "He 15 ka nui o na makahiki i hala ae nei aole he loaa iki o ka papale hou kuu wahine."  Nolaila, hele koke oia i ka halekuai a kuai i kekahi papale maikai loa, alaila, hoi aku oia a home.  Komo malie oia ma ke keena mahope me ka huna ana iaia iho, a lohe oia i ke kamailio ana o kana wahine menei :  "E kuu mau keiki aloha, e hele oukou i ke Ku la Sabati i ka la apopo, ua paa na puka o ko oukou mau lole; he mou lole ino no nae, aka, o ia wale no na aahu o na keiki o ka makuakane ona."  Lohe o Kale i keia mau olelo a kana waihine, kulu koke kona mau waimaka ma kona mau papalina a uwe iho la oia me ka ehaeha nui. Ia wa ua loheia he kikeke nui ma ka puka komo, a komo mai la he kanaka me na mea-ai he nui wale o kela a me keia ano a ninau mai la,  "Mahea kahi e waiho ai o keia mau mea?"  Pane ka wahine, "Aole noonei kena mau mea."  I mai ke kanaka, "No keia wahi no;" a ninini no oia i na mea-ai me ke kihi o ka rumi a puka aku la iwaho. Iaia i puka aku ai, komo mai la ka mea lole bipi a ninau mai la, "Mahea kahi e waiho ai keia pauku hipa?"  Pane ka wahine, "Ua kuhihewa paha oe, aole au o kauoha hipa aku nei."  "Aole au i kuhihewa," wahi a ke kanaka, "na Charlie, ke'a kanaka ona, keia hipa i kuai a kauoha oia e lawe mai i kona home nei;" waiho iho la oia i ka hipa maloko o ke keena a puka aku la oia iwaho.  Iaia i puka aku ai, komo mai la ka mea pulehu palaoa a ninau mai la, "Mahea a waiho ai keia?" Pane ka wahine, "Aole na makou kena palaoa."  I mai la ke kanaka, "No oukou no keia."  Ia wa ku mai la ke kaa lanahu imua o ka puka, a ninau ke kanaka, "Mahea la e waiho ai keia lanahu?"  Olelo ka wahine, "Aole no keia wahi kena lanahu; ua kuhihewa ia oe."  Pane ke kanaka, "Aole paha, no ka mea, o ke kauoha no keia o Charlie, ke kanaka ona;" alaila, lu no oia i ka lanahu mamua o ke alo o ka hale a hele aku la.  "He-aha keia!" wahi a ka wahine, "Ina no'u keia mau uala a me keia io hipa, alaila e hoomakaukau au i au mea-ai na kuu kane, a e haawi au i kuu mau keiki i mau mea-ono."  Ia wa komo mai ke kaikamahine mai ka halekuai mai me kekahi papale maikai, a olelo mai la, "E hoao mai oe i keia papale."  Pane ka wahine, "Aole no-onei kena papale; he 15 ka nui o na makahiki a'u i noho ai me ka papale ole, a akahi no no a loaa a kau hoi ka papale maluna o ko'u poo; he mea hou loa keia ia'u!"  Ia wa puka mai la kana kane mailoko mai o ke keena ana i pee ai a apo aloha mai la i kana wahine me ke helelei ana o kona mau waimaka, a olelo mai la, "Nou a me kuu mau keiki aloha keia mau mea a pau; a ke hai aku nei au nei au me ka oiaio imua ou, aole au e ona a hana hou e like me mamua ma ma keia hope aku." Uwe waimaka pu laua, hauoli pu, haipule pu a heluhelu pu i ka ke Akua olelo; a hoohiki o Charlie e haalele loa i na waiona a pau, a ua lilo kona home i wahi e hookipaia ai na kukuna malamalama o ka ke Akua olelo a me ka olioli a oluolu o ka noho'na.

 

KA NANAIA I KA WA I HALA O KO KE KANAKA ONA.

      "E hele mai e kuu keiki -- ua elemakule au -- ua elemakule; aka, mamua ua like au me oe; o kuu lae ua laelae, o kuu lauoho ua piipii a gula a ua onaona au e like me oe me ka leo oluolu a me ka @hane maemae.  Pela au i ulu ae ai a lilo i opio lealea, ua hoihoi kuu mau la a oluolu na po, a no'u ke aloha, a me ka maemae a me ka oiaio.  I kekahi hora, hiki he mea hoowalewale ma kuu mau aoao; hoopa oia i ke aniani ula ma ko'u mau lehelehe; a owau o ka mea maalea ole, lawe au a mukiki i ka mea poino.  No ka mea, i kela a mu keia la hiki mau no ka mea hoowalewale, a mahope ua lilo ka laau make he mea ono loa, me he mea aole he mea imua o kuu naau @ pono i ole kona maalea, a @ eha i hoowalewalela.  E ke keiki lilo au i mea ona mau a haahaa @ o na holoholona; @ oiaio a me kuu hanohano.  @ la ia au e kanaka hoaola @ e ke @ a loaa ia'u ke kuleana me ka poe @ wa.  E kuu keiki!  Mai kuhi oe @ lahia ana oe ina a hookipaia ka @ make ma kou mau aakoko, @ oe i ke Akua e hoopakele mai @ mai na ehaeha mai he @ laau make; mai hoolilo oe ia @ kanaka ona a auwana wale i @ ua kiola ka Haku me kona aloha @ paianaha i ke kiaha mai ia'u aku @ haawi mai ia'u i ka mihi oiaio.  @ e aho ia ina i make au i kuu wa @ me ke kuamuamu ole ia e na @ nao o ka wa i hala."

 

HE MAU PANE I NA NIN@ IMUA O KA ALAKOHOLA

      'E Alakohola, e pane mai@ haina o ka'u mau ninau e ninau @ ia oe, penei:

      Ninau -- "Ehia ou mau makah@  Heaha kau mea i i imi ai? Heaha @ oihana?"

      Pane -- "He eha tausani o'u ma@ kahiki.  Ke imi nei au e hoopiha @ honua me na waimaka.  O ka'u @ he pepehi a me ka hoonui ana i @ lo: o kuu kalepa ana, oia ka ona.  @ loihi kuu nohoalii ana maluna o ka @ nua.  Ua hoohanau au i na @ he nui.  Owau ka makuakane o na ka maha he weliweli; ke pahola nei @ na pilikia ma na wahi a pau a'u e @ ai.  O ko'u wahi e noho ai aia ma @ pakaukau o ka halekuai rama.  O k@ poe kuai aia ma-o a maanei.  Ke h@ lauwili mau nei au i ko lakou mau @ noo.  Ke hoopau nei au i na dala @ lakou mau eke dala, a hoolilo @ lakou mau pomaikai i mau p@ kela a me keia la, honi no au i @ nu o ka make; o ke ahi hehoe, @ a'u i moe ai, oia no me Satana @ ka'u ai, oia ka pelapela a me @ ka nahesa.  Ke huna nei au i kuu@ me ka uhimaka; o kuu wahi e @ aia maloko o na pahu nunui; a eia ka hana -- ka pahola ana i na kue, @ ka hookaawale ana i ke kane a me ka wahine; ke hookipa nei au ma na ha @ kuai rama ma na wahi a pau.  Ma ka@ i loaa ai ia Satana aia no wau ma@ owau no kona mea lawelawe i ka @ me ke ao, a o kana oihana kuu @ nui.  Oia no kuu kapena a me @ alakai; ke ku mau nei au ma kona @ ao; ua oi ka nui o na kaumaha a@ pepeni ai mamua o ke ahulau, ka @ me ka pahikaua.  O ka poe a'u i ma ka'u nui ai, oia ka poe hoole waiena no ka mea, he poe hoopo@ lak@ ka'u oihana; a ina e mau ka @ imua o ko lakou hooikaika ana, ala@ e hoohioloia ana kuu mau hana a pau.  Pela ke kamailio ana ana a Alakohola Nolaila, e ala kakou a e kipaku loa @ i keia enemi ino mai ko kakou aina aku.

 

Benson Smith & Co.

 

Na Mea Laikini ia a kuui Kukaa a me Kuai Liilii aku.

 

Na Laau Lapaau

O NA ANO A PAU.

 

HELU 113 ME 115. ALANUI PAPU

 

O LAUA NA AOENA NO MA

Laau Lapaau Kuluwai Liilii!

Boreicke & Schrecke

 

a me na:

Wai Lukini Onaona Waianuhea!

 

WAIALA MAILE

 

a me na:

Onoona Lei Aloha!

 

@ O na lako no ka Lauoho a me ka @,  a me na mea hoonani o ka Home, a loaa no ia ina makamaka ke kipa mai @

2804-tf