Ka Nupepa Kuokoa, Volume XXIX, Number 21, 24 May 1890 — Page 4

Page PDF (1.44 MB)

This text was transcribed by:  Cheryl Mokuau
This work is dedicated to:  Winnie

Ka Nupepa Kuokoa

KE KILOHANA POOKELA NO KA LAHUI HAWAII.

 

Our English Column.

 

“In Youth Prepare for Manhood.:

 

UNCLE PHIL’S DESK

 

            Here at last comes the first answer in English by a Hawaiian boy to some of Uncle Phil’s question in geography and arithmetic. The letter is written very neatly, and in a beautiful handwriting. I will put the whole letter into this column, @ and @ written, and I hope the printers will take great care to put in all the marks of punctuation just as I write them. Printers some times get careless about these things.

 

            This letter is written from Kailua, Hawaii, where the first Missionaries from @ landed something like seventy years ago. At Kailua, the first school was opened for Hawaiians, but it was taught in their own language. Fathers and mothers and grandparents, besides the children, leaarned their “p-a pa” which was their A, B, C. And now a great grandson of some one of those old folks has written a very good letter to Uncle Phil, in the mother tongue of Grandpa and Grandma Thurston.

 

            Here is the letter

 

            Kailua School, May 5 th , 1890.

 

Dear Uncle Phil:

 

            I have seen your notice of the 26 of April, that you are wanting some of our hawiian boys and girls to answer your questions that you have given in the Nupepa Kuokoa. So I set to work and I find their answers

 

Arithmetic Questions

 

1. Two boys went to buy some marbles. “I have bought 36 marbles,” said Ben. “How many have you bought, Bob?” “Two-thirds of your marbles, Ben, are equal to three fourths of mine,” said Bob. How many marbles did Bob buy?

 

Explanation--@; of Ben’s marbles of 36 @ ¾ of of Bob’s marbles. 2/3 of 36 24 ¼ is @ of 24 = 8. 4@4 or Bob’s marbles= 4 times 8=32 marbles. Therefor Bob bought 32 marbles.—Answer.

 

2.  “But I got 9 marbles for 4 cents,” said Ben. And I got 8 marbles for 3 cents” said Bob. Now if each boy had spent 25 cents for marbles at those same rates, how many marbles would each have bought?

 

Explanation—For 4 cents Ben got 9 marbles; for 1 cent he got 2 ¼ marbles; for 25 cents he got as many marbles as 25 x 2 ¼ - 56 ¼ marbles. For 3 cents Bob got 8 marbles; for 1 cent he got 2 2/3 marbles; for 25 cents he got as many marbles as 25 x 2 2/3 = 66 2/3 marbles. Therefore each would have bought 56 ¼ and 66 2/3 marbles.

 

Geographical Names in pi.

 

1. emtoapo is the name of a river on the Western Continent   Answer—Potomac River.

 

2. ddrnakciao is the name of a chain of mountains.  Answer—Adirondack Mountains.

 

3. sntboo is the name of a great city.  Answer—Boston.

 

4. rggioea is the name of a state.  Answer-Georgia.

 

5. ssvieuuv is the name of a volcano.  Answer—Vesuvius V.

 

Some more Names in Georgraphy, with every other letter left out, beginning with the first.

 

1. aekl is the name of a high mountain somewhere in the Pacific Ocean.  Answer—Haleakala Mountain

 

2. Oiin is the name of one of the United States. Ans—Louisiana.

 

3. Og@g is the name of a city in Asia  Ans.—Hongkong.

 

4. @ueir is the name of a great lake. Ans.—Lake Superior.

 

            Now we have come to the end of your questions. If you find any mistake in my writing, please tell me.

 

            I remain,

            Joseph Kealalio.

 

            Your letter is very well written, Joseph, and your answers are correct.  I have found but one mistake in your spelling: the word Hawiian should be spelled Hawaiian. The word is the adjective formed from the name-word Hawaii.

 

            And now; where are the rest of you boys and girls who gather around the DESK. There are some questions in the first number of the “English Column that have not been answered yet. See if you cannot write out the answers of those questions and send the answers to Uncle Phil. And Joseph, will you write an English letter to Uncle Phil, telling him how old you are, how many school mates you have, what you study and who your teacher is.  Tell also something about your home, and what is raised in the district where your home is.

 

            Here are some sentences which I will write down without any marks of punctuation or capital letters, and give to you boys and girls to copy off correctly, giving your reasons for putting in marks and capital letters:

 

1. mother said a boy i heard the children at school to day reading the @ about the clucking hen what is a clucking hen a hen is called a clucking hen while she sits on her eggs the name is taken from the noise she makes

 

2. when the reached the brook alice sat down on a rock roy put a worm on the hook and droppd the end of the line in the stream.

 

            And here are three sentences with the words all mixed up.  See if you cannot straighten them out and make them mean something.

 

1. He and the sun was bright and a very warm five miles had to go. 

2. The flitting birds heard and the singing butterflies saw he about in the trees.

3. @ was weary walking and he was hard.

 

NUPEPA KUOKOA

 

Poaono, Mei 24, 1890.

 

Haawina Kula Sabati

 

HAPAHA ELUA.

 

HAAWINA XI. Iune 15, 1890.

 

            Kaa hana naaupo a ka mea waiwai. Lu 12:13-21.

 

            ALAILA olelo aku ia kekahi o ka ahakanaka iaia, e ke Kuma, e olelo ae oe i kuu hoahanau e mahele mai i ka waiwaino`u.

 

            14. I mai la ial, E ke kanaka, nawai au i hoolilo i lunakanawai, a i mea mahele waiwai no oukou?

 

            15. A olelo mai la oia ia lakou, E manao, a e malama ia oukou iho i ka puniwaiwai; no ka mea, aole no ka nui o ko ke kanaka waiwai kona ola ana.

 

            16. A olelo mai la oia i ka olelonane ia lakou, i mai la, O kekahi kanaka ua hoohua nui mai la kona ai@.

 

            17. A nalu iho la ia iloko oha, i iho ia, Pehea la wan e hana`i? no ka mea, aole o`u wahi e hoahu ai i ka`u ai.

 

            18. @ iho la hoi oia, Penei au e hanai ai; e wawahi au i kolu mau halepapaa, a e kukulu hou i m@huahua ae; a malaila au e hoahu ai i ka`u ai, a me kuu waiwai a pau.

 

            19. A e olelo iho au i kuu uhane, E ka uhane, ua nui kou waiwai i hoahuia no na makahiki he nui wale; e noho nanea oe; e ai no, a e inu no me ka lealea.

 

            20. Aka, olelo mai la kue Akua iaia, e kanaka naaupe! I keia po, e kuia aku ai kou uhane; alaila, nowai la ia mau mea au i hoomakaukau ai?

 

            21. Pela hoi ka mea i hoolakolako waiwai nona iho, a i lako ole i ko ke Akua

 

PAUKU GULA

 

            E manao, a e malama ia oukou iho i ka punwaiwai; no ka mea, aole no ka nui o ko ke kanaka waiwai kona ola ana. Lu. 12:15

 

MANAO NUI

 

            He makehewa ka hoahu ana i ka waiwai ma ka honua, oiai ua nele i ka waiwai ma ka lani

 

NA HELUHELU LA

 

Poakahi                       Lu. 11:14-36

Poalua                         Lu. 11:37-54

Poakolu                       Lu. 12:1-12

Poaha                          Lu. 12:13-21

Poalima                       1 Tim. 6:6-19

Poaono                        Hal. 73:1-28

Sabati                          Oih. 5:1-11

 

            I Ka mea puniwaiwai, 13, 14; owai ka mea i hookolokolo ia Iesu i kona kamailio ana? Heaha kana i makemake ai? Pehea ka Iesu pane ana? Na Iesu anei ka hooko ana i na kanawai o ka aina? Oiai he lunakanawai, aole anei nana e hooko i na kanawai? Oiai e ao aku ana o Iesu i kanaka, he maikai anei ke ku mai o kekahi ma ka halawai a ninau no na mea pilikino?

 

            11. Ke ao ana no ka puniwaiwai, heaha ka ino o ka puniwaiwai? E imi ana anei ka mea puniwaiwai i kona pono iho? He maikai anei ia? O ka poe waiwai wale no anei ka poe e puniwaiwai ana? Ma ke aha e maopopo ai ke ano o ke kanaka? E nana anei i kona waiwai, e nana paha i ke ano o kana mau hana?  O ka nui anei o ka waiwai ka mea e oluolu ai ka naau o ke kanaka, ka mea e hauoli ai oia?

 

            E nana i keia mau pauku: Mar. 7:21. 22. Ep. 5:3  Col 3:2, 5 1 Tim. 6.0 11 1 Lo 2:1

 

            III. Nowai keia olelonane? Nohea ka waiwai o keia kaoaka? He maikai anei ka hoahu wale ana i na waiwai? Heaha ka mea hiki ke hana ia me kona waiwai? Lu 3:11, 1 Tim, 6:13. Heaha kana olelo iaia iho? A pehea hoi ka ke Akua iaia?

 

            IV. Ua haawiia mai na mea he nui ia kakou—heaha ka kakou pono me ia mau mea? Pomaikai anei ka mea e loaa mau ana me ka haawi ole aku? Nana ma Mal. 3:9, 2 Cor. 3:9, Lu 16:2, 5. Mahea e hoahu ai i ka waiwai? @ 6:17 – 19 Lu 12:33. Lu. 16:9 Heaha ka pomaikai e loaa ana? Hal. 37:3. 41:1-3. Sol. 19-17.  Owai kekahi poe puniwaiwai? Kin 13:010-13. Los 7:21. I Na Lii 21:2—16. 2 Na Lii 5:20—27

 

            1. Ua pono kekahi mau mea, eia nae he mea e poino ai ke ole e makaala.

 

            2.  He naaupo ka hoahu ana i na waiwai maanei, me ka hoahu ole ana i waiwai ma ka lani.

 

            3.  O ke kumu 10 o ka hauoli o ka naau, aia no me ka ilihune a me ka mea waiwai.

 

            4. O ka mea nui,--heaha ke ano o kela me keia—aole, pehea ka nui o kona waiwai.

 

            5. Ua haawiia mai ka makaukau e imi i ka waiwai; ua hoomakaukau ia mai na waihona no ia waiwai; oia ka poe pilikia, na ahahui manawalea, na aina e, a he nui wale aku.

 

            6. O na waiwai i hoahuia ma ka lani oia na waiwai e mau ana.

 

            7.  Ke puniwaiwai, e lilo puanei na pomaikai a ke Akua i haawi mai i mau poino.

 

Na Ekalesia.

 

Malalo o keia poo, e hoopuka mau aku ai makou i ka moolelo e pili ana i na Ekalesia a puni ka Pae Aina. E kakau ma na mea ano nui, a e hoopuka ia aku no.

 

KA LUAKINI HOU O WAIALUA.

 

            O ka luakini hou o ka ekalesia Euaneho o Waialua, Oahu, kekahi o na hale maikai loa iloko o keia aupuni. Ua paa keia hale, na pau loa ua hana maloko a me waho, a ua hookuu ia na kamana, a ua pili mai ka hale me ka ekalesia me ka hihia ole. Aohe luakini i oi ae i keia ma ka nana ana i kona kii.  He nu paikini ke kulana o keia hale. Aia ma ke kihi o ka hale ka puoa a me ka hale bele. Aole like me na hale palkini kahiko o kakou e ku nei. Me he mea la ua hele paha ko Waialua i na aina e e imi ai i na mea hou, a hoihoi mai nei i Waialua no ka luakini o lakou. He pono ia Aohe ma ke ano o kahiko wale no ka maikai a me ka naauao. Eia no i na mea ano hou kahi pono.

 

            I ka paa ana o keia hale, ua kau ia ke kea maluna o ka puoa. Ua kaumaha ka manao o kekahi poe no ke kea, a ua hoowahawaha lakou ia mea. Wahi a lakou, “he hoailona ia o ka ekalesia Roma,” a no ia kumu aole o lakou makemake i ke kea. I keia wa ua lawe ia ke kea a kaawale mamuli o ka makemake ole o kekahi hapa o ia ekalesia. Ua kuia ko lakou wanao no ke kea, a ua ae aku kekahi hapa i ko lakou makemake, a ua laweia ke kea a kaawale.

 

            O ka hoailona o ke kea kekahi o na mea i hilinai loa ia e ka ekalesia Roma. He mea ano nui kela i ko lakou manao, a ua kau ia maluna o na luakini, a ua hoailona ia me na lima i ka wa e komo ai iloko o na luakini o lakou. Aka, ina he waiwai kekahi iloko o na hoailona o ke kea, aole wale no ka poe o ka hoomana Roma ia waiwai. No na mea a pau, a no na ano kanaka a pau ke kea, a me na pomaikai o ke kea. Aka, aole ia he mea ano nui. O ka mea a ke kea i kuhikuhi ai, oia ka mea oiaio. Nolaila, ina no he kea ma luna o ka hale, a ina paha aole, ua like no a like. Ua pono no ina he kea, a ina aole he kea, ua pono like no. O ka mea a ke kea e kuhikuhi ana oia ka mea nui.

 

            E hauoli pu kakou a pau me ko Waialua i ka paa ana o ko lakou luakini hou me ka aie ole. Iloko paha o ka malama o Iune e hoolaa ia ai ua hale nei.

 

            Iloko o ka makahiki 1841 he 8,000 wale no poe Iuda@ ma Paresetine; 1 ka makahiki 1883 ua pii ae ka heluna a i ka 20,000; a i ka makahiki 1888, ua hiki aku i ke 70,000.

 

            Iloko o ka makahiki 1889, he 13,000 poe kamalii paele iloko o na kula o ke kulanakauhale o Wasinetona.

 

            Aia iloko o ke kulanakauhale o Piladelpia he 195,803 poe haumana kula Sabati, ma ke kulanakauhale o Nu Ioka he 157,000, a ma Brooklyn he 107,233. Nui kela.

 

            Iloko o ka ekalesia a Rev. C. H. Spurgeon ma Ladana he 310 poe i komo ma ka hoike manaoio i ka makahiki 1889: o ka hoina nui o na hoahanau iloko o ia ekalesia i keia wa he 5@354.

 

Hoole Waiona.

 

[Na ka Ahahai W. C. T. U]

 

            Ma Kaleleonalani, @ “Ema Hale ma Honolulu.

 

            He halawai i kela me keia Ka@ma hora 7:30 o ke ahiahi.

 

            He halawai @ Waiona, o ka Ahahui o ka Lipine Kolu o Hoaolalu.

 

            Ke kono ia aku nei na Kanaka, kane, wahine, keiki, na mea kiekie, na mea haahaa, ka poe waiwai, ka poe ilihune, ka poe hoole waiona, ka poe kanalua, na mea a pau, e akoakoa ma ia hale i kela me keia pule. Pela no@me na malihini mai na mokupuni e mai, e komo, a hui me makou ma keia hana @ “No ke AKUA a me HONE, a me ka AINA HAWAII!!”

 

HOOLAHA KUMAU.

 

            I ka Poakolu auwina la, ma ka hora 2 e hiki ana o Miss Mary E. Green, a me Miss Helen J. Judd ma Hale Ema e malama i ka Ahahui Hoole Waiona, i kapa ia “KA BANA O KA MANAOLANA,” iwaeana o na keiki o ke kulanakauhale o Honolulu nei. Ke kono ia aku nei na keiki o ka aina makua, a me na keiki o na aina e, e hele mai. E malama ia ana he wahi paina meaono me ka inu @i a me ka haukilima, ma ka Poakela hope o ka mahina.

 

HE LEO PAIPAI.

 

            I na poe a pau e lawe ana i na nupepa “Kuokoa” a me “Ko Hawaii Pae Aina,” e aha ana oukou e lohi apa mai nei o kapaia mai kakou he poe naaupo, he lealea kalakalai, he manomano ka loaa, a i ole, he pupule a olalau hilahila ole.  D. Kaneheana,

            Luna lawe pepa o Kalihi.

 

AHAAINA HUI HOOLEWA.

 

E ke Kuokoa: Aloha oe:

 

            Ma ka la 23 o keia mahina (Aperila), ua hoala ae kekahi hui hoolewa i kekahi ahaaina nui i hele wwale a luluu i na kohi kelekele a ka puukolu no ko lakou hoomanao ana i ka piha ana o ka elima makahiki o ko lakou hooikaika ana ma ia hana o ka hoolewa i na kino make o ko lakou mau hoa i luhi pu ma ia hana. Mamua ae o ka makaukau ana o na mea a pau i hoonohoia maluna o ke pakaukau, ua hoomaka mai la ke kai huakai ana a ua hui nei mai na haukipila mai o Kalawao a e alakai ia ana e ka bana  I ke kai ana mai a hiki mamua o ka lanai ua like ua hui la me kekahi mau puali hookahakaha o ke ta ona. Ua kai ka huakai a hiki i ka halekuai o ka Papa Ola, alaila, huli hoi ka huakai a komo iloko o ka lanai ahaaina, a hoopihaia ka lua o ka aina, a ua ai a lawa na lala a pau o ka hui. Pau ka lakou ai ana, ua konoia mai na makaikai i naue aku e hele aku e ai, a ua ai no hoi a ua lawa e like me ka makemake. O keia ka ahaaina nui i ikeia ma keia panalaau.

 

                        S. W. A. Kaili opio,

                        Kalawao, Apr. 24, 1890

 

HOOMAKUA WALE AKU I KE AO NEI.

 

            Ua haalele mai o Rev D. Nuuhiwa i keia ola ana i ka la 11 o Aperila, A. D. 1890, ma Kalalau,Napali, Kauai, mamuli o ka hoomailo ana a ka nawaliwali kaniuhu iwaena o keia lahui kanaka, ka makia o ke aupuni Hawaii, aloha wale. Ua waiho mai oia i na keiki me na moopuna e ku aku ma keia kapa o ka muliwai laula, a ua hanau ia mai nana he elima keiki kane a he ekolu kaikamahine, he elima o lakou i mare a na lakou mai na moopuna kuakahi i loaa iaia he 11.

 

            A ua hanau ia oia ma Mana Kauai, i ka makahiki 1822, a ua loaa iaia na makahiki he 77 a hele aku la, he kanaka oluolu oia a neahea, he puuwai ha mama i na mea a pau e kipa ana i ion la. E kokua ia e na lani ka mea nana i lawe aku a nana i haawi mai. Owau ke hele aku i ou la aole au e hoi hou mai wahi a Davida. E hoomaikai ia ka inoa o ke Akua Kiekie Loa he malu ma ka honua.

                        S. D. Nuuhiwa

            Wainiha, Hanalei, Kauai, Aperila 25, 1890

 

MAI HANA MAI

 

Ka hoopii a Manoel de Silva pukiki, e hoopau i kona Aelike Kepa Paahana mai Recipiocity Sugar Co., mai o Hana.

 

            Ma kekahi la o Maraki, M. H. 1890, ua hopu ia o P M Rooney ka luna nui o ka hui i olelo ia, no ka hewa hoeha ia Manoel Silva i olelo ia maluna, a mamuli o ka lawa o na hoike ikemaka ekolu ma ka aoao o ke aupuni, nolaila, ua hoopai ia ua luna nui la, oiai, aole he hoike ma ka aoao o na luna nui la no kona hoeha ole ana i ua pukiki kau wa hana la o ka hui i oleloia maluna, P K Kauimakaole Loio ma ka aoao o ke Aupuni, J K Hahuna Loio no ka mea hoopii ia.

 

            He umi la mahope iho o ka puka  ana o ka olelo hoonoio o ua hihia la e huahewa ana ia P M Rooney, alaila, ua hoopii kaokoa mai la ua pukiki la imua o ka oha apana o Hana nei, e hoopau ia kona @ R. S. Co i oleloia maluna, mamuli o kona hana ino ia e ka luna nui o ua hui la. Ua noho ka aha i ka la mua e hoolohe no keia hihia, a @ ka aha no hookahi pole, ua @ohe hou ka aha e hoo@ohe no ua hihia no i a ua hoopanee hou ia no ho kaia pule, a i ka hala ana o ia pule, ua o@ hou ua aha la, a ma ia la ua nui no na kumu hoopii a J K Hanuna loio o ka aoao hoopii ia ai noi ai imua o ka aha e hoopau i ka hoopii a ke pukiki a ua pau wale no i ka he`ele mamuli o ke paie kanawai a P K Kauimakaole ioio o ka aoao hoopii, a o ke kumu hope a J K Hanuna i noi ae e hoopau i ka hoopai, oia hou ua papalaa ka hoopii ia ana o P M Rooney ma keia @ewa hookahi, oia ma kela hoeha ia ana o ke pukiki, a ua kue loa keia hoopii i ka mokuna 46 o ke kanawai karaima.

 

            Ua pale ikaika ka Loio P K Kauimakae@e no keia kumu, me kona hoike akaka i ka manao o kela mokuna 40 o ke kanawai, oia hoi aole loa i pili iki na hoakaka ana o kela kanawai i na kumu i noi ia mai, a o keia hoopii ua lawa kaokoa ka mana hoopii a ke kauwa e hoopau i kona aelike me ka hui i olelo ia maluna e like me ka hooholo ana a ke kanawai a me kekahi mau olelo hooholo o ka Aha Kiekie e pili ana mawaena o na haku a me na kau wa. Ia manawa ua hiki ke ike ia aku ka loio opio Kauimakaol3 (ka la e alohi nei o ka apana o Hana) he lae oo maopopo ma ke kanawai e pili ana ma ia hihia. Ola no o Hana Ua Lani haahaa ia oe, aole paha keia he loio he ola maoli no.

 

            A mahope`o keia hoopaapaa hahana ana a na loio, ua hoopuka mai la ka aha i kana olelo hooho o e haawi ana i ka pono no ka mea hoopii ia, a haule iho la ka hoopii a key pukiki, wahi ana, ua kue maopopo keia hoopii i ka mokuna 46 o ke kanawai karain@a, mai oi loa ka pono ina no e komo mua mai ka hoopii hoopau aelike a ke pukiki i kona wa i hoeha ia ai, me ke komo ole mamua o ka hoopai no ka Lihia hewa hoeha.

 

            Lihiwaiopunahoa.

Hana, Aperila 30, 1890.

 

PAPA! PAPA!

 

AIA MA KAHI

 

LEWERS & COOKE

 

(o Lui Ma).

 

Ma ke kahua hema o alanui Papa me @

 

E loaa ai na

 

PAPA NOUAK

 

@ k-la a me keia ano.

 

PaniPuka, Na Puka Aniani, Na Olepelepe

 

Na Pou, Na o-a, Na Papa Hele, Na Papa

 

Ku, A me na Papa Moe nui loa

 

Na Pili o na Hale o na Ano a Pau

 

A ME NA

 

WAI HOOHINUHINU NANI

 

O NA ANO A PAU LOA.

 

NA BALAKI ANO NUI WALE.

 

A hai i aku nei ka a@ @ Makamakaa

pau, na makaukau keia Makamaka

o oukou e hoolawa aku ma

na mea a pau e pi ana

ma ka laua oihana

 

NO KA

 

UKU HAAHAA LOA

 

E like me kamea o nolo ana mawaen@

 

LAOA a me ka MEA KUAI.

 HELE MAI E WAE NO OUKOU IHO.

 

HOOLAHA LUNA HOOPONOPONO WAIWAI.

 

            Ua hookohu pono ia mai ka mea nona ka moa malalo iho nei i Lunahooponopono Waiwai no ka waiwai o John McColgan o Honolulu, Oahu, i make, nolaila, ke hoike ia aku nei ka iohe i na poe a pau he kuleana ko lakou i ka waiwai i oleloia, ina paha ua p@ i ka moraki, a i ole, ma ke kahi ano e ae pahal, e waiho mai i ka lakou mau koi i hooiaio pono ia, ma kona keena ma Honolulu iloko o na mahina eono mai ka la aku o keia hoolaha ana, a i ole pela, e hoole mau loa ia aku no.

 

            JAS F. MORGAN.

Lunahooponopono Waiwai o ka Palapala Hooilina a John McColgan, i make.  22,-8-8 wks

 

Olelo Hoolaha.

 

            E IKE auanei na kanaka a pau, ua @ mai ia`u ma ka hoolimalima ka aina a me ka hale o WINI ma ka Ili o Aea, Koloa, Mokupuni o Kauai, a o ka poe a pau e noho ana me ka hoolimalima ole e pono e hele iloko o na pule elua, a o na holoholona e komo hewa ana e hopuia no; ua kapu loa ka hele wale ana maluna o ka aina. O ka poe a pau e hoolohe ole ana i keia, e hoop@iia no ma ke kanawai.

 

            H. C. UKUKOU.

            2285-2t

 

Spelterine.

 

HE LAAU LAPAAU

 

            O keia kekahi o na laau lapaau mikai loa no na eha e pili ana i na @ holoholona a pau a me ke kanaka, a@ apono ia hoi e kekahi mau ahahui ma Amerika a me na wahi e ae.

 

            Ua mak@ makou e waiho @ na hoolaio i na poe mahiko a me na poe malama lio maloko o keia @ me na h@omaikai.

 

HAWAIIAN BUSINESS AGEN@

 

K@HI O NA ALANUI Papu a me Kalepa.

 

2357 @

 

Olelo Hoolaha.

 

            KE HOOLAHA IA aku nei @

keia la ua kuai aku au i @

ieana a pau, ka inoa a me na @

iloko o kou huina waiwai mua@

la Humuhumu Lele a me La @

Helu 5@ Alanui Nuuanu, @

Kim & Co.

 

            O na poe a pau i aie ia`u a @

@a1u i aie aku ai mamua o ka la @

@uku koke ia mai ao ia`u

 

2184@

 

Hoolaha Hou.

 

HUI LAKOHAO PAKIPIKA

(kaupalenaia.)

 

Kihi Alanui Papu me Kalepa.

 

Ke kono ia aku nei ka lehulehu holookoa, na Lede maka palupalu a me na Keonimana o ke kulanakauhale alii a hala loa aku i ko @ mokupuni, e aui mai i na

 

WAIWAI MAKAMAE HOU!

 

I KUPONO NO NA

 

Makana La Kulaia a me Mare!

 

Na Lako Aniani o na Ano a pau.

A Kiaha, na pa, na omole wai, a pela ak@

 

Na Kii Nunui Kauhale no na Home.

He mau kii i pau ia ma ka moeau iloko o na waihooluu like ola. Nona ke kumukuai haahaa loa, he $2.50

 

Na Ipukukui Kauhale Nani

O na ano a pau, mai ke nui a ka Lila

 

Na Laau Kii, e hana ia ma ke kauoha.

 

Mamuli o ka wae akahole ia ana o keia mau waiwai, ua hiki la @ makou ke kaena ae, o ka

 

Helu Ekahi keia o na Waiwai Makamae i ike ia ma Hawaii nei.

 

2262 1 y

 

B. F. EHLERS & CO.,

 

PAINAPA.

 

Poe Kuai i na Ano Lole a Pau.

 

Helu 99 alanui Papu-Honolulu

 

            Ua loaa mai nei, ma keia mokuahi Austaralia he mau waiwai ano hou loa, oia hoi: Na Kakinia, Kinamu, a m@ Kalakoa o kela a me keia ano. Nolaila, e kuai makepono @ ana makou no na kumukuai haahaa loa.

 

Pahu Hale Leta 351                            Bele Telepone 274

 

KA AGENA OIHANA HAWAII.

 

No. 68 ALANUI PAPU KIHI O ALANUI KALEPA, HONOLULU @

HE AGENA OIHANA, A ME AGENA OHI DALA NO NA BILA

 

KEENA OIHANA.

 

Na Waiwai paa—kuai a hoolilo aku, a me auhau uku ana.

Na Hale hoolimalima, Rumi, Keena, Aina e hoolimalima, a ae@

 na uku hoolimalima o na ano a pau.

Na Moraki e ae ia ma na ano waiwai a pau

Na Pepa kuleana aina, e kakau a hooponopono ia me na Pepa a ana ma ke kanawai.

Kope a me ka Unuhiolelo ma na olelo a pau iloko o keia aupuni.

Na Panihakahaka ola, Hale, a me na waiwai o na ano a pau i na Ah

ka@ hakahaka helu ekahi.

Na Malama ana i na Buke a me ka hooponopono ana.

E haawi ia no ka mikiala no na Olu aie ana.

Na Gula, Kala me na Bila kikoo dala, kuai a hoolilo.

Na hooponopono Hale Dute e pili ana i na waiwai mai ko na aina e pau

Na Ukana o kela a me keia ano, e kuai a hoolilo aku.

Na Kauoha o na Mokupuni, e hooko ia no me ka eleu.

 

O na hana a pau a na makamaka e haawi mai ana no ka hooko aku i ke

ka@ no me ka eleu me ko mikiala.

 

Agena Oihana Hawaii 1170 1 yr. Mar.