Ka Nupepa Kuokoa, Volume XXIX, Number 25, 21 June 1890 — Page 4

Page PDF (1.63 MB)

This text was transcribed by:  Kelly Sedlacek
This work is dedicated to:  Honolulu Police Department

Ka Nupepa Kuokoa

KE KILOHANA POOKELA NO KA LAHUI HAWAII.

Our English Column.

“In Youth Prepare for Manhood”

UNCLE PHIL’S DESK

I have, here, a story which will please you young Hawaiian lawyers and policemen.  I will show how, when a man has broken the laws of his country, he will try every way he can to escape punishment, and make the people think he is an innocent man.

            In early days out in the Western States of Uncle Sam’s big farm, the inhabitants suffered very much from a gang of horse-thieves. Many of the thieves were caught, tried in the courts and found guilty; but, by reason of some error in the indictment, (get your English-Hawaiian dictionaries and look up the meaning of the words you don’t understand) they escape punishment.  The farmers complained at this, because they could not get satisfaction or protection.

            About this time a man was appointed to be judge whose name was Clark.  He was not learned in the law, but he was an honest man, and stood firmly on the side of justice and right.

            Court came on:  Judge Clark on the bench.  The jail was full of horse-thieves.  The punishment for stealing horses was not less than thirty-nine lashes of the whip on the bare back.  The grand jury found indictments against each of the prisoners.

            After court opened, Judge Clark said, “We will try John Long first, as he seems to be a leader in this business of stealing.  Mr. Sheriff, bring him into court.”

            The sheriff brought the man in “John Long,” said the judge, “You are accused of stealing an Indian pony.  Are you guilty or not guilty?”

            “May it please the court,” said John Long’s lawyer, “we plead that his name is John H. Long.”

            Judge Clark.-That makes no difference; I know the man, and that is sufficient.

            Lawyer.-We move to quash the indictment.  (See dictionary.)

            Judge Clark.-Give your reasons.

            Lawyer.-First; there is no value of the horse given.  Second; it is charged in the indictment to be a horse, when it is a gelding.

            Judge Clark.-I know an Indian pony is worth ten dollars; and I shall consider that a gelding is a horse; motion over-ruled, (or refused).

            The prisoner then pleaded not guilty.  The jury was called; the trial was short; verdict, “Guilty”; sentence, thirty-nine lashes on his bare back.  Long’s lawyer moved an arrest of judgement, because the indictment did not say that the horse was stolen in that state.  The judge promised to consider the point, and give a decision the next day.  But he ordered the sheriff to keep the prisoner safely.  After court was over, he told the sheriff secretly to take Long into the woods, clean out of hearing, and give him thirty-nine lashes on his bare back, well laid on, then put him in jail again.  “Keep this to yourselves,” he said, “and bring the prisoner into court in the morning.”

            This order was obeyed strictly, and, next morning Long was in the box again, his lawyer was ignorant of what had been done.

            Judge Clark.-I have been thinking of the case of Long.  I think we will grant him a new trial.

            Long, springing to his fee, cried out, “Oh, no, for heaven’s sake!  I have been whipped almost to death already.  I discharge my lawyer, and withdraw his motion.”

            Judge Clark.-Clerk, enter the judgement on the book, and mark it satisfied.

            The other prisoners were brought in, one after another, and convicted.  No motion to quash the indictment, or arrest judgement was afterwards made.  The prisoners were whipped and discharged, carrying with them the news to all of their companions.  Not a horse was stolen in that part of the country for years afterwards.

            While we are talking about laws, courts, lawyers, etc., I wonder how many of my Hawaiian lawyer friends ever read the book of laws printed at Lahainaluna in the year 1842, and passed by the legislature which met at Lahaina during the year 1840, 1841 to 1842?  I will write out some parts of those laws, so that you may see how different they were from the laws of these days.  Here is a section about married persons:

            “If two married persons do not live happily together, but quarrel often and become famous for the same, and also disregard their marriage vows, they shall then be brought to trial, and being convicted of the charge, as specified above, they shall both be confined in irons.  They shall be confined separately, not together, and shall be confined at night only, and in the morning shall be set at liberty, to go where they please, but at night shall be confined again, and shall be confined every night until they cease quarreling.”

            Married persons lived together more happily then than they do now, perhaps.

            Read this old law “respecting idlers”-“As for the idler, let the industrious put him to shame, and sound his name from one end of the country to the other.  And even if they should withhold food on account of his idleness, there shall be no condemnation for those who thus treat idlers.  If a landlord, or a chief should give entertainment to such a sluggard, he would thereby bring shame on the industrious.  For three months the tenants of him who thus entertains a sluggard shall be freed from labor for their landlord.  Such is the punishment of him who befriends a sluggard.  Let him obtain his food by labor.”

            This is the way your grandfathers and grandmothers were taxed:

            “For a Man, one dollar.”

            “For a Woman, half a dollar.”

            “For a Boy, one-fourth of a dollar.”

            “For a Girl, one-eigth of a dollar.”

“In the back part of the islands where “money is difficult to obtain, Arrowroot (Pia) will be a suitable substitute.  Thirty-three pounds of arrowroot will be taken for a dollar.  Cotton is also another suitable article.  Sixteen pounds will accounted equal to one dollar.  Sugar is another suitable article, also nets.”

 

NUPEPA KUOKOA

Poaono, Iune 21, 1890.

Haawina Kula Sabati

HAPAHE EKOLU.

HAAWINA II. Iulat 13.

Ka Ahaaina nui.   Lu. 14:15-24.

 

A I KA lohe ana o kekahi o ka poe hoaai e noho pu ana, i keia mea, i aku la oia iaia, pomaikai ka mea e ahaaina aku iloko o ke Aupuni o ke Akua,

            16  I mai la oia iaia, ua hana kekehi kanaka i ka ahaaina nui a kono aku i na hoani he nui wale.

            17  A i ka Manawa ahaaina, hoouna aku la ikana kauwa e olelo aku i ka poe i konoia, e hele mai,; no ka mea, ua makaukau na mea a pau.

            18  Pau pu ae la lakou i ka olelo e; i mai la kekahi, ua kuai iho nei au I kahi aina no’u, e pono e hele au e nana aku ia, ke noi aku nei au ia oe e hookuu maii’u.

            19  A i mai la kekahi, ua kuai iho nei au i elima hipi kaulau no’u, e hele ana au e hoao ia lakou; ke noi aku nei aku nei au ia oe e hookuu mai ia’u.

            20  I mai la hoi kekahi, ua mare iho nei au i ka wahine, nolaila, aole hiki ia’u ke hele aku.

            21  A hoi mai la ua kauwa la hai mai la ia i kona haku ia mau mea.  Alaiia, huhu iho la ka mea hale, i aku la i ke kulanakauhale, a e lawe mai iloko nei i ka poe oopa a me ka poe makapo.

            22  A olelo mai la ua kauwa la, e ka haku, ua pau i ka hanaia kau mea i olelo mai ai, a he wahi kaawale no koe.

            23  Olelo aku la’ka haku i ke kauwa, e hele aku ma na kuamoo a me na pilipa, e koi aku i kanaka e hele ma ii piha ai ko’u hale.

            24  No ka mea, ke olelo aku nei au ia oukou, o kela poe kanaka i kii e ia aku, aole mea o lakou e ai iki ikuu ahaaina.

 

PAUKU GULA

Pomaikai ka mea e ahaaina aku iloko o ke aupuni o ke Akua.  Lu. 14:15

MANAO NUI.

Ua kahea ia na mea a pau e n ii ka hereha o ke ola.

NA HELUHELU LA.

Poakahi                        Lu. 13:18-35

Poalua              Lu. 14:1-14

Poekolu           Lu. 1415-24

Poaha               Mat. 22:1-14

Poalima            Is. 61:1-17

Ponono                        Io. 6:35-58

Sabati               Hoike 21:1-27

 

I-Ka Ahaaina nui.

E ai pu ana o Iesu me wai?  Lu. 14:1.  E kamailio o Iesu no ke aha?  Heaha ka olelo a kekahi?  15.  Ua hoohalike ia ke aupuni o ke Akua me ke aha?  Ma ke aha i like ai me ka ahaaina?  He mea hoohauoli anei?  He mea hoomaona anei?

II-Ke kono ana.

Owai kai kono ia i ka’ahaaina?  No ke aha ke kono hou ia?  Na wai kono?  Na wai i kahea i kanaka e hele mai e a ii ka berena o ke ola?  Ua makaukau anei na mea i pau?

III-Na kumu no ka hele ole ana i ka ahaaina.

Ua hele anei ka poe i kono ia?  Ua hoowahawaha anei lakou i kahea ana?  Pela anei ka hana o kanaka ina paipai ia e hele i o Iesu la?  Heaha kekahi kumu?  Ina ua waiwai kekahi, a lilo kono manao a pau ma ia mea, hiki anei ke imi pu in a mea e pili ana i ka uhane?  O ka imi lealea anei, kekahi mea e bookeakea ana i ka imi ana in a pono lani?  Ua haawi ia main a mea maikai; a e lilo ana i pomaikai a poino e like me kau i koho ai?  Ina hoolilo ia na pono kino i loaa mamuli o ka ke Akua,, aole anei e oi ka pomaikai e loaa ana.  No keaha ka imi ana i kumu e hele ole i ka ahaaina?  E hoo kuu mai keaha aku?  He mau kumu kupono anei ka haalele ana i ka aku?  Ka imi ole ana ia Iesu?

IV-Ke kono ana in a mea a pau.

I ka lohe ana o ka Haku nona ka ahaaina, ua hoowahawaha ia kona leo kahea, ua aha oia?  Ua hoouna ia ke kauwa ihea?  Owai ka i kono ia?  Ua hea mua ia anei na Iudaio, alaila na kanaka e?  Ua hoowahawaha an@i na Iudaio i keia pono nui a lesu i haawi mai?  Pomaikai anei na lahui e ae ma ia mea?  Pela anei na pono e ae i ke kahi wa, ke hoowahawaha ia; lilo ia hai?

E kahea ia wai e hele i o Iesu la?  E hele anei in a mea a pau?  Pehea ka poe e hoolohe ole ana i ka leo kahea?

V-E nana ma Kin 19:12-24.

Ua hoolohe anei i ka leo kahea i kela poe?  Heaha ka Solomona olelo?  Sol. 1:23-33.  Pehea ka mea e hoolohe ana?  Sol. 3:13-18

I  Ua like ka Euanelio, me ka ahaaina; ua nui a maikai na mea i hoomakankau ia; ua hoohauoli-ua hoomaona.

II  Ua kahea o Iesu in a mea a pau e hele mai.

III  Ua hoomakaukau o Iesu in a mea pau, i loaa he ola ia kakou.

IV  He kupanaha ka imi ana o kekahi i kumu e hele ole ai ia Iesu.

V  Aole he kumu no ka hole ana ia Iesu.

VI  E makaala o lilo na pono o kakou i mea e pani ai ka lani no kakou.

VII  O ka hana a kela me keia, e hele i o ianei, ealakaikekahi i o Iesu la.

 

Na Ekalesia.

Malalo o keia poo, e hoopuka mau aku ai makou i ka moolelo e pili ana in a Ekalesia a puni ka Pae Aina.  E kakau ma na mea ano nui, a e hoopuka ia aku no.

AHA LUNAKAHIKO O MAUI.

La hana i, Mei 5, 1890.- Noho ka Aha ma ka luakini o Kaluaaha, Molokai, hora io kakhiaka; kohoia o Hihio i lunahoomalu.  Weheia na hana me ka himeni a me ka pule, a ua hoo maopop ia na hoa o ka Aha.

Na Kahu Ekalesia:  Iosopa, Akela, O. Nawahine, Hihio, Pali, S. K. Kamakahiki, Manase, Kaalauwahi, Kolopapela, Waiwaiole.

Na Lunakahiko:  Kaluna, A. W. Kawaiaea, Kailua, M. Kane, J. L. Wailiula, Kahumoko.

Kohoia o A. Pali, H. Manase a me J. K. Iosepa i komite imi kumuhana; a ia S. K. Kamakahiki, Waiwaiole a me Kaalauwahi i komite imi haawina heluhelu.  Lilo na lunakahiko o Molokai i mau hoa kuka; hoolohe ka Aha i ka haiolelo a Manase ka lunahoomalu mua, ma Ioane, 16:7-8.

Eia ka hoike a ke komite imi kumuhana:  1-Hapalua hora haipule; 2-he haiolelo na ka lunahoomalu mua; 3-na hoike kihapai; 4-heluhelu haawina; 5-na palapala hoopii; 6-ka hoike a na komite; 7-ke ola o na kahu; 8-ka oihana kuloko; 9-ka oihana kuwaho; 10-kula kahunapule; 11-komite hoike kihapai i ka Aha Euanelio nui; 12-komite hoike in a hana o keia Aha i ka Aha Euanelio nui; 13-na Eka’esia kahu ole; 14-na kahu kuikawa no na Ekalesia kahu ole; 15-na Elele Lunakahiko o keia Aha no ka Aha nui; 16-komite hoeueu; 17-no na luakina; 18-no na hale kahu; 19-ke ola o na Kahu a me na Elele e holo a ii Honolulu i ka Aha nui; 20-kahi a me ka Manawa e noho ai keia Aha.

A.      PALI,        )  

H. MANASE,         ) Komite.

B.      J. K. IOSEPA,)

 

Na hoike kihapai:-Na ke kakauolelo i hoike i ko Paia a me ko Haiku.  Emi na hana.  Na Akela ko Kipahulu a ua emi ino na hana pono; kuka nui na hoa a hooholo e waiho ma ka lima o ke komite hoeueu ia hana.  Na Akela no ko Kaupo, a he wahi pooo no.  Na Hihio ko Honokohau a me Kaanapali, a ua pupu no.  Na Pali ko Lahaina a oia like ana no.

Nonoi o Kahumoku e hoomaha ka Aha, a ua aponoia.

Noho hou i ka hora 1:30.  Na S. K. Kamakahiki i hoike mai no Olowalu; onioni no.  Na Kaalauwahi ko Halawa, naue no.  Na Kolopapela ko Pelekani a Wailau; ua holo ka hana.

No ka heluhelu Kaawina:  Na Manase i heluhelu mai kona haawina, a ua hooholo ka Aha e hoihei ia Manase hoopiha pono i ka hapa hope a hoike ae ma ka Nupepa Kuokoa.

Na ke kakauolelo i heluhelu mai ko L. W. P.L Kaneahi, a ua mahaloia.  Na Hihio i kona haawina, oia keia, “o ka aie ana o na Ekalesia in a kahu, he hewa make no anei ia?  Ua hoihoi hou ia e haku hou a hoike ma ii kela kao.  Hooholoia, e hoi na kahu a me na lunakahiko a haiolelo nui aku, be mea make no ka aie kaa ole.

Na palapala hoopii:  Heluheluia ka palapala noi a ko Olowalu, a me ka palapala hoopii kue kahu a ko Kipahulu.  Waihoia ma ka lima o J. K. Iosepa, A. Pali, M. Kane, ke komite.

Heluheluia ka palapala hoike dala o Kaumakapili.  Nonoi o Pali e hoomau na Ekalesia e hoopau pono loa i ko lakou mau haawina; aponoia.

Na hoike a na komite:  Ma ke Sabati, Dekemaba 9, 1889, ua poniia o J. Akela i kahu ekalesia no Kipahulu; O J. K. Iospa, J. K. Hihio me S. K. Kamakahiki ke komite hooko ma ka luakini o Kipahulu, Maui.

Ua hookahuna ia o Kolopapela; kau ekalesia no Pelekani me Wailau, i ka la 4 o Mei, 1890, ma ka luakini o Kaluaaha, Molokai, imua o kona mau lunakahiko; H. Manase, A. Pali, ke komite hooko.

Ua hoonohoia o Rev. S. Waiwaiole i kahu ekalesia no Siloama ma ka luakini o Kanaana, Kalaupapa, Molokai, i Dekemaba 1, 1889; H. Manase a me J. Kaalauwahi ke komite hooko.

Ma Kalawao, Molokai, Ianuari 21, 1890, ua make o Rev. J. Hanaloa, he elele na ke Akua a’he kahu kiai hoi no kana mau hipa.  Mamuli o ka leo kahea a kona Haku aloha, ua waiho iho oia i kana hana ma Kalawao, iwaena o na mai lepera, kahi ana in oho hoomanawanui ai i na makahiki he ii, i aloha nui ia e kana maa hipa, ua hoi aku la e noho po me kona Haku Iesu.  A nolaila, ke uwe pu nei kakou me kona ekalesia no ko kakou hoa lawehana, a kea o pu mai nei oia ia kakou e noho me ka makaukau no ka halawai pu me Iesu i kona hiki ana mai, no ka hooko i kela olelo hoolana, “Pomaikai ka poe ke make iloko o ka Haku, ma keia hope aku, e hoomaha’ku lakou i ko lakou luhi, a e hahai no na hana a lakou mamuli o lakou; amene.”  O H. Manase, S. Waiwaiole a me Kaalauwahi ke komite.

Na O. Nawahine a me A. Pali, ke komite, i hoike mai keia:  “Ke hoike nei kou komite, he hapa loa ka hana i keia hapalua makahiki; he wa maikai loa keia, no ka mea, aole i hiki mai he leo kahea i kou komite main a ekalesia mai, a main a kahu ekalesia mai hoi, i ko lakou mau ola kahu; o kekahi mau kahu, ua pili paa loa ko laua mau naau e kokua kekahi i kekahi, a ua hala kekahi mau poino.  O kekahi hoi, ua kokua nui main a keiki mikanele i kekahi hapa o ke ola kahu, nolaila, aole i hoohana nui ia ko oukou komite, a e pono e haawi nui aku keia Aha i ka mahalo nu ii na keiki misionari, aole no ka honua ia hua, aka, mai ka lani mai no.”

Elua palapala hoopii ma ka lima o ke komite o na hoopii, a eia ka hoike: “Ke hoike nei kou komite, he mea kupono i keia Aha e ae aku i ke noi a ko Olowalu e komo mai lakou iloko o na ekalesia malalo o keia Aha, e noi aku id ala no ko lakou luakini, a e koe na ekalesia ma ia pilikia hookah elike me kona.  A o ka hoopii kipaku a ka ekalesia o Kipahulu ia J. Akela, ua kanalua loa ke komite no ka liilii loa o na kumu hoopii, he mau mea hoi ku ole i ka hewa e kipaku a ii ke kahu.  Eia kekahi, aole i ku in a mea i kauohaia ma ka buke lawelima, aole no hoi he kahunapule lunahoomalu nana e malama ia Aha.  Ua manao ke komite, he pono e kapae loa ia ua palapala hoopii nei, a e waiho pu aku keia Aha i mana i ke komite hoeueu e hele a huli pono i ka oiaio o keia hoopii ana.”  Ua apono loa ia ka hoike a ke komite, oia hoi o J. K. Iosepa, A. Pali a me M. Kane.

Na Manase i hoike mai no ke kehapai o Kaluaaha; na Waiwaiole ko Siloama; hookomo i ka nupepa Kuokoa.

Kohoia o Waiwaiole, Manase a me Kaalouwahi i komite hoalohaloha no Rev. J. Hanaloa.

Ke ola ona kahu:  Ua waihoia keia hana ma ka lima o ke komite hoeueu.

(Aole i. pau.)

 

Hoole Waiona.

(Na ka Ahahui W. C. T. U.)

Ma Kaleleonalani, oia @O@ O “Ema Hale, @@ Honolulu.

He halawai i kala me keia Poalima hora 7:30 o ke aniahi.

He halawai Hoole Waiona, o ka Ahahui o ka Lipine Bolu o Honolulu.

Ke kono ia aku nein a kanaka, kane, wahine, keiki, na mea kiekie, na mea haahaa, ku poe waiwai, ka poe ili@upe, ka poe hole waiona, ka poe kanalua na mea a pau, e akoakoa ma ia hale i kela me keia pule.  Pola no @@ ma malihini maina mokupuuni e mai, e komo, a hui @me makou ma keia hana kuoaoona, “No he AKUA a me ka Homa, a me ka AINA HANAU II”

 

HOOLAHA KUMAU.

I ka Poakolu @uwina ia, ma ka hora a e hiki ana o Miss Mary E. Green, a me Miss Helen J. Judd ma Hale Ema e malama i ka Ahahui Hoole Waiona, i kappa ia “KA BANA O KA MANAOLANA,” iweana o na keiki o ke kulanakaohale o Honolulu nei.  Ke kono ia aku nein a keiki o ka aina makua, a me na keiki o na aina e, e hele mai.  E malama ia ana he wahi p@ina meaono me ka inu ti a me ka h@ukilima, ma ka Poakulu hope o ka mahina.

 

HOOLE WAIONA.

E hiki ana ma Honolulu nei iloko o ka malama ae nei o Iulai, o Mrs. J. C. Bateman.  He wahina oia no Amerika a ua kaulana; he haiolelo no na mea e pili ana i ka malama La Sabati, a he Hoole Waiona.  MARY E. GREEN.

 

KA NELE.

Hoomaka o Keoki i kana hana, me ka nele i ka home, me koua hale hana a me na waiona a me ka uni ilaila.

I ka la mahope o ka hoolewa ana, hiki mai o I’imaikaika; he kanaka waiwai, a he hoakula no oia, o Lupe.  Ua olelo ia, “Ua ike pono ku i ko Lupe.  Ua hele mai au, e Keoke, e hoike manao imua ou, a eia:  Na’u i kuai i keia wahi, ma ka huina o ka molaki, oiai, ua like ia me ka waiwai o keia wahi, a e haawi ia oe i $500 hou aku, a me ia mau dala na’u i hooponopono i keia wahi, alaila, e hoolimalima apau ia oe.”  Pehea kou manao no keia?”

Hanoli nui o Keoki.  Pane hou no o Limaikaika.  “Eia ka mea i koe, he mea e hoopomaikai ai ia kaua.  E malama oe i ka hole waiona i kou wa e noho ai maanei.”

“Ua hoohiki paa au a hiki i kuu wa e make ai,” wahi a Keoki, “aole loa au e manao e hahai i kuu makuakane; kea e nei au e komo i kau hana a ke hoomaikai nei au ia oe no kou hilinai maluna o’u.”

Nui ka hauoli o Limaikaika wahine no kona home a me kana keiki aloha.  Malama oia i ka halekaui; kau oia in a mea ulu uliuli ma ka puka aniani; makana oia ia Keoki i manu leo honihoni i mea e hoihoi ai, i kona wa e hana ai.  Ikaika mau o Keoki ma kana hana, ua kuai oia in a buke.  Ikaika oia ma ka hoopaanaau.  Hoohamama oia i kana buke imua ona, a oiai’e humu ana oia, nana ia i ka haawina iwaena o na stiche a mahope ua lilo oia i kanaka naauao.  Kuai mai ia i ka hale, a malaila, hele no ia me kona makuakane, kana wahine a me ka laua mau keiki eha.

Eia ka ninau:  Owai ke mea pomaikai ma keia moolelo?

 

PAPA!  PAPA

AIA MA KAHI

:O:

LEWERS & COOKE

(o Lui Ma).

Ma ke kahua hema o alanui Papu me Moi

E loaa ai na

PAPA NOUAKI

O kela a me keia ano.

PaniPuka, Na Puka Ania ni, Na Olepelepe

Na Pou, Na O a, Na Papa Hele, Na pape

Ku, A me ma Papa Mo@ nui loa

Na Pili o na Hale o na Ano a Pao

-A ME NA-

WAI HOOHINUHINU NANI

O NA ANO A PAU LOA.

NA @ALAKI ANO NUI WALE.

A ha ii aku @ei ka e @a Makamaka’s pau, @@ makaukau keia Makumak@

o o@@oa e hoolawa aku me

na mea a pau e pi ana

ma ka la@@ oihana

-NO KA-

U@U HAAHAA LOA.

@ ti@e @@ hamoa u polo ana @@@@ (illegible)

LAUA a me ka MEA KOAI.

E HELE MAI E WAE NO OU-KOUHIO.

 

Spelterine.

HE LAAU LAPAAU.

O keia kekahi o na laau lapaau mai kai loa no na eha e pili ana in a ano holoholona a pau a me ke kanaka, a i apono ia hoi e kekahi mau ahahui ma Amerika a me na wahi e ae.

Ua makaukau makou e waiho aku in a hooiaio in a poe mahiko a ine na poe malama lio maloko o keia aupuni me na hoomaikai.

HAWAIIAN BUSINESS AGENCY

Kihi o na alanui Papu a me Kalepa.

@@57 3m

 

HOOLAHA A KA LUNAHOOPO-NOPONO WAIWAI.

Ua hookohu pono ia mai ka mea nona ka inoa malalo iho nei Lunahooponopono Waiwai no ka Waiwai o Manuel Paiko o Honolulu, Mokupani o Oahu, i make, nolaila, ke hoike ia aku nei ka lohe in a poe a pau he kuleana ku lakou i ka waiwai i oleloia, ina pahu ua paa i ka moiaki ia a i ole, ma kekahi ano e ae paha, e waiho koke ma ii ka lakou koi iloko o na mahina eono mai ka la aku o keia hoolaha ana, ma kona Keena ma Alanui Kalepa, Honolulu.

ALEX J. CARTWRIGHT,

Lunahooponopono o ka Waiwai o Manuel Paiko

2286-51

 

Hoolaha Hou.

HUI LAKOHAO PAKIPIKA

(KAUPALENAIA)

Kihi Alanui Papu me Kale@a

Ke kono ia aku nei ka lehulehu holookoa, na Lede make palupalu a me na Keonimana o ke kulanakauhale alii a hala loa aku i ko na mokupuni, e aui ma ii na

WAIWAI MAKAMAE HOU!

-I KUPONO NO NA-

Makana La Kulaia a me Mare!

Na Lako Aniani o na ano a pau.

Na kiaha, na pa, na omole-wai, a pela aku

Na Kii Nunui Kauhale no na Home.

He mau Kii i pai ia me ka noeau iloko o na waihooluu like ole, nona ke kumukai haahaa loa, he $2.50.

Na Ipukukui Kauhale Nani

O na ano a pau, mai ke nuia ka lillii

Na Laau Kii, e hana ia ma ke kauoha.

Mamuli o ka wae akahele ia ana o keia mau waiwai, u@ hiki loa ia makou ke kaena ae, o ka

Helu Ekahi koia o na Waiwai Makamae i ike ia me Hawaii nei.

2262          

 

B. F. EHLERS & CO.,

PAINAPA.

Poe Kuai in a Ano Lole a Pau

Helu 99 alanui Papu. – Honolulu

Ua loaa mai nei, ma keia mokuahi Austaralia he mau wai Kalakoa o kela a me keia ano.  Nolaila, e kuai makepono aku ana makou no na kumukuai haahaa loa.

Pahu Hale Leta 35I.

Bele Telepone 274

 

KA AGENA OIHANA HAWAII

No. 68 ALANUI PAPU KIHI O ALANUI KALEPA, HONOLULU, HI

HE AGENA OIHANA, A ME AGENA OHI DALA NO NA BILA A PAU

KEENA OIHANA

Na Waiwai paa – kuai a hoolilo aku, a me auhau uku ana.

Na Hale hoolimalima, Rumi, Keena, Aina e hoolimalima, a aelike ohii na uku hoolimalima o ha ano a pau.

Na Moraki e ae ia ma na ano waiwai a pau.

Na Pepa kuleana aina, e kakau a hooponopono ia me na Pepa a pau e pi@@ ana ma ke kanawai.

Kope a me ka Unuhiolelo ma na olelo a pau iloko a keia aupuni.

Na Panihakanaka ola, Hale, a me na waiwai o na ano a pau in a Ahahui Pan hakahaka helu ekahi.

Na Malama an ii na Buke a me ka hooponopono ana.

E haawi ia no ka mikiala no na Ohi aie ana.

Na Gula, Kala me na Bila kikoo dala, kuai a hoolilo.

Na Hooponopono Hale Dute o pili ana in a waiwai mai ko na aina e mai.

Na Ukana o kela a me ke@ ano, e kuai a hoolilo aku.

Na Kauoha o na Mokupuni, e hooko ia no me ka eleu.

O na hana a pau a na makamaka e haawi mai ana no ka hooko aku i ke kauoha, e hooko no me ka el@@ a me ko mikiala.

Agona Oihana Hawaii

@170 1y@. M@.