Ka Nupepa Kuokoa, Volume XXIX, Number 49, 6 December 1890 — Page 4

Page PDF (1.61 MB)

This text was transcribed by:  Leilani Lindsey-ka'apuni
This work is dedicated to:  Henry K Lindsey Foundation

Ka Nupepa Kuokoa

KE KILOHANA POOKELA NO KA LAHUI HAWAII.

 

Our English Column.

“In Youth Prepare for Manhood.”

 

UNCLE PHIL’S DESK.

 

            Here is another batch of short letters from the school near the “old house at home,” which I am pleased to put into the “Column.”  They are short, but they show that the writers are interested in what Uncle Phil has to tell them about old days, and they also show that school boys and girls, even among Hawaiians can become interested other things than money getting.

            Here is the first letter, referring to the old cloth manufactory:

            KALUAAHA, MOLOKAI, Oct. 29, 1890.

Dear Uncle Phil,

            The old house you mention in your column of Sept. 20 th , that stood just back of your old home in which cloth was made is entirely gone.  The cotton trees are gone too, and the ravines are covered with weeds of different sorts and ‘lantana’ known as ‘mikinolia’ here.  Hoping to hear from you, I remain.

            Yours truly,     AKUNI AHAU,

            I am one of the First Class boys in Mr. David H. Kahaulelio’s room.

 

            Very well written, Akuni, short but full of information.  Just put the word ‘and’ between the words home and in in the first sentence of your and the grammar will be improved.  I am sorry to hear that the lantana is filling the ravines.

 

            KALUAAHA, MOLOKAI, Oct. 30, 1890.
Dear Uncle Phil,

            My father and mother must have been children at the time you were sailing your wiliwili boat in the great fish-pond you mention in your interesting column of Sept. 20 th , 1890.  I think those busy days are gone.  We do not hear the sound of the kuku-kapa at all.

            I remain,  Yours truly,             KAAHAKIULE KAOO.

            I am one of the First Class girls in Mr. David Kahaulelio’s room.

 

            Yes, those old days are past and gone.  But the busy days are with you all the time, busy days, in which to fill your mind with all sorts of useful knowledge.

 

            KALUAAHA, MOLOKAI, Oct. 29, 1890,

Dear Uncle Phil,
            I should like very much to have been with you sailing my boat too, as I am very fond of boat sailing myself; but I dare say my grandfather may have done so in those days.  Most boys of the present day are very fond of the game of base-ball, and I am one of them.  Hoping you will interest my short note, I remain,  Yours faithfully,            NAKANILUA KAMUELA.

            One of the boys of the First Class.

 

            One mistake, Master Kamuela; in the last sentence, for the words, interest my , read “ be interested in my ,”  Baseball is a fine game for boys without doubt and I am glad that the boys of your school are fond of it.

 

            KALUAAHA, MOLOKAI, Oct. 30, 1890.

Dear Uncle Phil,

            Let me tell you an account of the quarterly meetings of the Sunday Schools of Kamalo and Kaluaaha, that was held here last Sunday.  I think the two Sunday Schools did very well.  We were very pleased with the mixed Sunday School from Kamalo, of Fijis, Samoas, South Sea Islanders and Hawaiians.  The three languages sounded strange to my ears.  After meeting, the Rev. Manase’s wife asked them to their house to dinner.  What pleased me most was that these people walked all the way from Kamalo, and that showed they were in earnest and wished to please their Maker as well as their earthly teacher.

            Yours truly,     KAUWA PEAHI.

            I am one of the Advance Class girls in Mr. Kahaulelio’s room.

 

            Your letter, though it is short is interesting.  Those people all walking to church from Kamalo, five miles away, carries Uncle Phil’s mind many years back to the days when he was a small boy, and to the long streams of people coming to church every sabbath morning, one stream from the direction of Waialua, and further on, and one from the direction of Kamalo, and not a horse, or mule, or donkey for any of them to ride, only dogs!  And then they filled up the great grass meeting house, a house larger than the church at Kaluaaha, and how still they all sat!  No chairs! right on the mats they sat.  They came a-foot by thousands!

 

            KALUAAHA, MOLOKAI, Oct. 30, 1890.

Dear Uncle Phil,

            I suppose the name “Maunaoluolu” is as fresh in your memory to-day as it was in the days you were here.  About a month ago, several of my school-fellows, our three teachers, two other friends and myself, went up there.  We had great difficulty in finding any traces of the house; but some of us found a few pineapple trees growing, and we concluded the house must have stood not far from them.  We followed the old paths in places, and lost them in others as the ferns had grown so tall and the creepers hanging from them we got entangled.  It must have been once a lovely spot.  Hoping this will interest you, I am

            Your little friend,        JULIA HAIKU.

            One of the Advance Class girls in Mr. Kahaulelio’s room.

 

            Yes, Maunaoluolu was a pleasant spot; and about fifty years ago Uncle Phil’s father hired men to put up a nice large grass house there.  It was built up near the upper level place, near the side of Mapulehu valley, and near where the ravine and the valley meet to form a ridge.  Uncle Phil found the place on which it was built, when he visited his old home eight years ago.  The front slope of the mountain was then all covered with short mountain grass, and ohelo bushes, and, on fine days we would see with our eyes way across to Lahaina, and count the whale-ships sailing and at anchor.

            Now, don’t be weary in well-doing.  Keep on writing, and scholars from the other schools, make haste and secure places in “Our Column.”

 

NUPEPA KUOKOA

Poaono, Dekemaba 6, 1890.

Haawina Kula Sabati

HAPAHA EHA.

HAAWINA XII, Dekemaba 21, 1890.

 

Na Olelo Hope a Iesu.  Lu. 24:44-53.

            OLELO mai la hoi oia ia lakou, Eia na olelo a‘u i olelo aku ai ia oukou, i ko‘u noho ana me oukou, e pono e hooko ia na mea a pau i kakauia ma ke kanawai o Mose, a ma na kaula, a ma na halelu, no‘u.

            45  Alaila wehewehe iho la oia i ko lakou manao i hoomaopopo lakou i na palapala hemolele.

            46  A olelo mai la oia ia lakou.  Pela i palapala ia ai, a pela hoi e pono ai ka Mesia ke make, a e ala hou mai i ke kolu o ka la mai waena mai o ka poe make.

            47  A e haiia aku hoi ka mihi a me ke kala ana i ka hala ma kona inoa mawaena o na lahuikanaka a pau, e hoomaka ana ma Ierusalema.

            48  O oukou hoi na mea e hoike i keia mau mea.

            49  Eia hoi, e hooili ana au maluna o oukou i ka mea a ko‘u Makua i olelo hoopomaikai iho ai; aka, e noho oukou ma Ierusalema, a hoolakoia mai oukou me ka mana no luna mai.

            50  Alaila alakai oia ia lakou iwaho a hiki i Betania, hapai ae la i kona mau lima, a hoomaikai mai la ia lakou.

            51  Eia hoi kekahi, i kona hoomaikai ana ia lakou, ua hookaawale ia ae la ia mai o lakou ae, a laweia aku la iluna i ka lani.

            52  Hoomana aku la lakou iaia, a hoi mai la i Ierusalema, me ka olioli nui,

53  A maloko o ka luakini lakou i kela la i keia la, e hoolea ana, a e hoomaikai ana i ke Akua.  Amene.

 

PAUKU GULA.

            Ina e hele au a hoomakaukau i wahi no oukou, e hoi hou mai no wau, a e lawe ia oukou i o‘u la.  Io. 14:3.

 

MANAO NUI.

            O ka hana ano, oia ka hoolaha ana i ka Euanelio ma na wahi a pau.

 

NA HELUHELU LA.

Poakahi………………………………Lu  24:44-53

Poalua………………………….…….Mat  28:16-20

Poakolu………………………..……..Io.  20:24-29

Poaha………………………….……..Io  21:1-15

Poalima………………………………Io  21:16-24

Poaono……………………………….Oih  1:9-26

Sabati………………………….……..Oih  2:1-21


I.  Na mea e ao aku ai.  44-48.

            I nahea ka hai ana i keia mau olelo?  Heaha ka olelo a Iesu i hookoia?  Lu. 18:33.  O ka ike ana i ke ko o kekahi olelo, he mea anei ia e manaoio ai lakou i na olelo e ae?  Mahea e ikeia ai no Iesu?  Nawai e hoike mai i ke ano o ka ke Akua Olelo?  Io.  14:26.  Heaha ka e ao aku ai?  46, 47.  Oia anei ka mea nui e ao aku ai i keia wa?  Ua ikemaka anei na haumana?  E hoike maopopo anei no Iesu ka mea e pono ai, e hoopaapaa wale paha ma na mea ano ole?

 

II.  Ke Kihapai.  47.

            Mahea e ao mua ai?  Heaha ka palena o ke kihapai?  E makaala anei na mea a pau ma na hana iloko o na aina mamao?  Hiki anei e lilo i haumana na Iesu, me ka iini ole e laha keia olelo ma na aina a pau?  E hauoli ana anei i ke kokua ana ma ia hana?  Pehea e kokua ai?

 

III.  Ka hoomakaukau ana no ka hana.  49.

            Heaha ka olelo ma Ioela 2:28-32?  Eze. 36:27?  Ua like anei ka Iesu?  Io. 14:16-20;  15:26-27.  Ua hooko ia anei?  Oih. 2.  Hiki anei ka hana ke ole ka Uhane?  Oih. 2:4;  Io. 14:26;  Lu. 12:12;  Rom. 8:14-16;  Io. 16:8;  Heb. 10:16.  Holo anei ka hana i keia wa ke ole ka Uhane?

 

                                                            IV.  Ka Hoola  50-53.

            Ua ike hou ia anei o Iesu ma ia hope iho?  Ia wai?  Mahea?  Io. 20:26-29;  21:1-24.  Mai hea aku ko Iesu hoi hou ana i ka lani?  E nana ma Oih. 1:9-11.  Mahea o Iesu?  Heb. 1:3;  Ep. 1:20;  Hoik. 5:11-14a.  Ua hauoli anei na haumana?  Mahea ka halawai ana?

 

            1—Ua hoopono pololei ia ka ke Akua Olelo.

            2—E huli i ka Palapala Hemolele, e hooloha i kona ao ana.  Na ka Uhane Hemolele e hoomaopopo ke ano o ka Olelo.

            3—O na manao nui i ao ia, oia ka make ana o Iesu i ola no kanaka, ke ala hou ana a me ke ola; ka mihi a me ke kala ia o na hewa ma o Iesu la.

            4—E hoolaha i ka Euanelio ma na aina apau.  E hoomaka ma kou wahi ponoi, a holo aku a puni ka honua.

            5—Ma ka hoolohe ana i keia kauoha wale no e pono ai na haumana a Iesu, a me ka Ekalesia.

            6—E hoike aku no Iesu.

            7—O ke ao nei ke kihapai a o ka Ekalesia na paahana.  E komo aku na paahana i ke kihapai me ka hoomanao ana, no luna mai ka mana e hooholo ia ai ka hana imua.

            8—O na pilikia, na kaumaha o kakou, ua hiki no i ke Akua ke hoolilo i mea hoohauoli.

 

                                                            Hoole Waiona.

 

                                                [Na ka Ahahui W. C. T. U.]

            Ma Kaleleonalani, oia hoi o “Ema Hale, ma Honolulu.

            He halawai i kela me keia Poalima hora 7:30 o ke ahiahi.

            He halawai Hoole Waiona,, o ka Ahahui o ka Lipine Holu o Honolulu.

            Ke kono ia aku nei na kanaka, kane, wahine, keiki, na mea kiekie, na mea haahaa, ka poe waiwai, ka poe ilihune, ka poe hoole waiona, ka poe kanalua, na mea a pau, e akoakoa ma ia hale i kela me keia pule.  Pela no me na malihini mai na mokupuni e mai, e komo, a hui me makou ma keia hana kuonoono, “No ke AKUA a me ka HOME, a me ka AINA HANAU!!”

 

                                                            HOOLAHA KUMAU.

            I ka Poakolu auwina la, ma ka hora 2 e hiki ana o Miss Mary E. Green, a me Miss Helen J. Judd ma Hale Ema e malama i ka Ahahui Hoole Waiona, i kapa ia “KA BANA O KA MANAOLANA,” iwaena o na keiki o ke kulanakauhale o Honolulu nei.  Ke kono ia aku nei na keiki o ka aina makua, a me na keiki o na aina e, e hele mai.  E malama ia ana he wahi paina meaono me ka inu ti a me ka haukalima, ma ka Poakolu hope o ka mahina.

 

                                                            NA HALE ELUA.

 

            “Ua kahakaha iho la au i elua hale” pela ke kakau ana o Rev. T. De Witt Talmage.  “O ka hale mua, he maikai ia e like me ka mea maa mau i na home.  Hoi mai la ka makuakane i ke ahiahi, a ua hoi aku la hoi na keiki mawaho e halawai pu me ia.  He paina ahiahi hauoli ko lakou, he aloha a he akaaka; he mau leoniele iloko o ke keena hookipa, he mau kii nani maluna o na paia, he mau buke kumukuai nui maluna o ke pakaukau, a he nui hoi na mea hoohauoli i hoolawaia ma ka home.”

            “Ka lua o ka hale, ua kuaiia ka piano inehinei, ua kuaiia na hulu palupalu o ka wahine i ka halekuai o ke kanaka panai waiwai; ua lilo hoi ka uwaki nui; ua kuaiia hoi na pono kino makamae o ke kaikamahine i loaa ka palaoa; na moena huluhulu, ua hala mai ka papahele mai; na kaikamahine hoi e aahu ana i na lole ahiehie a pohopoho ia; o ka wahine mare hoi, e humuhumu ana no na halekuai; he kama opio me kekahi palapu inoino maluna o kona helehelena, i kuu ia hoi iloko o kekahi hana huhu.  He aka kulipolipo hoi kai wawalo ae iloko o na keena a pau.  Kani mai la ka hele o ka puka komo, pee iho la na keiki liilii, haikea ae la hoi na nanaina o na kaikamahine, a ua hoonui iho la ka wahine mare i kona hanu.  He mau kapuai wawae hauhili iloko o ka lumi komo o ka hale.  Hemo mai la ka ipuka, oniu aku la ke diabolo i kona puupuu lima i mea hooweliweli a kahea aku la, Iwaho, iwaho!  E aha ana oe?”

            “Ua hea iho anei au i keia ka lua o ka hale?  Aole; o ia hale like no.  Na ka lama i hoanoe; na ka lama e hoolilo ke kanaka i holoholona; na ka lama i kuai ke kihei; na ka lama i haehae i na moena huluhulu, a na ka lama hoi i hoonaueue i kona puupuu lima.

            Na ka lama i hoomehameha i ka honua nei, na ka lama i hoolilo ka lani i luaahi o Gehena.

 

                                                            Na Ekalesia.

 

Malalo o keia poo, e hoopuka mau aku ai makou i ka moolelo e pili ana i na Ekalesia a puni ka Pae Aina.  E kakau ma na mea ano nui, a e hoopuka ia aku no.

 

                                                            HAAWINA HELUHELU.

Na ka Peresidena o ka Ahahui Opiopio o Kaunakakai, i heluheluia imua o ka Ahahui Nui o na Mokupuni o Maui a me Molokai, me Wailuku, Maui.

 

                                    “HEAHA KA PULE, HEAHA KONA MANA?”

 

            O ke Kumumanao i loaa mai ia kakou i keia la, ke Kumumanao ano nui no ia; anoai paha o like ole na manao pakahi iloko o kakou ma ka wehe ana i na manao nui ma keia Haawina i hoike ia ae la, oia ka‘u e wehewehe aku nei.  “Heaha ka Pule?”  Oia ka haawi ana aku i ka makemake o ka naau i ke Akua ma ka inoa o Iesu Karisto, ko kakou Haku e ola ai; oia ke kamailio ana o ka naau me ke Akua, ma ke kokua ia mai e ka Uhane Hemolele, a o ka ea maoli ia o ka uhane o ka poe karistiano.  O ka mea i loaa ole ka naau pule, aole no Karisto ia.

            Ina paha aole e hiki ia oe ke ikemaka ia Iesu, he hiki no ia oe ke olelo aku iaia, he mea hiki ia oe ke pule.  Ua ae mai ke Akua, a ua kauohaia kakou e pule; he pomaikai nui keia i haawi ia mai e ke Akua.  “E kahea mai oe ia‘u i ka la popilikia.”  E kiai a e pule; e pule hooki ole.  Aole o ke akamai i ka olelo ka mea ia e pono ai ka pule; o ka iini o ka naau—ina no he hawanawana ka olelo, he pule ia; o ke ake nui—ina no aohe leo, he pule ia.  He hiki no ia oe ke pule ma na wahi a pau, aole ma ka halepule wale no, a ke kali nei o Iesu no ka pule a ka poe hewa i na wa a pau, aole pule i haule iaia.  Ke hoolohe nei oia i na manawa a pau loa.

            Aneane hiki ole ia kakou ke olelo aku i na ‘lii o ka honua, he kakaikahi wale no ka poe i aeia e hookokoke aku ia lakou; aka, he hiki i na mea a pau ke hele i o Iesu la, ka poe ilihune me ka poe i hoowahawahwaia.  Ina he makemake kou i na mea maikai no ka uhane, e pule.  Ina he makemake kou no ke kala ia mai o na hala, ka naau hou, ka manaoio a me ka hemolele, e pule.  Aole makehewa ka pule, he mea maopopo e lohe ia no ka pule o ia ano.  Aole hiki i ke Akua ke hana i ka hewa aole hoi hiki iaia ke hoole i ka pule a ka mea hewa, a pilikia, no ka mea, ua hoopaa mua oia ma kana olelo e lohe ana no oia.  Wahi a Iesu, “E noi, a e haawiia ia oukou,”  a ke hoike nei kana olelo “Aole hiki iaia ke hoole i kana mea i olelo ai.”  Nolaila, e hoolana ia kou manao e pule.  Ina ua hewa loa oe, ua ino a nawaliwali loa, aole ia he kumu keakea i kau pule.  Ina ua hawawa loa oe a ane hiki ole ka olelo, e pule oe, “E ka Haku, e hoola, o make au.”  E hoomaamaa ia oe iho i ka pule, e imi i wahi mehameha nou, “Aia a pule oe e komo ae oe iloko o kou keena mehameha, a e pani i ka puka.”

            E ala mai oe i ke kakahiaka nui mamua ae o ka manawa hana i loaa kou wa no ka pule; e hoike oe i kou naau a pau imua o ke Akua; e hai aku iaia i kou hewa me kou poino a pau; e mimihi i kou mau hewa a e kahea iaia e kala mai.

            E heluhelu i ka Baibala a e imi i ka hemolele i hoikeia malaila.  E i aku oe iaia, “E ka Haku, he naaupo au, e ao mai oe; he paakiki kuu naau, e hoopalupalu mai oe; e hoohuli mai oe ia‘u me ka mana o ka Uhane Hemolele; e kokua oe ia‘u i hiki au i o Iesu—i manaoio, i aloha, i hoolohe au iaia; e hoopakele oe ia‘u mai ka hewa, a e hana oe ia‘u a kupono no ka lani.”

            Iwaena o na hana o ke kino, e hoopii pinepine oe i kou manao i ke Akua a “E pule hooki ole.”  E pule me ka hoomau a e hoopomaikai ia no.  Aole loa e make ka uhane pule mau; a aole loa hoi oe e make oiai oe e kahea ana me ka hookamani ole i ka inoa o Iesu me ka i ana: “E ka Haku, e aloha mai oe ia‘u ka mea i hewa.”

            “Heaha kona mana,” oia hoi ka mana o ka pule?  Kupanaha ke aloha ia mai o kakou ma ka ae ia mai e pule.  Aia a maopopo kakou a pau i ko kakou ano iho a me ko ke Akua ano, he mea e haalulu ai kakou a e hopohopo ai o hoole ia mai kakou.  Aka ua hoolana mai oia ia kakou e hele aku me ka hopohopo ole imua o ka nohoalii aloha.  E hele aku nae kakou me ka naau ilihia, me ka haahaa, a e pule me ka manaopaa; e lohe ana ke Akua.

            Nui no ko ke Akua hoolohe ana i ka pule.  Pule o Hezekia a ua lukuia ka pualikoa o Senakoriba.  Pule e Elia a iho ke ahi mai ka lani mai a hoopau ia ka mobai.  Pule na lunaolelo a iho mai ka Uhane Hemolele maluna o lakou me ka mana kupanaha.  Pule ka Ekalesia, a hoopakele ia o Petero mai ka halepaahao.

            Aole kakou e manao, o na mea a pau a kakou e noi ai, e loaa wale ana; ua maopopo nae e haawi mai no ke Akua i na mea a pau e pono ai.  Aka, ina e noi kakou i pomaikai no ko kakou mau uhane, e kalaia na hewa a e loaa mai ke ola, he mea maopopo e ae ana ke Akua; no ka mea, ua haiia mai ina e noi kakou e like me ko ke Akua makemake, e hoolohe no ia; a ua haiia mai no hoi he oluolu ke Akua e hoola ia na kanaka a pau.  Ua olelo mai la o Iesu, “E noi a e haawiia ia oukou,” a “O ka mea a oukou e noi ai ma ko‘u inoa, oia ka‘u e hana.”

            Ke pule nei oia no kakou, aole ma ko kakou mau pule ka pono, ua hewa kakou, aka ua lohe ke Akua, no ka mea, o Iesu kekahi e pule ana no kakou.  Ina paha ua kakau oe i palapala hoopii imua o ka Moi, aole nae mea o ke aloalii i ike ia oe, a ua weluwelu no hoi kou mau aahu, a ua hapala no hoi kau palapala i ka inika, aole anei oe e hopohopo o nana ole ia kau palapala?  Aka ina e hele mai ke keiki a ke alii a e i mai, “Na‘u ponoi e hoike aku kou palapala i kuu makua, a e ae mai i kau noi,” he mea ia e lana ai ka manao.  A oia ka Iesu e hana nei; ke hoike nei oia i ko kakou mau pule a ke i aku nei “No ko‘u pono, e ae mai oe i ke noi a keia mea hewa, a e hoomaikai mai oe iaia.”

            Ua haiia mai ia kakou “Oia ka ka Makua e lohe ai i na wa a pau.”  Ke ole nei oia e uwao no kakou.  E ka mea hewa, a hopohopo, e hauoli.

            He makamaka kou imua o ke aloalii ina ua hemahema kau pule; ke pule nei o Iesu nou, a he lanakila mau kana pule.  Heaha kau pono i koe?  Ua piha a ua lawa.

            E hele me ka hopohopo ole imua o ka nohoalii o ke Akua aloha i loaa ke aloha a me ke kokua ia mai i ka wa nawaliwali.                                          J. N. UAHINUI,         Mea Kakau.

 

                                                HOIKE HAPAHA O NA KULA SABATI.

            Ke kauohaia aku nei na Kula Sabati a pau o Kauai Hikina, oia o Kilauea, Kapaa, Anahola, Koolau, e hui ae ma ka luakini o Anahola i ka la 25 o Dekemaba nei, hora 10 kakahiaka.  Mai Waioli, Wainiha, Haena me Kalalau, e hui ma ka luakini o Waioli, ma ka la 28 o Dekemaba nei.  O na lulu eia @ e haawi ia no ka pomaikai o na mai lepera o Kalawao me Kalaupapa ma Molokai.  Nolaila, e makaala mai na kahukula apana, na kumu me na haumana, a lawe i ka hae o ka lanakila ma ko kakou mau puuwai, a e pule nui aku i ko kakou Haku aloha e hooholo aku i ka hana iwaena o kakou a pau loa.

                                                                                                            G. B. MEHEULA,

                                                                                                            Kahukula Sabati.

 

            E malama ana Kula Sabati o Ewa i ko lakou hoike o keia hapaha hope ma ka la 31 o Dekemaba nei.  Nolaila, ke kono ia aku nei na Kula Sabati a pau e @ i na me‘e kupono a me na haawina e like me ia malalo iho.

            Kapuaikaula, i na haawina o Okatoba 5 me @ Aiea, i na haawina o Okatoba 10 me 26; Kalauao, i na haawina o Novemaba 2 me @. Manana, i na haawina o Novemaba 16 me 23.  Waiawa, i na haawina o Novemaba 30 me Dekemaba 7.  Waipio a me Waikele, i na haawina o Dekemaba 14 me 21.  @ o Hoaeae me Honolulu, i ka haawina o Dekemaba 28.

            E hoomanao e na hoa lawehana a ka Haku i ka hana maa mau ia la, oia ka lulu dala no ka bele o Kahikuonalani.  Ke kono pa ia aku no hoi na hoa o ka auna hookahi e hui like ae ma ia la.
                                                                                                            D. K. Willis.

                                                                                                            Kahukula Sabati.

 

                                                                        Hoolaha Hou.

                                                            HUI LAKOHAO PAKIPIKA

                                                                        (KAUPALENAIA.)

                                                            Kihi Alanui Papu me Kalepa.

 

            Ke kono ia aku nei ka lehulehu holookoa, na Lede maka palupalu a me na Keonimana o ke kulanakauhale alii a hala loa aku i ko na mokupuni, e aui mai i na

                                                            WAIWAI MAKAMAE HOU!

                                                            —I KUPONO NO NA—

                                                            Makana La Kulaia a me Mare!

 

Na Lako Aniani o na ano a pau.

Na kiaha, na pa, na omole wai, a pela aku

Na Kii Nunui Kauhale no na Home.

He mau kii i pai ia me ka noeau iloko o na waihooluu like ole,

nona ke kumukuai haahaa loa, he $2.50.

Na Ipukukui Kauhale Nani

O na ano a pau, mai ke nui a ka liilii

Na Laau Kii, e hana ia ma ke kauoha.

 

            Mamuli o ka wae akahele ia ana o keia mau waiwai, ua hiki loa ia makou ke kaena ae, o ka

                                    Helu Ekahi keia o na Waiwai Makamae i ike ia ma Hawaii nei.

                                                                        2262 IV

 

                                                                        E. LILILEHUA.

                                                                   Loio ma ke Kanawai.

            Notari hooiaio palapala no ka lehulehu, kakau palapala kuai, hoolimalima, moraki, me na ano palapala pili kanawai a pau.

Keena Oihana:                        Kawehionamanu, Kaluaaha, Molokai.                                    2288-6ms

 

                                                                        PAPA!  PAPA!

                                                                        AIA MA KAHI

                                                                                    O

                                                                   LEWERS & COOKE

                                                                          (o Lui Ma)

                                                Ma ke kahua hema o alanui Papu me Moi

                                                                        E loaa ai na

                                                                   PAPA NOUAKI

                                                                o kela a me keia ano.

 

                                                Pani Puka, Na Puka Aniani, Na Olepelepe

                                                Na Pou, Na O-a, Na Papa Hele, Na Papu

                                                            Ku, A me na Papa Moe nui loa

 

                                                    Na Pili o na Hale o na Ano a Pau

                                                                   —A ME NA—

                                                      WAI HOOHINUHINU NANI

                                                            O NA ANO A PAU LOA.

 

                                                NA BALAKI ANO NUI WALE

                        A hai i ak@ na Makamaka a pau, ua makaukau keia Makamaka

                        o oukou e hoolawa aku ma na mea a pau e p@ ana me ka laua oihana

                                                                  —NO KA—

                                                            UKU HAAHAA LOA.

                                                E like me ka mea e holo ana mawaena

                                                            LAUA a me ka MEA KUAI.

                                                E HELE MAI E WAE NO OUKOU IHO.

 

                                                            Ka Waiwai o ka Hilinai

                                                                  Saseparila Ayer

 

AYER, Laau Saseparila, kai kaulana hilinai a aila no ka hoomaemae koko, ma na wahi a pau o ka honua, no aneane 40 makahiki  i hala ae nei, a ua lawelawe nui ia @ iwaena o na oihana lapaau. O keia

LAAU SASAPARILA, no loko ae ia o ke aa Sasaparila Honedura maoli a ua loaa ka mana hoomaemae ma o ka hui pu ia ana me kekahi mau aa laau e ae, a me kekahi mau mea no loko o ka honua a me ka hao,

HE koko inoino a nawaliwali ane kou?  Ua awili pu anei me na ano mai ikaika? A ua hui pu anei me na wai awaawa hoopehu.  Na keia

LAAU e hoomaemae ia mau mea ino a pau a maikai.  O na kauka lapaau a pau o Amerika ike ke ano o ka AYER SASAPARILA ua olelo lakou, aole he mea maikai e ae no ka hoomaemae koko ana mai na mai i awili pu ia, aka o keia wale no.  No ka

HOOMAEMAE ana i ke koko, a me ka hookahua pono ana i na mea a pau ma kekahi mau ano mai i ikeia, o ka AYER SASAPARILA wale no ka laau nana e hoomaemae hakalia ole mamua ae o kekahi ano laau e ae.  O ke

KOKO ino hakuhaku, a nawaliwali hoi kona holopono ana ma ke kino, e hoomaemae ia ana a e hooikaika pu ia no hoi ma o ka ai ana i keia LAAU SASAPARILA A AYER.  He maalahi a he

MAIKAI loa hoi keia Laau, aole no ka hoomaemae wale ana no i ke koko, aka, no ka hookaawale pu ana kekahi i na ma‘i, hoomomona hou ana i ke koko ino, a me ka hooikaika pu i kona holo pono ana ma na aa.  He lehulehu wale na hooia ana mai na wahi a pau o ke ao nei i hoohana mai i keia laau mamua o kahi mau laau e ae.

A HILINAIIA no ka ikaika kupono o ke ola kino, ma ka maemae ana o ke koko, hoomake pu ia na ma‘i, a pela aku.  He nui na laau hoomaemae koko i oolaha waha hee wale ia malalo o na inoa @ulehu, aka, o na hilinai @ na hooia wale no a ke ao holookoa maluna o ka

                                                               Ayer Laau Sasaparila

                                                            I HOOMAKAUKAUIA

                                                Kauka J. C. Ayer & Co., Lowall, Mass.
                                                              HOLLISTER & CO.

                                                  Na Agena ma ka Paeaina Hawaii.

                                                2001-tf                        Alanui Papu, Honolulu

 

                                                                Kakela a me Kuke

                                                                 Ka Halekuai Nui

                                                                        —O NA—

                                                                  Waiwai Like Ole

E laa na pahiolo, koi hole,

Papale, koi nui a me liilii, kila,

Wili @, rula, apuapu, kui o na ano

a pau @ kaa, kao hoopaa @

pohaku hoana, kepa, lei @, kaula hao ilio,

pahi, upa, pahi umiumi,

kalapu, kope hulu, pulupulu, pepa kalakala,

lina hao, ami, keehi, a me

                                                               —KAULA OPU—

                                                                       PALAU
O na ano he nui wale.

Oo, ho, kopala, pe, kipikua,

hao kope, au ho a pela aku, kua bipi, lei bipi,

kaula hao bipi, uwea pa, uwea keleawe, hao pil piula,

kaa palala, ipuhao, ipu ti pa-palai,

                                                            Makau me Aho Lawaia.

Ili wai, papa holoi, kopa ala, kaula @uaina, hu‘akai, ehi wawae,

hulu pena, hopaoloi, a pela aku.

pena wali, kini nui a me liilii o na

ano a pau, me ka pepa kuhikuhi,

pena keokeo, aila pena, aile hoomaloo,

vaniki kaa, a me vaniki moe,

                                                            PENA HOOMALOO

                                                            —a me aniani hale—

                                    AILA MAHU, AILA MIKINI, AILA HAMO ILI

                                                   AILA KAA, INIKA KAMAA.

                                                PAUDA, UIKI IPUKUKUI O NA

                                                  ANO HE NUI A LEHULEHU

 

                                                                  Na Pakeke Poi

                                                                    —O KE—

                                                                  Ano Hou Loa

 

                                                              NA MEA PIULA

                                                             Mikini Humuhumu

 

                                                MIKINI A WILCOX ME GIBBS

                                                            NA MIKINI A

                                                            REMINGTON.

He nui loa na mea hao me na ukana ae o na ano a pau, aole hiki ke hai pau ia aku, hewa i ka wai na maka ke ike

 

                                                         Laau Lapaau Kaulana Loa

                                                              A DR. JAYNE.

                                                LAAU HOOMAEMAE KOKO

                                                LAAU HOOPAU NAIO, LAAU

                                                KUNU, PENIKILA HUAALE

                                                PAAKAI, LAAU HOOPAA HI.

 

                                                No na Laau Hamo, a Pela ‘ku.

                        Ano, e kipa mai oukou e na makamaka a ike no oukou iho.

                                                            KAKELA & KUKE