Ka Nupepa Kuokoa, Volume XXX, Number 17, 25 April 1891 — [Illegible] HAWAII. [ARTICLE]

[Illegible] HAWAII.

IKII ka mokukflQA «'Mohi.["lUkiko i ka U 9 o ApeI ' nm U mai llomilulu aku u oa kol * na haku aina tku aaa tm> ka h<wke« ae i rttani«, ua hiki aku ka una ako ka Oihana I>-t« Z**uUn«li* o k» U <, oo oa aina niamao, ia i« tA a me l t 9i2 tnau nuftv i: a B«ckwith I). i>., ka ooaknnH ana ninl bake ( kii walhona <, iianai KAikunmhim* o ka inoku ('. O. \Vhit* i<l :« rmhMhrt uiii Wiiinnku, ki ;t ua hoi mni nei mh a tuo n« iuinu nui ke m «i Milo mai. h'«)kaawuli» ne n Mr. 'J'hfo Hk*%ii-« imii kona wuihmiH iokoHhi .»e Ik< i.'»oo a laaui aku ia Ba lu iki ii l'ukiki v kukulu in Bl»:l Hll '. Ba l.iiil.ihn ai' ina Kn(>alakiko ua m I k i uiokukaua «'Kalekona" kv B)h t < iioiu mai no Honoiuiu m»i Hii <'Kt inake ole la oin mn nu kaHi (i Kil'\ Arnt-rika Hnna. Hk kll aku ku mokuahi "Kilnuen H> 1 luilaupnpu I ku Poakolu o Hoh« <tornii i hala, mo ku hulnl Hkuku o kr kiu ho[w, hooieio ioa i na pipi olu h hlu ioa nku lu Hiu ,ii. mal ku nupopa <«Pare- ■ n ka !*akipiku" I ka PonBi>ml uir na kil o ko Kuma Kalulani, Hon. C. H. mL, Hon. \V. O. !rwlu a me ka inakou niftl Hunulei ana, ua hoihui iu ae ke i» kokahi miikiimaka i kanuia ma KalalnU no Ikx>i hala aia i Walnlha H\u. Hl i0,400 lo anei lauoho o ke Hke kanaka i oo ? Oia ka kanaka akeakamai o Owai ke kanaka HalMM,iaio ai> ana I ka ia nei ? ia e ke Keenn o ko v na palapala ae holo i hoi mai I Hawaii nei, no na koki'ke e 1-0 ka uui e kau o k;v mokuuhi liio eie ke ku mai hoi. ka huakal a ka mokunhi Ht<T.i|ia e ku mai ana la nei I Hl'oulua ilu>, e upu U aku nei e inai aim kona onoki I na na hui lualu 111* Kapniakiko H niakalkal oial ao* U Hawail mk hvia aku ma ke alanul kekahl Hm> haoie nona ka iniM HpU II I ka ponei, me oml Unl Hka hapalua pnkahi maloko o Hi puhaka. l'a hopu UaeU ke nei uiu Kuapapanui no ka hookoK» U. ka wnhine haole mallhlni Mni. pU'll i hopuia ai I ka po Aihati no ka luaa ana aku o n« tlol ima he umi ma kona kino, ua kol o koioU ma ka Poakahi inai a koopaiU he $<00. Ua uku Uka *l a ua puka mal Iwaho. [amua aku o«i, ua haawl aka o C. M. Cooke t kekahi o oa kahia wai o ke KuU Kamehameha, ka lloia o k« kumuluoa o ke H, i |! ? 000 00 k« kual aoa I mau ke a me ooa mao oap*pa no iui p!a kumumua a uie haoallma o U :ula. Nui no kela ooaKana. Ca haawl makaoa mai ka Hoo. L. P. Baldwln 1 ka wmlhooa o ka 'apa Hawail, he $1,000 a he $600 o ka halepole hoole pope Puklkl na Hllo. Nui oo kela nuu makaoa ■ ke Aiii Ahaoleio e lu mai oel ma ia haoa malkal • hoeueu al I ko ke lopool ohaoa maa !>•«**

E OW»i il UMLi IM kt pa Hoioho. hok>i» Ae* e ka Mi iu Koholala* * m» ka pa •oponl hoo ma k« bookul aoi o ke liiiiai boo IVdmcoli me Miikiki llliia tntiaio o k* Lans FHi Aapanl hao

!!* hJ»!nwni kal malaoaaU ekm OU i k* ioliui U Pt*kola oel. A nmwaenA o n* hioa o k* U, o k* palapaU b<x>pii kekmhi e 00l ana e hoihoi U kaok» Lotx I kaakA oo KaiihL A«ie oae i maopopo loa ka holo.

l'a koho na makaainaoa o Hilo he Komite Hoopooopooo Hookipa i ka Moiwahloa ke hoio io aku i Hilo, no Ukou na UU he 11, a ua .oahele aku keU komlte i 3 UU no ka imi daU ( a 1 8 ooka hookipa aku i ka Moiwahloe. Ua hoohlkihiki aku ka mokaahi Zeal<imlU no Kapalakiko mai Ho» nolulu aku i ka la 21 nei o ApeiiU, ia 42 ohua kapena, 21 ohua ooeki, 12,744 mau eke kopaa, 3,512 mau maia, 424 eke Uiki, 166 pahu m.ilakeke, 75 pwhu hua mea ai a me I mau pahu pepeiao Uau f oo Ukou ke kumukuai he $63,164. Ua hcx>u na mai kekahi kanaka o Kona, Hawaii, e pekapeka ana i na Luna Aupuni o U Apnna. Ano ko makou haohao i kona inoa o Will im Ihivis a me ka hoike oie i ka aina kona wahi i ooho ai f noUiia, ua manao makou he pekapeka wale n<> ke ano o kana hana. O kana hana pono ka hoopii pololel aku I ka T»io Kuhina. Kia na jmk,» noi loio no na aha inika ole i waiho ae i ka lakou mau pa|;(pala noi i kA Aha Kiekie no ka ninaninnu ana i ka Poakoiu iho nei: S. Hookano, J. K. Kaupu, P. Puhalahun, D. X, NaAhielua, Pi»ter Nowlein a me Anetonio ror(»a. Ua ninaninau ia lakou a kuuoha hou ia mai e hele hou aku i kt»U la.

Me ka nuau ehaeha makou e hai >iku nei I ka lono kaumaha, ua haU aku la ka uhane o Kale Aimoo i ka hopena o na mea ola hanu a pau, i kt» kakahiaka nul Poallma Iho la, ma Aula ne nei. He mau U loihi konu i waiho al lualalo o na ehaeha he nui a haln wale aku U. Ke komo pu nku nei makou me ka ohana i hoooeleln ma na haawina o ko kaumaha. Aloha no.

Mahope iho o ka hora 11 okeauuioi» Poakahi nel, ua holapu ae ke ahi I ka hnlekual lole o LeeQuong pake ma nlanul Nuuunu, a me ka hale |>ai kii maluna ae o ka halekuai. Aole maopo(H) loa ke kumu o ka pau ana i ke nhi, nka, malia no pnha no ka hemahema mai no oial he hohono aila mahu wale no ke hooi ia aku. O ka eleu ona kaawai ke kumu o ke palahalaha ole ana aku o ke ahl.

Ua hoopne loii mai i Honolulu nel I ka Poakahi aku nei o keia pule, kahi moku kuna hoopahaohao i pae ae ai I Kawnihae mnmua aku nei nona ka inoa "Annie Har!ey," me ka ukana he mau eke one, aole he mau eke oplumn e like me na iono oialo e wwwa nel. O ke kapenu a nie na lulnu he poe kamaalna wale no ina kapnkai o Hawaii nei. No ke kai lU»herina ka lakou huakai o kn hiuilele nna la Ka(ialakiko, aka, puhia loa mai nei nae i Kawaihae e imi ai i ko lakou !>alekana mai ka make mai. OUI kekahi lapana e hull ana i kuna wahi apana kaia liilli lloko o konn |>akeke no ka uku aku i kona al ana i ka hale pnina pake i ke ahiahl Poalua nei, ua hue ae UoU i kana hapaha ulauU gula a me ka palapaU uku eemoku e hoi al 1 lapana a kau ihola lluna oka papa. Mal kahl e no kekahi pake a hao ana i ke <UU a me ka palapaU uku ohua a mama ana i ka hoio. Ike alualu U ana aku nae a loaa, ua nalowale aku la ka hapaha ulaula a me ka paUpala uko ohua. EU ua pake nel Uoko o Kuapapanui.

Ua kuu Iho ka pohaka oka mokoahl *«Rio de Janeiro M mai KapoUkiko mai ma ka nuku o MamaU, i ka hora 1:30 auina U Poakoiu ako nei, AperiU 22, iloko o oa la hok) 7 ame 21 hora. Ma ka wanaao Poaha, ua hiu ae kooa heleuma a kamoe aku U oo lokahama a me Ho» ookaona, me oa ohua pake he IOOa kea mai keU awa ako. Mawaeoa o kona mau ohua noal KapaUkiko mai, oU oo o Kapeoa F. McCurtey o ka mokukaoa Amerika ««Nipaie" loamua, e hooooa U aoa e kooa ao* puol e hoi • ooho alllmoko oo looa o kekahi mokukaoa AooeHka m oakal oKioa.