Ka Nupepa Kuokoa, Volume XLIV, Number 3, 19 January 1906 — PANE I KE KUOKOA. [ARTICLE]

PANE I KE KUOKOA.

| Hoomauia. « KekahL i kou kakoo ana i ka Moses f : KeauU.-iii maa n«> Naīana r ame Davida « hoike h«>u rnai ana. no • ; ia i k».)u lauwlli oiai maa mai ( i oe. "O ka Mane Lehulehu U h<? > [ Moekolohe." a o ko M».>ses | ( mana») e noke nel i ka h»««>īaU>. "He \ [ Moek«ftohe ka Mare Lehukhu " I na \ aole peia, alaiLi heaha la kou manao | o ke kii ana aku nei La Natam ame i Davida. I na oe i kii e hoah*wa la | Davida no kona kue ana i ka ke Akua | foina (au e manao nei) i palapaia ia | ma Kin. 2:24. aiaila ahona iki. aka« aohe pela ma kau pane kakoo ia Mosea | Keauiana. I He mau pane mua aKu r.ei no ka'u ! no keia kumu hookahi no. aka. aole! oukou i pale ae. Eia hou mai ka'u j mau hooiaio e pakui aku ana no ka'u ! mau hooiaio mua, nolaila e oi loa aku ; ka paa ame ke kulanalana ole* [ Ua mare lehulehu o Davida mamua | 0 kona lilo ana. a poniia i aiil. 1 Sam. ī 1S:17. A i ka wa o ka Davida e noho ; mare lehulehu ana, aia pu no nae o : | lehova me ia. Mamua koke iho o ko j 1 Davida poni ia ana i alli ua i«aiv oia | lia Ahinoama ame Abisalla. II Sam. \ 2:2. Ma keia wahi e ike oe ame ka j poe kue mare lehulehu. aoie ka Haku ; 1 kue mai ia Davida, aka i kona kii | ana. a moekoiohe me Bateseba, ka wa- j hine a Uria, huhu iho la ke Akua! iaia, a mihi iho la o Davida. Ia Ba- 1 teseba hewa iho la o Davida, a i kana \ mau wahine mua hoi. ua hamāu ka | Haku. Malia paha e, ua hele ka Haku i he wahi okoa, a i ole ua hiamoe paha, j a i ole ua ano hoopillmeaai iaia ma- I mua, a akahi no a ike a huhu ia Da- | vida. I Ina ua hewa o Davida i kona noho pu ana me na wahine lehulehu, no ke aha la oia i olelo ole aku ai i ka Haku, I "No ke aha la kou kumu e ka Haku i j | hoahewa mua ole mai ai ia'u I ko'u ) \ wa i mare ai i ka lua o k;i*u wahine. j j oiai e ola ana no o Meraba, ka'u wa- ; hine mua. aka ua waiho mai nei oe : i ka hoahewa ana ia'u a i ka'u kii ana j | ia Bateseba, i ka'u wahine hope loa?" i | No ka mea. he ninau kupono ia e ni- | nau ia. Aole wahi a Davida e olelo ana pela. a ano like paha. n<> ka mea. ; aole no ka mare lehulehu ko k;\ Haku | mea i hoahewa ai iaia, aka no ka tnoe- \ kolohe. f I na he hewa ka mare lehulehu no ' ! ke aha i hoahewa ole mai ai ko Akua j j ia Aberahama, lakoha. Mose, Gideona, | ; Saulo, Davida, a pela aku? No ke aha ! I i hoike ole mai ai ka Haku i ka pauku j !24 o ka mokuna 2 o Kin.? No ke aha ( j i hoonoho ia ai keia poe kanaka i mau ; ; poo. ina he kupuino, haumia, hoema j i ka loina hooulu lahui. a pela aku. ka ; mare lehulehu? No ke aha i launa pu j ai ka Haku me lakou? ! E pane mai oe i kau mau manao i i pale no keia, ina aole, alaila ua mao- ; popo kou kulana. j Kekahi ua kii hou mai la no oe i na ; olelo a ka Haku, "MAI HOOMAHUAHUA OIA I NA WAHINE NANA." Aole anei ke waiho nei ka'u pane ia oe no keia pane au, a aole oe i pale ae. a ke kali nei au o kou pane mai? E nana i ka'u pane iloko o ke Aloha Aina o ka la 23 ame 30 o Dekemaba. Aole keia he hana naauao ma kou aoao. Eia hou ka'u i» oe. o ka MANAO anei ia o keia mau olelo ae la a ka Haku. "i hookahi waie no wahine a ke 'lii o ka Iseraela, i ka wa hookahi?" Aole loa pela. Aka, o ka manao maoli oia no keia: "MAI HOOMAHUAHUA OI AKU iL\MUA O KA LAWA KUPONO." I na aole pela, alaila i HOOKAHI no LIO a ke 'lii e pono ai, a i HOOKAHI no WAHINE, i ELUA no KALA. a pela me ke GULA; oiai o ka HOOMAHUAHUA i kou manao he OI AKU IA MAMUA O HOOKAHI. Ua like no ia me kou olelo ana mai he "MAHUAHUA" o HOOKAHI (l). E hoole mai ana paha oe i keia la? Aole hiki ia oe ke hoole, oiai na na huapalapala "HOO" i pakulia mamua o ka huaolelo, "MAHUAHUA" i hoonui ae ai ia HOOKAHI (1) a lilo ia i ELUA (2), a na ka huaolelo "LOA" i pakuiia mai mahope o ka huaolelo "HOOMAHUAHUA" i hoonui loa ae la HOOKAHI a lilo ia i EKOLU (3 a oi aku). Nolaila. i na o HOOKAHI (1) o MAHUAHUA ia, alaila o ELUA (2) he HOOia, ia MAHUAHUA (1), a o Ekolu (3) *he HOOMAHUAHUA LOA ia ia MAHUAHUA (I).,.Nolaila, ma kou manao ua hewa o HOOMAHUAHUA (2) ame HOOMAHUAHUA LOA (3 a oi aku) a o MAHUAHUA (1) ka pololei. Ke ninau nei au h* MAHUAHUA anei o HOOKAHI? I na e hiki ia oe ke kaupalena ia MAHUAHUA i ka heluna hookahi (1) wale no. alaila haule au ia oe ma keia kumu hooia a'u, aka, i hiki ole alaila ua maopopo kou kulana. I ko'u manao e noke oe i ka huli a kolo pupu, aohe e hiki ke kaupalena ia MAHUAHUA i HOOKAHI | wale no. Aole maa o ka Hawaii i ka olelo ana ia HOOKAHI he MAHUAI HUA ia; aka, mai ka elua pii aku. Kekahi o kela mau inoa o na haole au i hoike mal ai Hoko o kau pane, no lakou na inoa hoohanohano a kanaka i haawi aku ai no lakou oia hoi ka, D.D.. B-D.. M.A., LL.D., D.C.L., M.D., F.R.S.. he opala wale no ia. aohe wahl hooiaio. Aole no ko lakou kue ana i ka marelehulehu, oia ka mea e haule ai ka oiaio o ka mareiehulehu. I na no he mau tausani o la ano poe haole heaha ia ia*u. Mai manao oe he o!e loa hoi ma ko'u aoao, olai he nul na haoie i io&a like o la mau inoa hoohanohano a kanaka. e kakoo ana i ka marelehulehu. Owau no me ka oiaio. C. W. KINNET. (Aole i nau.)