Ka Nupepa Kuokoa, Volume XLII, Number 30, 26 July 1907 — KA PALAHALAHA O KO EMANUELA AUPUNI. [ARTICLE]

KA PALAHALAHA O KO EMANUELA AUPUNI.

O na hoike malalo iho nei. e hoike pakahi ana la i ke kulana holomua o ka Euanelio iloko oia mau aupuni a ka pouii i noho ai. A l keia la, mamuli o ka ikaika o ka ma.amalama o ka Euanelio, ke pii mai nei lakou a heiu pu ia aku me na Aupuni Karistiano o ka honua nei. A no ka pomaikai o na Ekalesia, na Kula Sabiti, na Ahahui Imi Pono Karistiano o ka Paeaina Hawaii, ua lawe mai au i keia māu hoike, a ke hoopukaia aiku nei no ko lakou pomaikai. Ua heluheluia keia mau hoike ano nui imua o ka Ahahui Imi Pono Karistiano Ma>kua o Kawaiahao, a ua aponoia. HOIKE O NA HAN .RISTIANO MA lAPANA. Mai ke Kahu Ekalesia mai Rev. J. H. Pettee, e hoike ana no na mea i hanaia ma Okayama, lapana pen«i: Okayama he 30 o na Kulanakauhale o lapana. Aia maloko olaila, ua kukuluia he Ekaleala Hoole-pope, he Kula Sabati, he Ahahui Opiopio C. E. ame ka Hale kula o na keiki- makua ol«. Ua hoike mai ke Kahunapule Pettee i ka holomua loa o na hana a ka Haiku ma ia wahi o lapana i keia wa. Ua kipa mai ilaila i ka mahina o Aperila iho nei, he 4 mau elele hai euianelio; 1 elele Geremania, 1 eiele lapana, 1 elele Amerika, 1 elele mai Inia Hikina mai. A ua mahalo lakou i ka holomua o ka pono ma Okayama, lapana. KE KAIKAMAHINE ALII O lAPANA / O ka Mea Kiekie ke Kamaalil Wahine Imeperial Princess Kanin o lapana, oia ka mea i mare i ka hoahanau o ka Emepera, ua lho mai oia mai kona kulana alii mai a ua haawi iaia iho i kauwa na ika Haku. A ua noonooia ke kulana kupono nona a hooholoia oia ke poo-nui o na Makuahine o ka Hale Kula Hanai o na Keiki-Ma-kuaole o Okayama. A ike noho hana nei ua Alii-"Wahine la, he makuahine noho Home, hoonaauao i na keiki makuaole o kona lahui. (Auhea la na Alii-Wahine o Hawaii nel i like aku me keia Alii-Wahine o lapana.) "E nana i ikona moolelo maikai aoao 344 o ka Buke Missionary Herald." Papa AYnerika. NA EiIiELE lAPANA I KA HALAWAI NUI O NA AHAHUI OPIOPIO C. E. O KA HONUA NEI . Ma kela Kulanakauhale i oleloia ae nei, Okayama, lapana. Ua hoouna ae nei iakou, elua elele lapana, i ka Ahahui Nui o na Opio, ma Seattje, Amerika. Kahi like a ko kakou elele i holo aku nei, Mr. Moses K. Nakuina, e hoike aku i ka nani o Hawali. A pela pu no hoi keia- mau elele lapana, e hoike aiku i ka holomua o lapana, iloko o na hana Euanello o lesu ,Karisto. Oia no o Mr. T. Sawaya, Kakauolelo Nui o na Ahahui Opiopio C. E. o lapana, ame Miss Y. Kajiro. ke Poo Nui o ke KuMhanai Kaikamahine o San-Yo o lapana. Ma keia, ke ike nei kakou, ua holomua ka pono # Karistiano ma.lapana. KA MISIONA EUANELIO MA INIA- ' MAMAO. „Ua noho iho ma (Punjab) Pa»jaba Inla, ka halawai hui o na aoao hoomana like ole, a ua kapaia ua halawai la, ka "Halawai o ke Aloha." Iloko o ua halawai la, na poe o ka aoao Kristiano he 20 ko lakou nei. A no ka hoomana Siki (Sikhs) 300 iko )akou heiuna. Oia kekahi o na hoomana ikahiko o Hinedu..A ma kekahi aoao ka hoomana o Mahomeda, 150 ko lakou heluna. ' A i ka akoakoa like ana o keia poe elele, ua pioloke ae la 'ke. anaina, mamuii o ke ku ana mai o kekahi kanaka elemakule poohina mai ka aoao Hinedu mai, i hele mai la a ku imua o ke anaina, me ka leo nui, a hoopuka mai la oia i keia mau oleio ma ka olelo Inia. (I unuhiia ma ke olelo ,Beritnia.) There is one Prophet. Hookahi no Kaula. There is one living Prophet. Hookahi no Kaula-ola. There is one Guru (teacher). Hookahi no 'kumu. There is one living Guru. Hookahi no Kumu-ola. Th% Guru is not Guru Nanak. (the founder of the Sikh religion.) O ke kumu aole ia o ke Kumu, (o ka mea. nana i ikukulu ka Hoomana Siki.) p£ophet is not Mohammed. O ke Kaula aole ia o Mahomeda. Guru Nanak is dead. Ua make ke Kumu Nanake. Mohammed is dead. Ua make o Mahomeda. The living prophet is Jesus Christ. O ke Kaula ola o Jesu Christ. The livnig Guru is Jesus Christ. O ke Kumu-ola o lesu Karisto." 0 keia o (Kesar) Kisar ikona inoa, ™ Kahuna pookela no ka aoao hoomana-kii Siki, Hinedu. A ua huli oia ma ka pono, a oia kekahl alakal ikaika loa ma ka aoao Kar!stiano iloko o Inia. A ua kapaia kona inoa o Nicodemo 11. (E nana i kona moolelo malkai ma ka aoao 351 ame 352 o ka Buke Missionary Heald. (Papa Amerika.) KA MISIONA EUANELIO MA KE AUPUNI O KINA. He hoohalikelike o na hana Misionari iloko o Kina hookahi haneri ki i hala ae nei. 1 ka makahikl 1807, aohe haumana Karistiano hookahi iloko o Kina. A hala he 35 makahiki mahope mai oia ka makahiki 1842, -he eono wale no hoahanau i hookomoia i ka Ekalesia. A i ka maikahiki 1860, ua hookomoia ma kai hoike manaoio 1,000 hoahanau mahope mai. 0 Rev. Robert Morrison ke Kahunapule Hoole-Pope Amerika mua loa i hoounaia i Kina. A i ka makahik! 1830, hoouna ka Papa Amerika elua kumu hou. A i ka makahiki 186?, he 100 ka huina o na Kumu Misionari iloko o Kina i kela wa. A i ka makahiki 1823, loaa o Llanp Afa ka Pake mua loa 1 hooliloia, a poni ia i Kahunapake. "Ke ike nei kakou i ka paakiki o na kanaka 0 Kina. A me ka hoomanawanui o na Kumu Misionari Amerika i ka hai āku 1 ke ola. 1 keia makahlki 1907. O <ka nui o na hoahanau he 150,000. A mawaho ae o Ikeia huina he hapa miliona e noho KarJstiano nei maloko o Kina holookoa. j He 3,800 n£ Kumu Mislonarf iloko o keia huina, me ka lakou mau wahlne 11,146; eia la>kou apau ke noho nei ma