Ka Nupepa Kuokoa, Volume XLVIII, Number 20, 17 May 1912 — O SLAM KE AUPUNI E KUKULU HOULA AE ANA I REPUBALIKA [ARTICLE]

O SLAM KE AUPUNI E KUKULU HOULA AE ANA I REPUBALIKA

I kulike ai me aua i i«u mmi. k» «sv>i o aopaKi o Sūub iioko o k*? kalajt* kepilikii mio koaa e kipmknm mai k* aobrtJa.fxi Ui, % e *e h» aapaai ma k* aao i aapaai K«psb*lik*. e !tk« ae ko Kia» kookmkali m»m aai U i ko; om »«p«ai imrperielA m IU« i mopuoi ttepabAUkm i k«t& U. O Si&a k«k»kt o aa napnmi uaku i noko poo t* « m moi, a « ka «ei n* ke m»o kwko» m km kew )o* o An», B« k» pipili o k« mloka o ka Ukoi i ko Ukoa mau »Ui. M» mm >o«o i ioma mmi, k« koooui mai lm • kookakali i k« «ir pui aoi » • kokmla t Mpi>i K'epahelikm naoli o ka ikmik> lo* o auio • ktbki kap* o km kku o k« a«pami lUpabmlikm, k* mmpui nmikmi lom mo lmkom. Me ko «Mm k om ikmikm lom k«)m nmmm» kookmkoH mop«mi nrm< emm o kokmki kmpm o km lmkmi mmanli 0 keU mmo kmmm kookmkoU mopomi > hmmmU mmi nei mm Kimm, m i ole mmmuli pmkm o km mmmmoimo mmoli o km lmkmi 1 ko Ukoo moi opio, 10 km m«m k« moi opio ommomo lom oim i oi mko l ko k* mmkomkaoo i mmke • kiki mi <t km*wi 1 koom Ukai i mopuoi mimikmi m mmlokim. No kekmki mmu k«mekurim lekoleku 1 kmU kope mku moi, o kmim Imkoi Simm kekahi Imkai mmampo m he Uhui i ooho pooU • am moi mmnmo kmkmaEm r » um ikeim km Upuwml« lom o ki hooTtle mme km mmUmmim mnm o mm hmom o ke «upuni mi ke mno hmmhmm lom, mkm nme i km wm i pii me mi km Moi ChuUlonjikorn mm km nohoaiii mm km IS6B, *kmki no m ikeim km mmikmi o km kookeleU mnm o ke mupuni maa ikeia mai na mupum nui a pau oia kekahi o na aupnni i hoomalu a i hookele maikai loaia mi-1 loko o Aiia. Um mmke kelm moi a o kanm keiki ke noho moi mai nei, m iloko o nm mmhina pokole wale no eha o kona noho ana ae nei ma ka hoeuli o ke aupuni, um ku-e kekahi hapa o km lahui i kana hookeU» aupuni ana, ho mau hookole aupuni > loli )oa ae mmi ka konm makuakane »e. • - - 1 Uk-

O na aupuni nni i noho hoaloha we Siam o»a no o P*leiune am« I'alani, v"» Palani ma k& hikina » o Beritania Nui maloko o Buma ma ke komohana. Ua lilo keia mau aupuni i mea a 'o ia Būm e like me ko Peresia * 'oia ana e R<jBui ame Beritania Nui. Aole i liko km nui 0 ko Beritania nui mau p*nala*u maloko o iSiam me ko Palani, aka nae, oa 01 aku ka loihi o ko Beritania Nui komo pn ana e kokua aea'omna hana hookele i ke aupani o Siam mamua o ko Palani. No kekahi mau makahiki na ala ae U.kekahi ku ee mawaena o kela mau mana nui ehi* o Europa f aka nae, i ka 1898, mamuli o k* kakauinoa īa ana o kekahi kuikahi i kumu e mau ai ka noho kuokoa ana o 3iam, i hoopauia ae ai na ku-ee mawaena o Palani ame Beritania Nui, a e hiki ai e loaa ka manao lokahi ia laua pakahi. Mai kela manawa mai aole i au hou ae kekahi ku-ee mawaena o kela mau aupuni nui, m ua manmoia aole laua e haam mai ana i kekahi hana e hooleleia ae ai ka moi mmi kona nohoaiii ae, oiai he kanakm Ewropa kela mo\ opio hou, mamuli o kona hoonaauaoia ana ma Europa.

Ua hoonaauaoia keha moi opio hon e nohoalii mai la i keia manawa ma Enelani maloko o na Kula Nui o Aldershot ame Oxford, a ua loaa iaia kekahi hookohu aliikoa no ka Pualikoa Helewakae Durham. Ma ke ano pololei loa ke olelo ao he kanaka Pelekan© ka moi opio, a he oi aku koj# nana i ka lahui Pelekane mamoa o kona lahui ponoi iho. Ma keia ano ua like no lakou me na alii e noEo mana ana maluna o Siam 1 km wa i pli i ae ai kona makuakane ma ka nohoalii 1 0 km Elepani Keokeo Hemolele, no ka mea, o ka moi hope loa ua ol aku ka I pipili o kona naau ia Enelāni ame kana mau hooponopono aupuni ana, ma o ke kokua ana mai iaia, mole nae he huli hou aku i panalaau hyu no Siam, oUi he hana maalahi wale no im e hanaia ai. I ka wa i make ai ke keikikane makahiapo a ka moi ma ke ano pohihihi loa mamuli o ka hanaiia ana i ka laaumake, kn hooilina kalauna hoi i manaoia e pani mai ana mā kora haka* haka, ua hoouna aku la oia i kana niiu keikikane niuli iho i Enelani a malaila laua i hoohala ai i k£kmhi manawa loihi me ko laua hoonaauaoia ana malaila. Ma ka manmwa i make ai o ke keikialii, ka hooilina o ke kalaunu, ua hoohuoi loaia ke ka<nu o konm make ana no ka mea aole i ike iki km makuahine o kela keiki i make ai he hana ma-lu loa kekmhi i hanaia. Ma ka oleloim ua lehulehu na wahine manuahi a ka moi i make, a mailoko iuai o kel.a mmu wahine i loam mmi mi na keikikane iike ole, ae mmkuahine okoa no ko kekahi, a p«U &o hoi me ko kekahi, a ua ulu mau ko huahua 1 mawaena o &a wahiue aole o imkou no- | ho oluolu, e makemake aaa kekahi wahine e kaa i kana keiki ka h .tuohd.no C ku lilo ana i hooilina kalaunu, ilu, ua hanaiia ke keiki maieahi.ipo a ka moi me ka laau mmke, a no ka make ana o kelm ke»ki, ua hamleli ka makua hiee i ke aio e ka moi a hai aka • no ho maloko o ka hale i hookaa*tlcii n' wahine, * e makuahiae o moi opio e robn mai nei, oij ka i hoi b-> e noho pu i k mlo o iea «ioi mo ke Ipani mna i km hmkmhmkm o km wahine ī j haalele mai i kona kulana. I O ka lahui, Siam i keim la, he lmhm t im i ikeim i kihohi mm km inoa he Shmn', a mai ka mkmu lom mai ko lakou mee hele ana mai he mmu kenekurlm lehulehu i hala hope aku; mai wmenm konu I mmi o Aeim ko Ukou nee heie mam mmi a e hooili mna i nm kmnm lehuleho mm na wahi hke o)e a lakou i ka ne« h«l« . ana mai, e kukulu mnm i man knlmomkauhmie no Imkou mm kelm mme keim wahi a Imkou e noho ai. a mmhope o ko I lakou hoomaha ana mm im wmhi no kekahi hanauna, ua hoomakm hou ko U- : kou nee hele mna i ka hema m hiki i ko imkou hoem mnm mm mm kapakmi o k« I Kmikmono o Simm. Mamnei ī noho pmm I ai kelm lmhuikanakm a hooiilo ia Biam i laina noho paa no lakou mmaruli o ko I lakou ike milm i km oluolu o ke «#m o [ kela nina mme km mmikmi o km .lepo e I hiki mi e honuhi i mm mem kmnu like | ole. m hiki i km lilo maa i Imhuikmmmka nuL Ma km moolelo o ko Imkou n*mu i mlii mua h* poe mlii kakaoka lmkoo, m he mui mm kmna imo i kammia • iakAu. Pelm iho tm ke kuUna o ka noho ama o km lmhuikmnmka Simm i km wm i pii, me mi ka Moi Cbu]omgk«rm 1 km mHi He aaoi mmikmi lem kaia m hoommkm koke no oim e hoopomopemo i ka tmhnikmamka aa b mao —ikal loa mm I km hoopmo maa ae i ma kewa )ehuteha i I hmnia mmh«am o ka Uhai * am moi ■a TTi ■■■ liaahaal i vn - imwepīoim zsmi i lMekmuim e k#la aoi O om kimmimm mane aa luna mmpuai i hoohohulm ae ai e ka moi mea, na pan 1 lea i ka koopaaim eim ote ko Imkoa koo-

pa'iia no km l&kou mau hana ino i bana mi, a ua lawoia mai na a'o ana a kekhi t>oe loe» kau kwwawai naauao loa o Euroi>a ma ka hana houia ana o n* kanawai ame kekahi man hooponopono e ae * ikeia ana he me* ia • mnl kai ai ka hookele mmo ka malamala ana o kn maluhia oke aupuni. Ht fcu na paakiki loa k«ha a ka moi i hana īi, aka nae, na hoomanawanui oia i ka inea oia mau m i ka manawa hope loa ua lilo iaia k® aloha o kona iahui k&naka, aole o ko lakou wale, mka o ko na aupuni nui kekahi o Kuropa i haawi mai i ka lakou mau apono ana.