Ka Nupepa Kuokoa, Volume LII, Number 13, 27 March 1914 — KE HOOPUUPUIA MAI NEI NA MOHO. [ARTICLE]

KE HOOPUUPUIA MAI NEI NA MOHO.

| H« m*u okoa iso k©* « k»V*h 1 mku ai, ro*mu* o ka ho*a *#* * f ka «t e tnftlam&)» «i ke koko b*lok* ; no k* w*e &b* ae ī na o kel* \ *m« kfi* *o*o k»i*īatQ*« do ke k*u ' kolio b*loka laula e hiki m*l *n* » k* m*htD* o Xov<?m*ha. a ke oiUHi m*i | nei ktk*hi mau moho, i m*n*ot* ? bolo ; m*i *a* no ko lakou waeia *ku e ko ■ lakou m*Q aoao Kaiaiaina. | Eia na P«mokarata ke lokela *k« t nei, ka pii m*i o na okaik*i t mai krl* i manawa mai no n*c o ka lo*B *n* o | ka lanakila ia lakou, m* ke kftho b*- | loka aku »*» i K»la, na oi lo* mal ntci <■ nae Ke kukahalake *&* i kel» m*n*w* [ mamuli o n* pahi oki, o k* poke *n* j iho nei i kekahi heluea o na "Demokai rata m*i na h*na aupuni m*l, * o ke- | kahi, no ulolohi ona hookohu oi ihan* * Kiaaina Pinkham. IMamuli nae o kela mau ooloku iloko o na Demokamta. eia na Hepuhalika ko nana aku nei me na maniolin», no ke ko o ke au o ka lanakil* m* ko I*kou *oao. Aolo no n*e i nete na 0010 ku iloko o ka aoao Repubalika. olai k« oiliili ae nei no he m*u ino* lehulehu, e alualu aku nna e loaa ka «raei* no ke kulana olele lahui i Waklne kona. O ka inoa o R. W. Shinnle, ta e akei* aku nei e kona mau hoaloha, e liolo no kela kulana, pola no hoi me Senato| Bice o Kauai. aka nae eia no na hoaloha o ka Eiele Kalanianaole, ke kau aku nei i na maoaolana* no ka lilo hou o ke 'kulana paa bae o ka aoao Kepubalika iaia, ma keia kau ae. No ka aoao Demokarata hol, o Likana Eliwai ka moho i maopopo * ia aoao, no ke kuiana eieie lahui, a pela no hoi i Khu aku ai na m*n*ol*na o ka Meia Fern, no kona lilo hou i moho Meia i keia kau. O ka inoa kekahi o Senatoa Toke ? i loheloheia ae no ka holo moho elele lahui ana, aka nae mamuli o k* olelo hooholo mai Waikinekona miU, no ke kupno ole o kekahi hoa oloko o k* *halelo e hokohuia no kekahi kulana a e holo hou paha ma ke ano moho, oiai no e mau ana kona kuleana m* ke *no he lala no ka halo sonate, ma ia ano iho la i hiki ole ai i na Senatoa Coke ame Ricc ke alualu e lilo i moho elele lahui. O ka inoa o Mr. Karrington ka l loheloheia ae ma keia niau la *ku nei i hala, no ka holo moho ma ka aoao Re pubalika, no ke kulana mela, «ka nae ua hoole ae oia i kona manao ana e aiualu i kel* hanohaoo, a ia vra i oili> ili ae ai ka inoa o P. P. R. Tsenberg, ma ke ano o ka moho hookahi kela e loaa ai ka ikaika. Mawaho ae nae o kela inoa ae la, « na inoa kekahi o Benatoa ChilHngworth ame John Lane, e oiliili mal nei, a ke manaoio nei hoi kekahi mau Repubalika, o ka inoa o Lunakanawal A. S. Mahaulu kekahi o na inoa kupono, a ikaika no hoi no ia kulana hookahi. Ma na mea nae * kekahl puulu e kamailio nei iloko o keia mau la, ina e hiki ana i ka aoao Repub*lHca, ke kukulu mai imna o k* lehulehu i kekahi paa balok* maikai lo*, « hiki *i ke hilinaiia aku, alaila e huliamahi ana ka hapanui o ka poe koho, * kakoo i na moho a kela aoao, no ka mea na ike maka ae nei i na hana am« ke ano o ka aoao Demokarata.