Ka Oiaio, Volume VI, Number 32, 10 August 1894 — Aohe Makemake i ke dala Nona. AOLE E KOI AKU I KA PERESIDENA; AKA E HOIKE AKU ANA IAIA I KA MAIKAI OLE O KE AUPUNI A LAKOU E NOHO NEI. [ARTICLE]

Aohe Makemake i ke dala Nona.

AOLE E KOI AKU I KA PERESIDENA; AKA E HOIKE AKU ANA IAIA I KA MAIKAI OLE O KE AUPUNI A LAKOU E NOHO NEI.

Ma ka īiupepa Exfttnin er o Kapa lakiko o ka la 22 o Iulai 1894, ua hoolahaia ae kekahi īuea e pi|li ana i ua Koiuiaiua o Hawaii ne i i holo aku uei uo Wasinetona penei. Mawaena o ua ohua i ;kau mai nei ma ka mokuahi Rio de i'aneii-o o na mokupuui o Hawaii n*ai H. A. AVidenmn n_ Samuel Parkev a me John. A. s Oumniins kekahi, he poe e ] hele aua no ka Moiwahine Liliuokalaui a me ua poe e hahai a|uft mahope ona. E holo loa aua lakou no Wasiue toua e ike ia Pevesidena £leveliuid, no ka pono o ka aoao ok|a, Moiwa ■ j Iiine. O keia poe a pau, | ua uoho > oihana wale uo lakou a pau loa maj laloo ke aupuni Moi mua. ; O Wid<? j mann, h'e Kuhinakalaiaiua |a mamua. i " Wahi a ka paue aua a Wieīemaun ! i ke ahiahi nei, Ae, no pono o , ka lloiwahiue ka makou liyakai i au 1 mai nei, a e hele aku ana niakou e Jike i ka Peresidena, eia uae lioi. he j oiaio ole loa na lohe i hauwawa wale jia maanei uei. e kolio wale īho ana | e hele ana makou e uoi i haawiua j<Jala 110 ka Moiwahine, no ke kailiin I ana o kona uohoalii mai iajia aku, e ; like uie ua hoike lalau i pahola ia ae imaaueiuei. Oia mau m|ea la he ! lapuwale loa!— | ! Aole hoi nmkou e hele an,-ji no ke koi | ana aku, e like me kekaln o na i e laulaha uei, i moa e hoil.e akn ai | i konamana maluna o Hawaiimaka » mea a ke anpimi o An\erika o liana ( au Aka e hiki aku aua m ikou i laij Ih, uo kfc hoike atux aku i ie o I ka poe ua«a © paa nei ka mauahoo,kelu aiipuui. j I Ha uio.i iuoakuka loa, ailo loa e ( loaa ia nuikou m uoho ivuuuk;v ; . ; ana, inA e n\au ana ko< > iioko o i kn innnn hookt>\o a\tpvn\i. Ho moa pono loa e h>aa ia makon l e hoololi | «uā ae, TJa luakemake makou e ike jpouo mai o i.'levo;aud i keia mea. A I īua a*>Ie īuakou i uiauao m ia ia uiea j lie mea auo uui, aole loa e kof •> mai {keia KauiisL*a nia keia huakai loi- ■ hi n\e ka hoolilo n\au wale aua he f2<XK\aioIe uo U hoike • au« »ku ia ia.

Ua lioike nui ae 210 lioi o "\Viclemaun ekne ana i ka oinio o nn mea e pili ana i na hana o ka la 4 o īulai i ka wa a Peresi(lena Dole i kiikalu ai ska Repubalika o Hawaii. Ua hoike ae Widemn.nn he kakini o na kii i paiia mai na wahi likē ole mai, e hoiJce ana i ua puulu kanaka. i akoakoa ae. O uamau kii la ku hoike no kft hfluua o na poe 1 komo ilōko o na hana kukialu anpuni, a oia poe uuku kai olelo ae;— O lnkoii ka Lahui Ilawaii? Āka, ke olelo nei au, Aole [oa pela. E noho iki ana nft Elele maaūei nei a hiki ika Poakahi a i ole, i Ica Poalua paha, alnila holo loa akn no ?4 7 asinetana.

NO HAWAII NEI. |

Kapalakiko lulai 2G: — Ua svaiho aku la ka. Peresidena Dleveland i ka protest a ka Moiwahino imua o ka Ahn 3enatc ma ka la 24 nei o lulai l hoounaia aku eKuhina WiHis ma lune 23, a e hoakaka ana ilialaila, he palapala kue i kakauinoa ia e Liliuokalani, e koi ana i ke aupuni o Amenka Iluipuia, e hoole i ka ike ana mai i kekahi ano aupuni e ae i kukuluia maHawaiinei Sppingfwld. (llinoi) luli 25; Ua weheia ae he halawai nui no kā poe o ka aoao Eepuhalike, He nui na kahua hana i hooholoia ma ia halawai ana e hooili ana i na hoahewa ana aku, maluna o ka Aha Kuhina o Cleveland. 0 kekalii o ia mau kumn hana, oia no ko lakou ahewa i ko Clevelaivl Aha Kuhina no ko lakou manao pu me ka Peresidena» e hoopau i ke aupuni e ku nei, a e hoihoi hou mai i ke aupuni Moi o Hawaii malalo o ka Moiwahine. ike e no ka -ko Amenka poe, pehea oukou?) Ua loaa mai hoi he ma'u palapala uiai ko kakou mau makamaka mai, mai "\Vasinetona ame Kapalakiko mai, e hoike mai ana, i ka manaolana no ka hoihoi hou ia mai o ko kakou aupunPMoi. E hoakaka ana hoi ia mau palapala, i lea pau o ke kulnhewa o kekahi poe Senate i a 1 :ikai hewa ia e na poe aihue aina o Hawaii aku nei, a loaa ia lakou ka mainlo hoololi hou ana, mamuli o na hoike piha i lōaa aku nei e pili ana, no ka makemake ole o ko ī-ahui Hawaii i keia aupui l\epubalika a ka limanui i kukulu ih.o nei.