Ka Wai Ola - Office of Hawaiian Affairs, Volume 13, Number 11, 1 November 1996 — I Alakaʻi aku au [ARTICLE+ILLUSTRATION]
I Alakaʻi aku au
Na M. Ka'imi Summ©rs M. Ka'imi Summers was a student in the Kaua'i Communty College Hawaiian language composition class, taught by Hōkūlani Cleeland. She writes about a hike she took up to Alaka'i swamp, above Koke'e on Kaua'i. On the way she sees native plants and birds and has a better understanding of what she's heard described in chants. This is part one of two parts. I Alaka'i aku au na M. Ka'imi Summers Aia i Alaka'i ka 'ano'i Nā pua keu a ke aloha Kau līlua i ke anu o Wai'ale'ale He maka hālalo ka lehua makanoe 'Upu a'e he mana'o i ka wēkiu o Kōke'e I ka nani o ka 'āina, 'o ka noe pō'ai'ai 'Ae, ua mele au i kēia mau mele a oli nō i ke oli. 'A'ole na'e au i maopopo 'i'o i ia mau mea i hīmeni 'ia a hele au i kahi i 'ōlelo 'ia. Eia na'e, ua pi'i a'e au i Kōke'e, a hū a'ela ka hau'oli mai loko o'u. Penei nō ko'u pi'i mua 'ana i Alaka'i, i Kilohana. Ua nani hemolele ka lā: pā maila ka lā, a pā mālie maila ka makani 'olu'olu. Akāka nō ke ao, a he mau 'ōpua wale nō kō ka 'alihi
lani. He māmā wale ka hele 'ana i Lehuamakanoe, kahi i 'ike 'ia ai ka poko pōkole o ka lehua ne'ene'e. 'A'ole i pua ka lehua, 'o ka mu'o wale nō kai 'ike 'ia. Moani ke 'ala o ka palai, a me he mele ho'oluluhi lā ka nehenehe o ka 'ōlapa. Ua kau maila ka maluhia iā mākou e niau ana ma laila. A hala ia wahi nenelu, komo a'ela mākou i loko o ka nahele nolu ehu o Alaka'i. Ma muli o ka nani o ka lā, ua holo ka mana'o e ho'omau a i Kilohana. Aia kekahi ala papa lā'au i 'ole ai e lalau wale ka mea hele. 'O iho ka hana mua, a mahalo nui 'ia ke alapi'i i kūkulu 'ia, o he'e nō. Ua lohe 'ia nā manu like 'ole o ka nahele: he 'elepaio 'oe, he 'i'iwi 'oe, he 'apapane 'oe, 'o ia ka papa hīmeni o ia uka. Aia nō a hele ma kekahi 'ao'ao o ke kahawai, ua pi'i nō i ke ala hele oheohe. A hiki i ka nu'u (a he kūlia nō ka hana), ua 'ike 'ia ka laulā o Wai'ale'ale a me ka nani o ka ulu lā'au DOE offers television course on teaching loeal children The Department of Education's (DOE) Hawaiian Language Immersion Program is working with Instructional Television to offer the first ever teacher inservice course conducted entirely in Hawaiian Language. The course is called No Nā Pua (For the Children). It emphasizes and models teaching that is proven to work for immersion classrooms. Immersion teachers will also be the instmctors of the television course. The course will be shown on Tuesdays and Thursdays from 4 p.m. to 5 p.m. beginning Thursday, Nov. 7, and runs through Thursday, Jan. 16. The course will be aired on ehannel 56 on O'ahu; chapter 13 in Hawai'i Kai; eh. 10 on Kaua'i; eh. 4 in Hilo; eh. 7 in Kona; eh. 13 for Maui, Moloka'i and Lāna'i; and eh. 50 for Lahaina. DOE teachers ean earn one DOE "B" credit when they enroll and complete the No Nā Pua course. To register for this course or for more information eall Puanani Wilhelm, Education Specialist for the Hawaiian Language Immersion Program at (808)396-2520. i — — - —
'ōiwi o Hawai'i. He nui nā 'ano o ka 'ōma'oma'o: hākeakea, ulupō, 'elemoe . . . he 'oko'a ke kala o ka lehua, ka lapa, ka pilo, ka hāpu'u, ka maile, ka 'alahe'e — he 'ōma'oma'o wale nō ma 'ō a ma 'ane'i, a he ao holo'oko'a nō ia. A ma 'ō aku o nā ale lā'au, aia ka lihi o nā pali a me ka uliuli o ka lani. A ho'omau. No ka pālahalaha o ia nu'u, a no ka pa'apū o ka lepo, 'a'ole holo aku ka wai a pau, ua kū. Ua kapa 'ia kēia 'ano wahi he nāele. No ka hele 'ana a i kekahi 'ao'ao o ka nāele, pono e hele nihi ma luna o nā papa lā'au e waiho ala, a panau ka papa i ka hehi 'ana ma luna. He hulahula hou kēia hana; pono e hele nihi, lele, kūnou, a kīko'o i ka lima — 'o ke kaualewa ka mea i 'i'ini 'ia o hina i loko o ka lepo pohō hohonu. Hū ka le'ale'a! Ua pane mai ke "kī" a ke kōlea i nā "'uī" a mākou. A hala ka nāele, komo
hou akula mākou i loko o ka nahele. He pulu pē ia A wahi, a kupu ke ^ kuDukuDu ma nā kumu. I
laila nō i 'ike 'ia ai ka waioleka^^^l maoli, me he wahine nani hilahila lā e kūnou ana i ke alo lahilahi ona. A ho'omau.
Ka 4
0,e,° Hawaii