Ka Wai Ola - Office of Hawaiian Affairs, Volume 30, Number 8, 1 August 2013 — He lei ua, he lei aloha ʻāina [ARTICLE+ILLUSTRATION]

He lei ua, he lei aloha ʻāina

By Kiele Gonzalez Eo'u mau makamaka o ka lāhui aloha 'āina, aloha kākou. Ma nā kōwā o kēia nūpepa, e ho'omaopopo paha kākou i kekahi mau hana aloha 'āina. A no ka mea, 'o ka lā 3 1 o Iulai o kēlā makahiki, kēia makahiki, 'o ia ka Lā Ho'iho'i Ea e ho'omana'o mau 'ia nei. 'O Kulaokahu'a ka 'āina, 'o ke au ia iā Kauikeaouli. Ua huki 'ia ka hae Pelekāne i lalo, a huki hou 'ia ka hae Hawai'i i luna, 'o ka pau nō ia o ka noho pio 'ana ma lalo o Haku George Paulet mā. Lilo akula ka lā 3 1 o Iulai he lā nui no ke aupuni o Hawai'i nei. He hana aloha 'āina kēia a kākou 'o ka ho'omana'o 'ana i nā lā nui o ke aupuni kū'oko'a, a he nui hou aku nā 'ano hana aloha 'āina. 'O ka ho'opa'a i ka 'ike ku'una kekahi, e la'a ho'i me nā inoa a me ke 'ano o nā ua o Hawai'i nei. Eia ma lalo iho nei he mele inoa e helu mai ana i kekahi mau ua. He inoa kēia no Heneri W. Auld i pa'i nūpepa 'ia ma ka lā 26 o Iune, 1865, ma K eAu Okoa, penei: Nani Leahi ke kuahiwi o Kaimanahila, I pili aloha laua me ka ua Makaupili, I hoi e pili me ka ua Lililehua, I hoomakua i ka ua Kuahine 0 Manoa, I na auamo kii a ka ua naulu 1 ke kula, I loku'a e ka ua ke Kulaokahua, I na kikipani a ka ua awaawa, Pupu ka laau a ka ua Holio, Ua ma'u i ka wai a ka ua Kiowao, He wa olelo na ka ua Apuakea, Ua noho like laua me ka ua Kiaweula, Ua lohe i ka noe a ka ua Kanilehua, I na aka iki a ka ua koiawe i na pali, Pulu ole i ka ua noe ka maka

o a'u lehua, Ua pepe i ka ua Waahila ke oho o ka Awapuhi, Paa pono na opiwai a ka ua Eelekoa, E hooko mai oe e ka ua Puaneiea, Newa malie i ka ua puukoa ke oho o ke kuikui, Ma-u ka panepoo ua Makawiliwili, Ina koai hoowali a ka ua Makahekili, I ka lani no ka ua hanee ke pulu, E hoomaikai ana i ka ua Paupili, I hoa hui no Uwilakulani, No ke kama nona ia inoa, ke o ke hai la. Nui nā ua i helu 'ia mai. Li'ili'i na'e nā inoa 'āina, akā, ma ka helu 'ana i ka ua, he kuhi ia i ka 'āina o ia ua. A no laila, e nānā hou paha kākou i kekahi mau ua o ua mele nei, me ka ho'ākāka iki pū. Ma kekahi palapala 'āina, aia 'o Lē'ahi ma ke ahupua'a 'o Pālolo, a 'o ia kahi o ka ua Lllllehua e mele mau 'ia nei a hiki i kēia. He ua kilihune kēia me ka makani pū. Eia hou kekahi ua o Pālolo, 'o ka ua Puaneiea i helu 'ia ma hope ma ke mele. 'O ka ua Nāulu ka ua e ola ai ka 'āina malo'o. 'Ike 'ia nō kēia ua ma nā mokupuni a pau a ma nā 'āina wai, akā, he mea kaulana loa ia ma Kawaihae, Hawai'i, a ma ka mokupuni 'o Ni'ihau. He ua Nāulu ko Kaho'olawe, a pēlā pū ka 'āina 'o Kulaokahu'a, kahi e waiho nei ka pā 'o Kamaki i kapa 'ia no Adimarala Thomas nāna i ho'iho'i i ke ea o ke aupuni i ka makahiki 1843. He kuāua ke 'ano o ka ua Nāulu, a he kūha'o kekahi. 'O ka ua Hōli'o, ka ua Ki'owao, a me ka ua 'Āpuakea kekahi mau ua o Nu'uanu, O'ahu. He ua anu ka ua Hōli'o, a he ua nihi nō ho'i i Waolani. Ua helu 'ia mai ka ua Kanilehua, a aia ho'i ma kekahi mele ka ho'opili 'ia 'ana o ka ua Kanilehua me Lē'ahi, a no laila, he ua kēia o O'ahu nei. Kama'āina nō ho'i

kākou i ka ua Kanilehua o Hilo, 'eā, 'o ia ka mea kaulana loa. Ho'okahi inoa, 'elua a 'oi paha ua. 'O ke kumu o ka like o ka inoa, ma muli paha o ka like o ke 'ano o nā ua kekahi i kekahi. He mele kēia no Mr. Auld, a he makana ia na kākou. 'O ia 'ano 'ike ku'una no ka ua, he ho'oilina na nā kūpuna. A pēlā pū ke ea Hawai'i. Ua mau ke ea Hawai'i i ka 'ike ku'una. Ua mau ke ea Hawai'i i ka 'ōlelo kanaka. Ua mau ke ea Hawai'i i ka mālama 'āina. Ua mau ke ea o ka 'āina i ka pono. SUMMARY IN ENGLISH Hawaiian rains: A source of pride and independence July 31 comes and goes and some of us might not know what happened on this date in Hawaiian history. Around this time 170 years ago, the independence of the Hawaiian Kingdom was restored under Kauikeaouli after a provisional cession by Lord George Paulet. Lā Ho'iho'i Ea heeame a nahonal holiday that continues to be celebrated today. Like our lāhui holiday, Hawaiian rains sometimes go unnoticed. Being nearly 200 strong - plus others that we don't yet know the names of - rains are part of our landscape. Our kūpuna recognized the uniqueness of all the rains and gave them different names. Beyond the life-giving water that rains provide, they also represent many other things. Rains are a source of pride for one's homeland. An old stringfigure chant says, "'O Kohala 'āina ua ha'aheo i ka ua 'Āpa'apa'a" - Kohala, a land proud of its 'Āpa'apa'a rain. In fact, the district is sometimes referred to as Kohala ua 'Āpa'apa'a. The 'Āpa'apa'a is both a rain and wind that travels from the uplands to the sea. And it is a force to be reckoned with. It ean swamp a eanoe and cause serious harm.

Rains ean separate the kama'āina from the malihini. Despite being of the same island, Kamehameha's warriors were unahle to catch the fleeing warriors of Ka'ū who, under the cover of a smothering darkness created by the 'Awa rain, were able to escape safely across the gulches and uneven terrain of their land. Rains ean get political. A chant

for 'Emalani says, "Kuleana i Nu'uanu ka ua Hā'ao" - The Hā'ao rain has a right to be in Nu'uanu. Rains from across the pae 'āina are invoked in the same way to assert 'Emalani's kuleana to rule. And, of course, rains help to sustain life. A saying on Ni'ihau is, "Kau ke ao Nāulu, ola ka 'āina" - The Nāulu raincloud appears, the land lives. In fact, the main town of Pu'uwai was originally called Kauanāulu. Rains are part of the overall ea maintained by the 'āina. And so are we. The 'ōlelo we speak, the mo'olelo we tell, the culture we live, and the 'ohana we care for represent our active participation in and contribution to ea Hawai'i. Ua mau ke ea o ka 'āina i ka pono. ■ Ki.ele Gonz,aīez, is working with her mother, Leimomi. Akana, who has coHected nearly 200 Hawai.i.an rai.n names over the past decade. The eolleeii.on will be published as Hānau ka Ua: Hawaiian Rain Names, avai.lable in 2014 from Kamehameha Publishi.ng.

Follow us: lLJ/oha_ .hawaii | Fan us:B/officeofhawaiianaffairs | Watoh us: Youfffl^ /OHAHawaii

j 'ŌLELO PĀLUA ^ > TW0 LANGUAGE /

Hawaiians recognized the uniqueness of various rains and gave Ihem different names. - Courtesy: Myoung-ja Hwa