Hawaii Holomua, Volume III, Number 153, 3 February 1893 — HE PANE IA HOAHANAU O KA EKALESIA KATOLIKA ROMA. [ARTICLE]

HE PANE IA HOAHANAU O KA EKALESIA KATOLIKA ROMA.

Hoomama. Nolaila, akaka ae la ke kulana pololei o ekklesias i ku ai e like me ka’u i hoike ai; aole ia he olelo Helene hoakamai ia, huna iho, a hookui ia mai paha, e like me ka kuu makamaka i olelo mai ai. Hookahi mea i koe, oia o ka elua p, i komo ai ma kau Pappas, a hookahi hoi a’u ma Papai, oia ka helu nui o Papas, ka Pope, he Pope a Pope paha. Aia ma ka Buke i kapaia “A C»tholic Cictionasy,” aoao 607, no ka huaolelo Pope E loaa ana keia mau huaolelo: “The worcl (pappas or papas, originally a childish word for father, Lat. jxipn) was given at first as a title of respect to eeelesiasties generally.” Penei ka’u unuhiana: “O ka huaolelo (pappas or papas hoi, i kinohi he huaolelo na ke keiki liilii no makuakane, ma ka olelo Latina o pnpa) ua haawi ia keia i kinohi ma ke ano he inoa mahalo i na luna ekalesia a pau.” Ke ikeia nei ua apouo keia huke KatoIika Koma i ka hookahi p maloko o ka huaolelo Papas. 0 na mea nana i kakau i keia buke oia o William E. Addis, he kahuna Kalolika Roma, a me Thomas Arnold A. M., a ua aponoia keia buke e Eduardus S. Keogh. Henricus Eduardus me John Card. Mc Closkev, he jx>e Epikopo a poekoikoi o ka Ekalesia Kalolika Roma, a o keia inoa Pap.is a keia poe Kalolika naauao i apono ai ka’u i hahai pololei ai. O Papas ma ka helukahi, a o Papai ma ka helu nui, ma ka auikumu (nominative case). Ina he olelo Helene pololei ole o Papas no ka hookahi p, wale uo i komo mawaena o ka huaolelo, e like me kau e Mr Honolii. alaila. e ahewa ae oe i keia mau kahuna naauao o ko Ekalesia, no ko lakou apono ana he olelo Helene pololei o Papas e like me Pappas a hoolahaia ma kela buke a'u i kuhikuhi ae I». O keia ka pilikia o kou nele i na buke, e ka makamaka. He nui na kuhikuhi i koe e pili ana i keia mahele o kou kanalua, aka. ua law» paha keia, oiai, o keia mau ,

kuma Kalolika no ia au eao aku nei ia oe. I ka maopopo ana mamuli o ka'u mau mea i hoakaka ae nei be olelo Helene.pololei o Ekkleaia? a pela no hoi o Papai, a me kuu hooia ana he puiolei no o Pappa* Ekkle?ia e like me ka Mr. Honolii, nolaila. ke kauoha poloiei nei ka jvauku o ka mokuna 13 o Hoikeana, penei; “Maanei no ke akamai oka mea noonoo, e helu oia i Ka heluna o ua holoholona nei, no k a mea. oia no ka heluna oke kanaka. a o kona heluna eono haneri la me ke kaaaonokumamaono Ua maopopo o Pope he kanaka ia. aole ia he holoholona. aole ia he alop>eka. aofc hoi he i’a. Ua kauohaia ka mea akamai e noonoo a e helu i ka heluna o ka holoholona ma ka heluna oke kanaka; nolaiia. i kuu ike ana aole i pili na huahelu 666 iloko o Pappas Ekklesia, e like me kau e kuu hoa, waiho au la inoa, a imi aku iloko o Papai Ekklesias, a he mea oiaio. ua loaa ka heluna 666. Ae mai no ko oukou mau Epikopo he inoa pololei o Papaa no Pope. a imi au i kona pili i na Pope o ko oukou Ekalesia ma ka huaoielo Papai. loaa mai na huahelu 172, a olelo mai oe aole ia he olelo Helene pololei. Hooia mai uo kela Kauoha Hou Helene e waiho la ma ka waihona huke o ka Vatikana o ka P pe ma Roma, helu 12ChJ, he olelo Helene p>ololei oEkklesias, a loaa ia’u malaila na huahelu he 41>4, a i mai oe aole ia he olelo Heleue pololei? Oiai no nae he mau olelo Helene keia elua i aponoia e au mau Epikopo. Olelo na Enikopo, pololei no Papai, a olelo oe — aole. Pehea keia? Ko ka huaolelo Lateinos. Ua olelo mai ka makamaka, “O Lateinos wale no kai laweia mai a waiho aku ia Ekklesia, no keaha aole lawe mai ia Lateinos Ekklesia a hoonohonoho iho raa ka helu Helene, e like me ka hoonohonoho ana ia Ekaleaia Pope?'’ Ke hoohalahala nei keia ninau uo ko'u huipu ole ana ia Esklesias a Ekklesia paha me Lateinos. E nana kakou i keia hoohalahala. Aole i pau.