Ka Hoku o ka Pakipika, Volume I, Number 9, 21 November 1861 — He Olelo papa. [ARTICLE]

He Olelo papa.

E pono paha ia oe c kokua pU ma keib wa» hi manao, a nnu ia e kaikai hele aku imua o ka lehulehu o ko kaua Inliui. E na makamaka a me kr. poe me» uo oukou ka'u oleoii w>t ha liiinei o ttfc moku okoholu, o poho otikou, e like rric ko'u mau da!a i poho i na kanaka holoku.hiki no ka mea, he poe akamai i ka olelo malimali a ,rae ka HoopunipUiii, penei lakou e hana'i ma ka malimali a mē ka hoopunipuui, t nu o lohe kekhhi kanaka holokahiki, 0 (hea ka mea dala f e helē kakou e aie i dala ha kakou. Eia ka lakou olelo i ka mea dala a lakou i lohe ai, i hele mai nei niakou i mau dala na makou ia .a ohi ae ke kati d: makou r alaU&; loaa mai ke dala o ka ailii a makou, alaila/ niakou ia oe i ko kuupaa hta me kahi puka ptl o ko dala, ninau aku la oe, owai ko oukou moku? hai maiia lakou la me ka hoopunipuoi, o OnWard, a o Uibernia, ua lohe muA ofe he mau moku komo i ka ,aila, 0 haawi aku la tio ia i ke dala, noho oēa a pau na la hoomaiu ewalu, a hiki i ka m&hawa e ohi ai ke kftii, ilio aku la oē a ka hale kepa 0 na iuin», aole e ike iki kou maka ia IAkoU/ Aole no ia ihiiu moku. / Lohe hou ae la oe he moku aila ole ko ua poe ngi, alaila, mah&o ae laoe i kou poho, ina ka hoopunipuni 0 na holokahiki. A ina hoi o ka poe o ka moku komo kai kii mai i ke dala ia oe, aole nae ia oe wale no e kii ai, i keta mea keia mea dala. A oi he mamua 0 ha dala hook&hi. haneri 0 kaaieana. 4 £ia ko kumh o ka nui loa aha 0 ha dāl(i i piu ia ift, aole hai aku ko kanaka holokahiki ia oe, uft <tie ia ihea aku ia mea aku, a i ka la 0 oh( ai ke kaH, ilāila oe e ike ai i ka nhi o nA dala i pau aku a kela theft keii mea 1 ke kanaka hookahi; a pela kela kanika ho* lokahiki keia kahaka holokahiki p&kahi. 0 he dalt loai| >4t« ailā, ua eihi māi mit&lo 6 na dala i jMU m ia, o ke poho ihq la ao ia 0 ko oukou 4alft ponoi. Eia hoi, o na kanaka e makemake ana e kepa a hok» i kii noku okohola, eia ko lhkou t iohe lhkou o Hale ka mea dala. I aka la kb holokahiki i launa ia Hale, e hele kakou e *ie delh na kakou ia Hale, owau I hoi k«i ia Hale, «a'u ia e olelo aku apo | po ohia oht ke dala, ua pOa na inoa. A loaa ; mai ke dala ia oiua, h&awi bon mai olua oa'u i kekahi mau dala, I holo ia meft ia lakou. 0 | ka hēie |o ia me ka mik*u ok, a hooko e li- ! ke me na ol#lf> tnaluhft, m»i ke dala, pau | ka hele «n» ilAila, hel@ hou aku anft he mea {dala hou « hoopuaipuni fti, * nui ka aie j aole 0 kana o k& «piki 0 na holokahiki, j imi loaa pah& taA ka hoopunipani, he oai na I ano like o ka lakon olelo hooptn£pturi e hana ii, i mea e loaa mai ai ke maoawa aole oe e ike ia lakoh, pee lakou a naloWale oe, kepa lakou i pau k6&la ia lakoU, ka mea Toaa ia oe, o ka hoka, pek i nalowale iho hei ka'a mau dala i keia mau k iho ftcle ©weu wale pai« ko oakoa mea e lo&e aole ko*u he lohe» he ike potio ko% I ka'a pmi <fela mailokonlmoko'n poU, a, sb)e I ift m&L E wiki oe, 1

! Hok» ok* Pakipika, o iiW e msū mi ds!fi * ko mftluuQ»ka. E gk>ha atta»«L X D. Kapv*A»A. Hohk4ql« N*or-19, 1861.

W* » kem mmn ta iho oe». «ole I ku fi»i kekahi o»ok«t »0 Kaiipoela mi m« «« Xohoo, t>ni«tl«, he wahi pilikia ke mipepa i ket« pttl« no k« hiki »le ke wniho tke i ke* kehi MkHoi 00 n« aiai e mil, He «eo nu! ka Nuhoo i hiki hope mai nei, «ole n«e i Mie »akott no ka hoouka kaue noi, aka, ua lilo ke kulanakauhale o Letiftg> lon m* Miioun o kt poe kipi. M« Keeeluke, ua nei loa k« hoo<ik«ika o tta kamaeia» e hoopio t a« kipi malaiia* a ua m«aaoia e ko io aoa «10 ko lakou mea e hooihiike nti> lle mau hoouka kaua liilii malaile, a ua lanaktla mau e« koe o ka et*ao Akau, hook«hw«)e no «uhea an« 0 ka poe aupuni. Ke hoo. hha eku oei 0 Gett. Pren»fMtt, e lilo ana no ka «aiwai e me tt« nika hooluhi o k« poe kipi i ke aupuni, e e hookuu ««le ia na nika, aole e hooluhi hou ia me ko lakou makemake ola. Ua holo «ku nei kekahi «umoku maouwa, mki Nu loka aku, me na koa he 10,000, aole nae i loheia kahi a lakou e holo an«. (Ja hoopio i« mamti« ke kaikuono o Pemiieo, oi« hoi kela kaua ana ma ke kowa o Haileraa» « ua manaoia e holo en« no kei« aumoku ma ke kulanakauhale o Cbnrleaton, kahi 0 ka houki kiiui mue iiuko o keia hookahuli ena tna Amerikahui; a ke hoomnkaukau ia nei keknhi aumoku hou aku, tce na koe h« 90,000; aoie oae e loheio kii lakou mea e han6 ei. Oka hana tniru no keia 0 ke aupuni e noho eei, aole i hoolaha ia ua mia e bana ia ana, o hoolalelalo auanei ka ett«mt e pale ai ia lakou ke hooukaia mai. I Ua maknukau loa ka poe koa o Oen. Makalelena i keia {«naaawa, lakou i nā 1010 maikai a me ka ai kupono no na koa, a ua akainai loa i ka poikau) e nolaila, ua mnnaoia, aole e auhee hpu ana lakou e like me ke «uhee ana tna Manaaae. Ua innkaukau loa no hoi *na koa o ka aoao kipi, a ina e hoouka hou, e Ikaika loa ke kaua ana, no ka mea, ua like loa no ka wiwo ole o na «o«o elua. Aka, uft oleloia e kekahi poe akamai, i ke kuua, ft ana Āa kipi tnahope ( no ka hoōunn ana 0 k« aupuni, 1 na koa ma na au* moku.