Ka Hoku o ka Pakipika, Volume I, Number 52, 18 September 1862 — He Mooolelo no Keamalu. [ARTICLE]

He Mooolelo no Keamalu.

HELU 15.

A uo ka*f&tt mddti o feo KēAUiaiii īiho, ia ihāAāWā, ia ia 1 kahi a hdiii kē lili rnfikdu ī kahaka, diut)iU txik ihd lā iilk lii fieij pāue ae la ia Pukoula, e eia'e ke keikī ā kauS, ke aku ia tia o Pukohia, iu§ ka i &feti, aoiē au e kaia I ike āt, Sfeie Uke &U 8 ! kku a Vili iae ia iā, o iidbi aiiahW oe i ka h§i<ihft kāhakā, tiHalele oe'i keikī. '% ta &/kamaiiio fieī 4 aohe feapfei o Keainaiu/fc4iitiu au ia 6 l*ukdtiia i fek fittu ekau aUa, akU k keitt ib Kēuhiaiu/ a iialo kona *r&M hliahiia, a feīi aku ia hbi keia i ke kēiki a hii ae ift, ia ia īiei ē hii aiia i kelki } uui id& fte ia ka blibli~o' ke keīki i koua wahi liiakiiukauei the tiiāfeā hoiiiol A hiamoe ihō ik tta fefeifei iiei, liomnoe aku iā no, a kamaiiio iho 14 o i£eaftiāiti i ka iuooielo o kona hele āik me kāhā kāiiē, k& iiiēā hui i kamailio irtuft iii āē hei ē k&kōU} i. uo koha ui&īAāhā, ty>i ! kekati!;\ pāu.aē iikaua kamailo aua, īie uWē wafe k& Pukouia haui, Ut) kēia ktttnttiiio k fedua k&ikuUliiiie, nb koUa hdh&i Uiia inai! na aho ā pau o koua lieiē ana. A pau ae k ia, feoi afeu ia kalil kaikuiianē ē hoi iiuna, pane āku ift hoi o iteamaiu, aiia kaua e pii, ē iiohō iki ihd hoi kaua a liuiiu, hoīo ae lā ia uiāiiio Koho iaua iiei ēkoiu ta, i feē kākaiiiaka uui ofā ia, kii āku )ā o'Pukouiā t kē koko a Aiakāiii, a o feo iākou aiāuui ia ē pii ai, a ioaā tuai iā Uā kokō hei, ikē aku lā ō Keamaiu, uiuau āku lā'ia, he theā āhā ia nu? hai Uiai la kēiā o kd kāUā ālāhui hoi pāha keiā ē pii ai iiunā, iā inanaWā, kahiko aku la ua wahi kuapuu uei iā Keauiaiu a iuaikai, a keuā āfeu iā ieia iā Keāuiāiu ē hete ā kouio ilokō o kfe koko, heiē aku lā ho hoi o Keamaiu a kohiō āku laj ō lāiiā iiei āku tiō hoi Uiāhōpē, Wāhā 4e iā ho kēiā i kē keiki, &ia hoi kā mēā kupāuāha, mai ka hauāiī auā o kā iJapāiiuēteeUe keiki, a hiki la ia, āoiē oiā s hii, aole iiō tioi i Wāhā, Uo kā fnēa, ua ōieio pāā ōiā, āia konā hii i kā Ha()āu uieuiēuē kēiki, ā hii trma ōia i ka Keāmaiu. A iiiakaukau kō lauā uelliōi i ka lāui, heie āku ta iauā Uēi ā koUiO iiōkō ō kē kōkō, lā* tau āēta ō Pukouiā i ka allhi o Uā koko nei, he ithō āUā iho uo ha ka maka o Keāmatu, i uaiiā aē auanei ka hauā aolē ō Paiiuii, heaiua e-kāaa e ikē āaā, & me ua hale ēōub, oia uo hoi ka hiki āua o lāUā nei iiuua, ā haiāWai ine Hap&itneuieuē ffiā. tā takōU iiēi i hiki āi iluiia, hēlē āku la ta* kou uei a hiki i kā hāte ( ē uoho āhā ho ō fla? paimemeuē uiē kanā keiki, āka, i kouā ike āiiā tfiai tiō iā lakoU nēi, hē meā ē kā uui o kona ātohā } kō Kēamalu heie aku iā uo hoi ia a hohiaku tā, a hookiekie āe ta laua i ko tauā mau teo ā uWe ihō iā, me ke kānikau nui ioa, me ka h#e anā \ kē atoha i ka taua kāue, ke kokookolu o ka noho ana o keia aina waonāhple o PāHiiH* i hoolāukānaka i kā leo o k«i hiā&u. A £au &ē tā ko tāua kumakeha aua, hookufl ia aktl ia hft kēiki, ā Uā koto tike ho ua keiki, »o ka mēāj ua oīēlo mua i» tuā ko kakou mau Helu i hātā āē aei, hookahi ti(> o )aua mannw* i hānāu Māko iākou hāna ahāi Uā mau keikf iiei t Wmea e wate ho a «ā keiki hiaikai, t> Aiwohikupuā tfate no ke āho o uā mau keikī aei, a, he lik« wāle tio na hetehetēttāi o kekiAo, ā mē ke kulāiia o ha wahi e ae, o ka ihu ? a me hā maka, afcā ? ma kā ili o KeākuU/iii keu loā ājk^f'O'ii taatai* tl, m Itk inea, «Aoleio iā, & iiki' kā ulā o kon» iti, me ka uapoo ahā aku 6 kā tā i ke .ahialiL 4 ? tTa nm nāla o fcb takou uoh6 otuotu ana, ākāi lā manawa nāe a iakou e noho aua, he me*fe WāiēWkā nui o ko Keāmalu ātoha i ke kāue ā lāua, me ka muni wale i wahi e nelo aJ, aka, aohe nao he nalo iki, nolaila, | maoli akU la oiā i kōnāmāhāo »mua I ° H*J»lmetncue } ā paae mai iāoiā, " Ae, he

ioaa no ke kane a kaaa, ke makau -Ae ia Makalii.* Kinau poho aku ia o Ke i! ia!b, -? Healia ia na aea e pono ai ia'u ke hek> aku imua o Makalii 1 Wahi hoi a Hapaime heue/: Ē hele no oe, e iike me ka ? n e oieio akt &i f i > loaa ai ke aianui ou e kii ai i ke kane a k&-1 ua, rae kona hahai aku no hoi i na ano a paa^ 0 ka hele ahaimua o Makaīii. \ A penei nae oe e hele ai:—l heie ananei j oe, a hiki i kahi o na keiki eiua e hula ara..4 hiai noho oē a kti iīaiīa, no koh ike aua aku l 1 ko īaua īea i ka hula, a hoohihi aku kdv; 1 mauao no ko laua kauaka inaikai. ,Ae akh | la no keta. A ia oe haē e hiki ai ilaila, a ke aīanui auahei e inoe ana i uka, o koti | alanui ka hoi ia e pii ai; a hiki aku auanei | i kahi e ku ana o hā halaii nu|, ma keīa aoao a ina keia aoao o ke aiauui; a oia inau ha- 4 īaii ia ea, ha piha ioa i kanāka, ā o ka lakoti hāha o ke kilu; a ike mai ahahei iakou ia (iē, ; a kahea mai e.hele aku oe e kitu, inai heiē faku oē; a otkē0 t kē aiahui nō auahei e inoe ana t hka, hiaiaiik ho oē ē pii ai, a loaa aku ia oe kd pēeihā ē moē aha { ke āiaiihi, a ike mai au&hei kēia ia oe, iapuu mai keia a kolo rnai. iinha hii, a kani ihāi ka hauka o ka Waha, mai htiho bē ā hiakhU, o ioaa oie ahahei ia oe ke āiāliui'l āku ho oē niaiuha, nana auauei fā hēi ehihāii ihai, 'Kawai ke kupua o ue? fiai ākil bē, hāU hō; Mea hiai ahahei kela, Ka'ii iiāWāi ? Hāi ākii nā oe, hau no na j iiāpaihiēmeuē. A iohe mai ahanei kela iā fhad huā btēlb āh iā ēā, hWe ihai kēia ia bē, ā hihāh Wāi i kāU hhākāi, ālaiiā, hāi āku no 6ē, fe pii āha bē iā Mākaiii i aianui no niaha ē kii āi i ke kane ā inaiiā. Jl haiā hiāi āiiāhēi jā, j6ii aku no oe ā liā-, lāWāi ihē īiā liiāhihē, i koii ikie aha aku aULāhei hē kāhāka, a keikhke akli oe, luu laiia |la iiāio, pau koli ike ahā āku he kanaka, a ēā thāi aiiāhēi !āUā hē ināU kilio hioo, p i hā* iia ihai āuāhei iāiia f 'uā ihea hooweiiwēii iiniia dti, ē hēlē hiāi āfift iia hiielo a pii iluha OUj hiāo a hiāāhei o koh kiho, mai holio oe ā 'iiiākaU. Sē āē Waiē no ka iā hēi; Ae, pli hb oē, ā iōāā ākh ia oē'kē kāhakā iiui e Uiā* hi āi āhāj o kā iā ko īuhā oiā ta ko iaio, b Makāiii ka hoi ia j d ikē 'hīāi āiiānēi kela iā t»e, 'iiāhāo tio kēla lihiā hānao iio keia lima, kii ka, b kā lēpo iluha, ā liio hoi kahi uha f hāo ai i ; a iiio i mau paīi tjui, kē koaē. A ō ka pohaku, a mē ka lepo'ē lēlē ināi āhā iā iihUā bti, hoāi noho oe a rna j kau, kuhihi akh hb bē a kupbhb ma ke kuā o iiā kahakā ia, o koh wahi Wāīē hb ia e pakēiē āi. : " * " " %■ ? ; A pāh aUahēi īā, nahā hiai ho kela o kou kti āku no, ia muuawa, iaiau keia i ka oo a| paa i kā iimā, a o ke aleio āuahei o uā kfeJ iiakā lā, iiēfho hiai i Walio, iieie mai ke āieio ā wili iā bē ā paā, a kau oe i ka ha, a b ka maka hdi o tā 00, ē heie mai aha.i ia a kbkoke i ko mau maka, mai hoho no oē; a hiakaU, % A pāli āuāhēi kāiia ihau mea hoowakaukaii, hiiiāh mai keia i ke kumu o kou pii aua aku, hai aku ho oe, i āiahui ho kaua e kii ai i kē k&hē a kaua, a hāhā ka hoi ia e haawi māi, ioaa kē alanui» He ae Waie ho ka iieamāiu, A pau ae la ka Mapaimemehē kuhikuhi ana ia iKēamaiu, ho ha mea a pau e haiawai* āha hiē ia mā kē alanui ana o hele aku ai, e iikē ihē ko kākou ike, hia na mea i hoikē ia ae ia hiāluha, , la māhāwa, kahiko iho la o Keamaiu ia ia iho a maikai, o ka pii aku la ho ia, a hik( i kahi & hā keiki ē hula aha, aohe ho keia i kāhlua iho, helē ioa aku iā ho keiā, a hoded āha i Ua mau haiau nui nei, i nana aku ka iiāuā, 6 pihā hiai aha o ioko i na kahaka, pa e iuai la ka tiēa ia ia nei, aole hae oianei aui aku, kaha aku ta no keia pii, a ioaa aku ia ka peelua, a haīa mai ia ia, hooea aku la keia i kahi o hā iuahiiiē moo, a hala mai no hoi lāua, hooēa aha keia io Makalii lu, ia ikeana hiai ho ia ia nei, lelē liilii kalehu o kapu&ln, hētu hā manea ilaio, kuhahihi mai la o Kea* māiu, haiia mai la nb hoi o Makaiii e like me ha mea i hahai mua ia mai ia ia nei, , A ho ko ia hei makna 010, niiiau mai la kb« la, hawai ke kupua ooe ? Hai akn keia, hau no. Nihau hou mai kela, na'a īmwai? Na'U ho ha ilapaimehieue* A iohe o Makāiii i kēiā, uwe iho ta oia, a pau kana UWe āhft, ninah ākli la oia, Hēaha ka huakai ā ktid hāku b ka hikl ana mai ī £■?!&' Hai aku la no hoi keia, t pli mai 411 i āiahoi no maua e kii ai i ke kane a I māi la o Mākaiii, kai itd pāha he āotē Rb'i ala kii aku lā no ia t ke anaeiiae, i alanui nb taua hei, ho o Wa pali )i kahi i kau ai, ahoi mai la, haawi m»i la tiO ta Keamaiu, hookbmo iho ia no ilōko © ka polt, ktt mai la no keia hoi. Eia hoi ka me«Tkiij*a?*kba t iloko o kei® hsna weliweii a o Keamalu, he hOOkolohe okoa Rt», JSo ka mea. ua iit€&o ia o Keamalu nb hoomakauka*} Wle mai no, me na oielo febohuahuatau. > r t fr 'fi # * • ' " Ia Keamaiu i biki*oi i ka hale, aole kuu tho ka nae. hlnāe ntai ia no o WeUe, TTa loao kau mea i iil %\ lāēi? A& aku la fc<| o » - lā manawa, ka lstobaiakaukau koka la »' v * - ' ? '.ii

13» fa o ko lakou iieie, kahiko lakoa uei a rrtaikai. waha ae k no o Phkoula i ka Keā:asla keiki ma ke kna. a o ka laha keiki boi 4 6it ho rna ke aio, a o Keaeualu ma hoi, aohe i iaua vraf;i ukana. Kan ibo lakou hei ilufafc o ke anuenue. o ka heie akh la no i% ā r:iki i kahi e poloīi ai na keiki, noho iakou aei hanai. a maona ria keiki. ku aku ia no jele* pela waie no ka iakou nei haha aha, a Māii pono lakou nēi iiuna o Kanai; ia niahahui a! >ba iho !a lakou nei, a pau ko laliui aloha ana, hoi āku la no o Hapailaaineue ma me ka iaaa keiki, ā koe ibo no o Eēilnalu me kana keikL ; I ! I» laua la no a hele aku īa, kuU iho aha o i ke anhenue, iluna no kekahi Sck a ilalo hoi kekahi ko īaua nēi kau rwi*j la no ia, he manawa oie, heie aha laua jM iialo • i Wailua, he aneane akh ja nae i .}:© ahinhi ioa ana. Iho mai laua neii ke ku!a « uilua, ike iho la keia i ka Ulu o kā Akako, liailmi mai ia keia, a o ke kohU, ka pUipili keia i na maka oia nei a paa, heie a haukae, a he kohu lUahihē ioa koha | il*o i ka hanā akh; o ke kumu hoi o keia hae lioanoē ana oia i Wahi nona ē j ia aii ji ; v Waha ae la iio keia i ke keiki, o kā iho iUiiia iiu ia, a poeleeie loa iho ia, heoea |āiife iaua nei i .lei haie hui, hā helē ā pihā o f īoko i uti kanaka, kiei ana keia ma ka phka, liku niai la uo o ioko, He wahine hoi ! kēiā mawuiio. A o kekahi poe hoi, aioha inai | Ia no ia ia iiei, a aīoha akh la tto hoi kēia. . ia mai ia keiā. Māi heā mai tiēi Oē? hoi a Keamaīh, 00 ioihi mai t 'NiUāii hou lakou ta, A hēaha ka meā o koU ilēle loa āAia ā hiki i ānei t I hoti aku la ho /kein, I ihii mai nei hoi au he wahi puaa na kt\ti Wahi moepunā hei lā, oi hokē Wāle ihāi iipi i ka huii, aohe ha hoi ft loaa iki; a o ka gdēieete hoi, kipa mai nēī ftiāaftei\ . Maopopo ae iā ia lakou la kē khmu o ko ia iiei iieie aiiā akfy kāhea iā mai la kēitt e komo aku itoko, komo ākh ia iid hoi kēia, a hoopepe ā maiihīhi iho lā ho keia, a ikē ia mai la keia he ano luahine, aka, he opīopīo »ae ka leo, a no keia ihoino toa o Keamaiu i iMMm o ka hē aho iuāhiiiē īoa kii iaana āhft ftku, ileiīHei!k6rfīC».īkō 1 3e& hōowahawaha iloko o ka poe o lōkō O kā haie ia ia nei, lioopailua ia mai ta keia, : tfā maopopo no ia Kēamaiu kb lakoh ,;fflāhao iioowahawaha, a liiki i kā Wa ē itah ai e moe, naiiā aku la keia, iawe ia ae ia wahi moena maikai o kekahi kalā, a koe ihq la kalii moeha lepo loā, o ko laua nei wa* tnoena ilio ta ia o ka inoe aha, aka, olelo akh ta,.kēia i ka poe Uona ka hāte< e paku mai ā paa ko laua Wahi, ae mai la iio hoi kā poe ka liale e pākh mai ā paa kāia, ae po iakoh, pakuia a paa, kaknti kēia a inoe hiea a pau o toko o kā hāie, ia manawa keia i kahea ae ai ia Kaupiiailnoana, e īawe mai t na kahiko a pau o Paīiuli, amē iiamea āla a pati o ka natiete, a e lawe mai hb hoi i ha mauu iawelawe, a me ha auhēhue ē pio aha ina ko laua nei Wahi e moē ai, ā o ka manu mii hoi o KaupuikāukaopāiiuH, e kau ho ta maluha o ko laiia nei wahi e hioe ai, e like me kaha hana mau i 'Paliulh Akoakoa mai ta na inea a pau ē pono ai koua ano alii, me ko ke keiki, aiāila, kakali aku, ta keiā, o ka hiamoē loa iho o ka poe o toko o ka haie, a ināopopo ia ia nei ko lakou hiamoe loa aha, iuiki ae ta keia i ke keiki, a uwe āē ta ke keiki tio ka ēha, la manawa, oii aka aua keia i ka ihoa oke j keiki, a lakou i haku ai i ka wa i Pāiiuli, oia | ho hoi kela mau metē i ike ia e kakou ma na Elelu iniia, . Eia hoi keia, o na mēlea Aiwohikupua i hāku ai me na wahine, ua p&a ia i ua alii, a me na makaaiuana o Kauai, H ka iukou mea hana mah iho ia ia, a ua paa&aau loa ia iakou. ; > Eia hoi, i ko Kēamalu wa i oli ai, hikilele ka poe o loko o ka hale i ka iahēi Olio ke aumoē, a i ko lakou ala aua ae, he u wale no ka lakou i ke ata, a me ka m&halono ka lea maoli o keia iuahine i ke oli, me he leo la no kamalii, A i ko lakou lohe f»na i na meie a Keamalii e oli nei, oia no hoi na mejē a lakou i hoopaa ai no ke kēiki puhi a Hi* naopuhaiakou e hoopunini nei i ke a)ii o Kauai, no ko lakou kuhihewa ho hoi kekāhi o : Keamalu no la hoi U, uoUiia tio hoi ko U' Jkott mea i hana ino ai i ua iuahine nei, me ko iakou oleio mai, He luahine lēa ka hoi oe i ke oti, aohe OU l.ua ma. ke alo nlil xiei ( A iiia hoi me oe ko Kēamilu le* i kfc Jes it> no hoi; tu like loa kou leo f me ku nii matiu o Pihauakalaui, aku, eia hoi ka hewa, o ka inoa au e hana mai la la ea, o ka iooa ia o ke keiki a ke alia, a ina e iohe aka ana na *tii, o kou make no ia a me ko wahi mOopu* na. Aloha ino olua, Aohe nae he wahi tnes 3 aku o Keamaiu i ka lakou oieio 'mzh b:ia no kela kokoke i ke ao aua, h§!o aku, i» kēkahi lianaka o loko o Ua hale aku ia i na atii. ā mahope iho, a rne kahi kahu ona, ka mua ai o Keam&iu i Paliuli, aka. ana nae <j Aiwohikupua, a<jh»> w hoomaopopo

la iobe, e like no me kooa aao mioh» ole, ma na Eeln moa a kakoa i ike al Aka, ika lohe ana hol a kahi kahii, haliawale aka la no ka Keaoaaiu aioha ia ia 7 a o ka lana ae ia no ia o kona maoao e pii e īke ia mea, aka, ia ia aae i oiii ae ai t ka va kakahiakii nni, mai loko ae o kona hale, a huil akn la koua alo i nka f roe ka nana i kp hale a Keaniain e hoho ana, a ia ia ho e hoo inau aiia ika naoa &oa, aia hoi t ike aku ia ōia ina hooailona a pau o Keamain, e kau ana io ia mainna b kS haie, alaiia, hoomao jK)po lōa ae la keia, roe ka oielo iīio, aoie no kela he wahiue e, o Keamaiu nō kela. He kaualua no hoi kona no Hināopnhaiakoay aole no ia i manao t o Keamaiu ia, hehoohua hoi keia ike aha akii ana i ko Keamalii mau hooaiiona, ko ia uei ku ae la no ia* a hele aku.la ..e wawahi i ke kapn palama o Hinaopahaiakoa, a ike aku ia no ia Aiwohikupua e paa ana īka waīiihe, no ka nahunahii e hahaii i na keiki akua, āka, aohe nae he wahi mea a hemo iki. Kaiieā akū ia no keia 1 ke āīii, mēka i(J Aku, Ē ke kiii 1 e 'oluolu oe, e aē tnai i ko'u hiāhao, e like me koū iiooU.be i ka J ti oieio i ka Wa mainua, i ka ira hoi aole i kati Wāhine, peia nooe e fte inai ai ia'u i keia inahaWa, e pii iiui kaiia i ka hale wahine i hai ia inai nei ia kauii, 110 ka fhea. aole m j iiōi kela he tirahine e, o Keamaiii iio kēla# ho ka inea, iia ike akii hei au 1 kona maū hooaiioha, oia boi na men a pati a kāna i ike ai i ko kakoii wa e hoho ana i l*alitiii. fiooie mai ta kē aiii me kā oielo īnai, Aoie aii e pii, ooeno kē piL Ke kii ae ia no ia 0 titt Wahi kaīui hei, a pii aku lā, ia ia lioi 1 hiki ai ina ka hale a Keamalii e iioha āiin, iiii heie iia kiiia hei/a hie ka haie hoi a piha i ha kaiiaka, a i ko ia nei hiki aiiā aku, kaawaiē ae ia kahaka i wahi iio ia hei e heie aktt ai, ho ka mea, ua ike ia mai la keia he kāhU pohoi no kē alii, me ko lakoU hianao iiāē, e kii aku ana e niake/i tia Wahi lUāhihē hai, aka, i ko ia nei heiē atia a kiei i ka ka, aia hoi/Uā huii pono inai ia ko Keamahl aid i waho, a ikē ihai la ia ia tiel, haioiloi e ha waimakā, a iio ka iiiii loa o kolaua aloha, āolē ē hiki kē hooki i ke kahē āua o ko laua iiiail waimaka; a ike aku la ha hiea a patf i kē>kaiie <i kd (ātta 1a 'Waihi|ika, hae-iiao iho ia ko iakoti nnināo/ hie lia oielo fho, E ola ho ka paha auahēi ua frahi luahihē nei ? tniki ae lft o Keaihaiu i ke kēiki, a UWē āē lā, ē oīi aē aiiā kēia ī ke hielē fhtiS, a hiaha liio la, oli hiai hoi kahi kahu mawaho, aiaia no hoi, hoio ia mele. Peia waīe ho ka īaua liāna ana, a pau iia meie i loaa i ua wahi kahu nē», e like ho hoi the ka Aiwohi i kupua Wahi i paa y a iakou i hana pu ai hoi i l'aliuii. A pati aē ia ka laua oli pu ana hia iiā hieie i loaā i kaiii kahu, alāila, oii aku lk t» Kēahiaiu wale ho, he ihau inelē hou flb ha keiki, a thē koha hiaia aha i ke aioha i kē kahē, ihē ha hiakha, Ēia ha niēle hou ho ha kei-> ki/ na Aiwohikupua nae na hha kumu o keia hielē, a peiiei ho ia. - Kau ka iia i kē ahiahi/ He kuko, he lia, e inanno ana, o £) inanao ana i ke kai huii i ka mauna, He aioha np ka iani, Ka la puka tnai i kookooiau, oka iahna iēo ia, a hoi ae au, [mai, hoi e ka iia, a ka maka o kk optm noho 1 ka opua lani, eku ana i ka nuu lani, 1 ka paieua huii o na moku ia e aia, Ē aia e kā iārii, e ka milimiii laha ole, K kuu katna alii o iuua—ia/ē ala, hopu ka iitna t ka iaau f Ulahau ia aku 1 ka maka o ka uwila, r Ko kupuna ia la e o tnai 4 A pau ka Kēamalu oii aua i keia mele, hooki iho la oia, tne koiia manao hoi, e iauna ka/naliio ihe kahi kahu alli o laua.