Ka Hoku o ka Pakipika, Volume II, Number 5, 13 November 1862 — Nuhou o na aina e. [ARTICLE+ILLUSTRATION]

Nuhou o na aina e.

Ma b bil) «ii ō ka rt»nktt eke lela o Yo*kze. Kajpet>a T*ytor, he 18 la inai Kapt> lakiko mai. tJa loāa mai na mei hou oke kaoa i htkt i ka }a 10 o Octt i « na mea hoo o £t*ropa o kā la 6 otā malama no.

Aole no hfe H>āk {pono loā it kakois ka lohe 00 na kāua o loko o keiā mau mahina 1 hala «e nei māwaeßa o ki Akan me ki Hemā. He kaua nui dti Renetske. Ua olelo ka Akāiī oi māke Ikā (fēmi. īloko n»ē na mfilil{ii 1 hali ie bei kē hootoiopopo kikno he maō kāua pāhēiē tā Hii»ā t heomakaukau ia e ka Hema» i meā e lil>» ii ka mokn āina Merelana i ke kipi; o na kaua tldko oia manawa, ua kaua ia no e ha aoio elua me ke akamai, i tne ka nooooo nttt uo ka pono o kekahi a tee kekahi. Oki Akau hae ka m«-a i pomaīkai ntā keii thati kaua āna no ke ko nhf ana o na kanā i kā e mahao ē feaa ia lakou kā pono hui maiaila, Aole ho nae i poino !oa kā aoao Hetnā thā keiā mea, ua emi hope mai no me ka māikāi; ā ke hoo* niaka hou net no e emi pāhā nia kēkahi aoao t uia W Mā B Māopopo auānei i kā poē i pāu t hākilo i hā tttēā hou o keia kaua, kā ikāikā ā mē kā paakiki 0 kē kulanakauhale o VVaHrtētohā kē kii iā'ku ē ke kāua ma ke ālo ākUi tla ike no pahā ka Hema ia meā, holāiiā* hookāhi frālē hb ā lakou huoa i keiā mahawa 0 kē kāUā pāhele ma kela toahi keia *ahi k ē kāat puni aha in Waainelona. Akā, fbā kā nāhā okā poē ikamai i kē ano hakilu kāua, hē wahi ano ole o Wasmetona mā kā pohō mab|i 0 kāhi e hookMiiu ai ā ē malama i mēā e pale āku at tke kāua ma ke kua māi oia wahi> Uā pbtto waie no ia wahi no kā houiuulu ā hie kā waiho anā i hā iākou kāUā iku i kā fthēttii mā ke ālo mai/aka, i kēiā manāWē Uā hāhā iā ē nā papu a puni t i ua piikiki ke kii iā*ku ma na waMā pāu,

M«tokd no nae d ha mea hbu i loaa mai ia kakou, aole i kaua aui ttiamua ae b \V&āitte* ton«i, Aia no kia. ma kie h)o āku» ke hele kiipikihi Itt A&e ma kā iew&o nkau ilokō 0 Peneßi«lßVioift, H rtift KenfetUkfe t a malaila no hoi hekahi mau kaua hUi ī akal<ē ole ai ka pono o keknhi me kekhlu. Ama keia mea e hoomaopopo la Jlo h& mea i ma» hele pono ia mni mai ka uupepa Jitta CaUō Ik& li >8 o Ott> BHW) kktrl AHi i'fe»te © P*HĒi*bAvmUt lTa huU k« kotub kauanuii t> tift kipl Ud» ko o PetteseUviniii o kekahi o tia kfc\irftat* hilo na Stuart. Ika mnlama o lune i hnla 1 ka w* i hooauheē ia mai o Makalekna m&i \ ka aina puuli» ua holo kaai puhi nō oi« i na koa o MakalelonA, pela no ma kona komo «na ilok«rvMe.Hilaha. part Ua komo oia maluko o Nbei«lit¥iAia t ma Hattakoka, Hemāu kt)« nd kd kakoU malaila, aKa t ftote bō he hui e hoopaa aku bi i kohfe kotiw ftha v mailaila aku oia ahtki t buga v mailnila aku h hiki.i Chtmbfeflibugav 1 keia wahi,ua hoolako iho oiA ia ia iho i na lako kaua kupono nona iho» ma ka Ho» tole» • me mi mea e ae •» t mamun n kaiii haab!e atīfat keia wahi t ua hana itto oia i aa uwapo al«fcaka k na kaa ahi» me na aUnui thi ma Kumahalaha, a tfte na waiwal o ke aupuni he nui malaila.

Mai Chambersbttga «ku, oa h«īo loa aku a hiki i a ma ia wahi huli koke Mer«lana. O ko(ia ma»ao nui e komo »lokrt o Fredtrtek, & Haoa ino i tia waU w6i v o ke aupum i hoakoakoa ia malaila, aka ( mimua o kona hiki ifta aku» ua hoomakau» kau e iho ta wahi mamua, a ua hoohuli iho *wet£tueia i na kaua Ho ena ma ka hikina o hele aku ai k Maīlaila aku tio oia a hlki i Kut»ftkfct6t Jt iUila hana inO oia i na aianui hao^naka« ahi • holoaoai Baletēm«»a a me Ohio. Mailiil» aku ota ma ke alanui Liber* (euona e hīki i ka Poīomaea, a holo aku a kau ma kela aoao # ma ka weha o ka inuliwai 0 Mooo«i»civ a lawe pu aku la w<B ia i ka M»yor (Luna Nui) o ke kulanakauh«le k a me kottft ialo iho, Ua olelo ia o kona heie an* Kkia Iw»ia huakai; he 90 mile iluko o tta hora he 24. O Geo. Pleaaaaalona ka mea 1 kauuha ia'ku o hahai ia ia manawa, ua h«la no oia he 7-1 milo iloko oia mau hora» a ua hīki aku oia ma ka Potomaca i ka wa i kau ai o Stueta mo kana kaua ma kela aoao. Ma keia kaua puahilo a StueU, ua haula ua k«ua e ae «na i hana mamua ae i keia» a ioa aoie i maoao mua ia e hoomakaukau ta u Fte<lrioltft k ini «ti nui ka poioo i loaa ike aupuoi. O keia mea wale oo ka mea a ka> kou e hoomaopopo ai t a ma ia maa e maoao ia ua ot pelup. Ua imi ia oo keia haoa i <*•* ē hooluliluli i ka manao Makalelaoo, e ka manao e hana ioo i oa waiwai o ke •ttpuot, o waiho aoa ma Fredrieka. Ua \ohe mai kekou, ke h»te oei oe kipī maloko o "HioHooa Gapa t mt ka mauoa keekae uliuli, o ua kukulu ia ko lakou mau koa pikela (koa kiai) % aa k* aoeo ek&u o ka muliwai Rapa« feaoeke. Ua ntttuto wale tc ke kumu o keia »»e«, e bete aku > keue eka ie Sigeta, ka ! mea» komo loa eku ma ka Heme» itoko o! Virenioie Aikiae e hiki ma Warin«tuo«, a e aaoeo aoa e h«w^ii QO ia i* memue oke hiki •n« m«t ona koku& U ie.

No ka luiki ioft o kt» kt ttl ho komu t hi> ki «t ia fc*ko<t ko tko koko *fcu i knno o ko

k« kmn* I fcoo«*«ka*i i Uwki • k*fel i !«• i»Ww. Ik» l*3k** «i iĪM «i

a i ka ao pe, M ike«ka hmkoa • liooiU kaokaa «o« i ke k«a« bo ksfii e ak*. • pel» bō bm Comlu i. m& Wtnkheft«, ke kina botke m kei« iim ti*a. Ū« Iwooai ia'ka o Btartt e ttoowikwlii aka i inea e ike oJe ia «1 oi han» ok* 90*0 Meuia. Aeie no i naaopopo !oa ka lehe 60 ka.hele atm akā 0 Lee mi ka hikioa mā kaki 1 helē akā ai o Sigela, a j »oa sa e hele ana malaila, alaila, he maa ano : no keia e like tae ka mea 1 hoike ia iōaiuna ) ae, 110 ka lakott aho kalia. Mi ke kaua o 3ht!oh, ōa minao lakoa e hoopolno aka ia Grant mamaā oka hiki āiia ae o Baeta ē kokbā aku ia iā. Ma ke kāna o Oē<!af ma* cuB, ua mauao no lākou ē hoopoino ta Banks k māmoa aē 6 kā hiki soā āko ō Sigelā me Makadāetā e kokaa ii ia t a t keia iaanawa, | e mānao ana 00 pāhā kkon, e hele aka a kaua aka ia Sigetā mamua, o kā hiki āaii ae o I kekāhi poe kaoā noi e kokna akn ai ia ia. j Uā ftiān kolikou hoakoakoa aoa i ko lākon | man koa. A oiā fab h«H kekahi kaoawai nui o ke kaea ma kona ano ākamai iho. Oko kakou hanā i keīā inanawa he īoihi loa e kaāwah* riiāu i nā koa ā hookaiāwalawa mā nā Wahi he lehu(ehtL A maloko o ha kaua nui ā pau a kakou i kanā iho hei, na ike aku kakou i keia man knmu a i elnā e malāmā loa iā ātia e kā aoao fiethā dia hoī kā koakoā āiiā »na koā i kahi hookahK oka man»*ā kupoho kelā ā tia Kenelē b kakott e haālele I kā iuii pahele ana mā hā Wahi he !ehulehiij nd ka tneā, ua āna kākMU in liīāu hana tnfe k«»na pomāikai akatnāi olē a pau. Mā kā nāna pono āna ina mea i hnlke ia āe hei hiaiuhā, e hiki ia kakōil ke hoomao* popo tki i ka ihēa e hanā ia ana hia ka i*otb* makn. Mn kā hakilo ohā koa hakito ā hikl i Leeabuga» un iāhā kā Mānao I kā ike ana he man mēā hUĪ e hātiā iā hdā m* hopē āku ē hiki ttiāi aha, ho kā pono ō keia kauī āhā. tlā l&he iā ke bobttiākā hēi t»ā koā ā pāU 0 kā lāihā okoā ē hēle, ā kē kali ia*ku hei ka hope o kela lohe. Māi kā Polohiaka, e hoi hou kakou i Kē* neiukē. llāilā ē ikē iā hd hē kaUā ika* ikā, Aolē nn hē plhā pnho» & maopopō lēā ō kā hoike āhā b tia pālapalā ē ikē iēā iā hā tnēa i hana ia mawaēhā 0 na aoan kāua, Aia no hoi hē kāUā ikaikā ē kbkbkā ahā 1 Pefē*il)ē mā kā poakhni |a 8; 0 MeOoek ame £ob* iēau na Oēnealā ikiuāāku ma ko kākou aoao, tJā oi loā aku kb ka ēhēmi nui mamua aka oko kāknu. Iā manaWa e woiho ana kt> kā> kou laihā kaua tnat Pf«tikfori, a ilbkb o Tāyibft»?illē HardstowAa a tne Lēhēhona, ē hiki aku ai i t)ahā6āvillē t tJa hnnnnha ia ttta ke ano poai hapā, O kē kaua ma ka poakolu ma ka Akau iba no īa 0 ua iāina nei» a iiokp a kēia ua iehe lieu wai kakou i ka hnakoa» koa hou »na & na Hema, a 0 kn ka Akau poe koā ē hbb¥alawaiāwa ana ia lakou ihn. 0 ka hopena o kēia »ēa t» ka āui o ko kakou pono. Ua lanakiia n ke kaua tna ka anao 0 Bragg (Hema) aWa, na hookeawaiē ia'ku nae oia m»> Sifhī SamitA k I kēkuhi ift hoi hbpē ae 1» n Bfagg (peia ka manao ia) ma Hafarodsbu» Pi la manawa hiki mai la na pāiapala e b)ēib ahā n ka hēlē aku b na koa 0 kn Akau mahapē mai \ hoopaa ai i ko ka Hēma hei ho» pe anāv

Aka, Uakd a keia matiftwa aolē i noho wole 0 KUbi I ka poaha m Hlo mai kekahi maakaa & Buell ia ia ma -Frankfdrt. Ma ka la 10 oia ka poalima, haalelo oia La» wtenoeWga aiē kona mau koa a pau a hō&» hui ia ia iha me Bfa|g } a mamuli oia hōt ana, »ole i hoi hope lakou» aka, ua hōomaka iiō ka hele akula ika Akau. lloko oia l<t no ho> aka aē la ke kiht akau o ka poē kaua o ka> kou mawaena o PerrWille» a m« Hamnh&hu» ga ( aka, aole malaila ke kaua io t Ma ka la |>oaono ua hoakoakoa hou ka Hema a hihuka k&ke ae la ko lakou kihi hema, ma kahi a kokoko aua i Lawrenoebuga t akā t aoie naoJ ioaa mai ia kakou ka lohe maopopo aoka hopena o keia kaua ana t mamua ae o ka iohe 1 Uhft ia m*i e kakoo, ua Hlu pio mai ia ka> kou ho t6O kaa ukana o ka enemi.